TALAS PROMJENA

Kriza ruši vlade brže od opozicije

Recesija i korupcionaške afere doveli do smjene desetina evropskih i regionalnih lidera, crnogorsku vlast na jesen čekaju izbori
27 komentar(a)
Ažurirano: 03.06.2012. 21:58h

Galopirajuća ekonomska kriza i brojne korupcionaške afere mogle bi na jesenjim izborima protresti vlast u Crnoj Gori i pridružiti je brojnim zemljama u kojima je došlo do smjene vladajućih garnitura ili do prekompozicije političke scene.

Prethodne tru godine izbori u Evropi i regionu pokazali su da ekonomska kriza na rušenje vlada utiče jače od opozicionih partija. Neuspješno amortizovanje krize i političke, uglavnom korupcionaške afere do sada su smijenile šefove vlada i predsjednike od Islanda, Letonije i Mađarske, preko Irske, Velike Britanije, Portugala, Španije, Italije, Francuske, Rumunije, Slovačke, Grčke, do Hrvatske i Srbije.

Praktično da u Evropi i nema države u kojoj nije došlo do smjene vlasti ili prekompozicije političke scene. Politička teorija po kojoj se u vremenu krize građani okreću vlasti kao sigurnijoj opciji je oborena.

Predsjednik Centra za međunarodnu politiku i evropske integracije Miodrag Lekić ne isključuje mogućnost da se sličan scenario desi i u Crnoj Gori. Nakon godina obilježenih identitetskim raspravama i podjelama, smatra Lekić, siromaštvo i korupcija mogli bi natjerati glasače da realno sagledaju u kakvom društvu žive.

"Danas je potrebna hrabrost suočavanja sa negativnom slikom države, koju nažalost, i u nekim ozbiljnim sredinama označavaju mafijaškom. S druge strane uočljivo je i da rastu snage promjena, motivisane ne personalnim opsesijama osvajanja vlasti, nego težnjom da se zaustavi degeneracija društva koja postaje i nacionalno ponižavajuća", tvrdi Lekić.

Kad je džep prazan, ideali gube važnost

Da snage koje traže promjene više nijesu zanemarljive, pokazuju učestali građanski protesti koje prvi put ne predvodi opozicija, već predstavnici civilnog sektora, sindikata i studenata.

Promjene su vidljive i na političkoj sceni na kojoj se javljaju nova lica čije partije traže podršku u građanski opredijeljenih glasača.

Podsjećajući da evropska društva imaju kritičku i informisanu javnost, Lekić upozorava da u Crnoj Gori nikada ne treba isključiti uticaj manipulacije biračima preko lojalnih medija i partijske logistike

Lekić očekuje da će, u nedostatku ekonomskog programa, sva sredstva biti u opticaju. ”Ispostavilo se da je paljenje velikih propagandnih vatri bilo idealna fasada za razvijanje korupcionačke stvarnosti u kojoj bi pojedinci i određene grupe željele da trajno budu van pravnog poretka”.

Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Nenad Zakošek ističe da nacionalne priče nisu pretjerano bitne kada su birači praznih džepova.

On podsjeća da su upravo prazna državna blagajna i medijske afere Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) priredile najveći izborni poraz u istoriji. Dok je bivši premijer Ivo Sanader odgovarao u sudnici, a njegova nasljednica Jadranka Kosor gasila unutarstranačke požare i afere, HDZ-u su leđa okretale i najodanije pristalice.

"Izborno tijelo HDZ-a nikada ne bi okrenulo leđa stranci da nije bilo tereta ekonomske krize i nezaposlenosti. Desila se deligitimiranost i zbog korupcije i neefikasnosti u borbi protiv krize. Kada se radi o egzistenciji, ljudi previše ne mare za ideale", istakao je on.

Građanska svijest mora nadjačati pritiske

Upravo je iskustvo HDZ-a pokazalo da u kombinaciji sa krizom i političke afere pogubno djeluju na vlast. Takva mješavina u političku penziju poslala je i italijanskog premijera Silvija Berluskonija i predsjednika Francuske Nikolasa Sarkozija, a Borisa Tadića ostavila bez predsjedničke fotelje nakon osam godina vladanja. Izbori u Srbiji potvrdili su i da birači imaju sve manje razumijevanja za političare koji više brinu o povlašćenim prijateljima nego o vladavini prava.

Docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Vladimir Pavićević ističe da je izborni poraz Tadića uslijedio i zbog kontinuiranog kršenja Ustava Srbije i poigravanja vladavinom prava kao osnovnim principom demokratije.

"Izgubio je i zato što je doprinio uspostavljanju jedne vrste oligarhijske vladavine u Srbiji koja je potpuno ogolila zapuštenost demokratskih procedura i institucija. Umjesto da doprinosi razvoju demokratske političke kulture u Srbiji, Tadić nas je uveo u novi autoritarizam. Pokazalo se da građani mogu da kazne takvo ponašanje".

"Iako je Jadranku Kosor Sanader izmislio, ipak se okrenula protiv njega"

Da bi se to promijenilo, smatra Lekić, građanska svijest mora nadjačati moć novca i političkih pritisaka koji su godinama obezbjeđivali prednost vladajuće koalicije na izborima. Zbog toga su u iščekivanju pregovarača iz Brisela i novih udara ekonomske krize, smatra Lekić, jesenji izbori istorijska šansa.

"Izbori su posljednja šansa za moguće promjene. Ali sa jasnom porukom, eventualno novoj vlasti, da će i ona biti brzo smijenjena ako ne pokaže stručnu kompetentnost i političku kulturu. To znači početak izgradnje odgovornog društva zasnovanog na pravilima građanske demokratije", tvrdi Lekić.

Svaka vlast ima svoju Jadranku Kosor

Zakošek smatra da su promjene dugovječnih režima nemoguće bez potresa u vodećoj partiji. Podsjećajući na iskustvo Hrvatske, Zakošek ne isključuje mogućnost da se u DPS-u pojave snage koje žele reforme. Promjene u Hrvatskoj, podsjetio je on, počele su nakon Sanaderovog povlačenja sa mjesta premijera.

"Iako je Jadranku Kosor Sanader izmislio, ipak se okrenula protiv njega. Nikada ne možete biti sigurni hoće li se neki bliski saradnici u nekoj situaciji okrenuti protiv svoga patrona".

Podrška Brisela ne pomaže uvijek

Iako se očekuje da eventualni početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom bude glavni argument vladajuće koalicije u kampanji, podrška Brisela ne mora značiti i sigurnu izbornu pobjedu. Pavićević je kazao da podrška EU bivšem predsjedniku Srbije nije bila decidna, jer su stizale i poruke na osnovu kojih se moglo zaključiti da Tomislav Nikolić više nije neprihvatljiv kao predsjednik Srbije.

Zakošek smatra da je animiranje nezadovoljnih glasača potrebno da javnost i opozicija ukažu na izvor svih problema

"Za četiri godine upravljanja zajednicom to ne može da se opiše kao uspjeh. Evropsko pitanje nije dominiralo u kampanji koju smo imali uoči majskih izbora, jer Boris Tadić nije ostvario očekivane rezultate u tom polju. Da jeste, glasači bi to sigurno nagradili", smatra on.

Podsjećajući da je HDZ izgubila izbore, iako je dovela Hrvatsku pred vrata EU, Zakošek pojašnjava da zbog krize građani Evropu ne doživljavaju kao nekad:

"Evropa danas više nije tako atraktivna kao što je bila i, ako se grčka kriza produbi, mislim da će sama Evropa biti blokirana i neće moći da ponudi zemljama Jugoistočne Evrope ono što je dala drugima".

Opozicija mora sarađivati

Zakošek smatra da je animiranje nezadovoljnih glasača potrebno da javnost i opozicija ukažu na izvor svih problema. On je podsjetio da se to desilo u Hrvatskoj formiranjem tzv. Kukuriku koalicije, koja je prešla preko partijskih razlika kako bi smijenila korumpiranu vlast.

"Ne bi bilo moguće smijeniti HDZ da nije bilo saradnje opozicionih stranaka koje mogu ponuditi uvjerljivu alternativu. U Crnoj Gori postoji problem zbog nacionalne podijeljenosti u opoziciji i hrvatski model nemoguć je dok se to ne riješi“. Izbori u Srbiji pokazali su da glasači neće uvijek da biraju između dva zla, što je potvrdila kampanja “bijelih listića".

Pozivu grupe građana da se protest izrazi precrtavanjem svih kandidata i pisanjem poruka na glasačkim listićima odazvalo se 4,19 odsto birača, što je malo ispod cenzusa za ulazak u Narodnu skupštinu Srbije. Pavićević smatra da se radi o fenomenu koji daje najbolju dijagnozu građanskog nezadovoljstva.

"Kampanju za bijele listiće je organizovala grupa građana nezadovoljna ponudom na izborima, prepoznata u javnosti prije svega kroz djelovanje značajnog broja intelektualaca u Srbiji, koji su napravili dijagnozu stanja demokratije u Srbiji procijenivši da postoje ozbiljni institucionalni i demokratski defekti", pojasnio je on.

Galerija

Preporučujemo za Vas