Zahtjevi opozicije oko identitetskih pitanja, koja su uslov za podršku izmjenama Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe nijesu minimalni, kao što to ocjenjuju opozicionari, već bi neko mogao reći da su maksimalni, a dogovor oko tog problema moguće je postići na podustavnom nivou, ocijenio je premijer Igor Lukšić.
On je u Skupštini pred poslanicima, u okviru premijerskog sata, rekao da je cilj Vlade da se dogovor oko identitetskih pitanja postigne konsenzusom, jer je riječ o vrlo osjetljivim stvarima.
Lider Nove Andrije Mandić, u okviru pitanja za premijera šta Vladu sprečava da se postigne dogovor sa opozicijom o ustavnim promjenama, rekao je da opozicija nije predložila “gotovo nikakave izmjene Ustava već da jezik kojim govori većina građana dobije status službenog jezika”.
“Razumijem poziciju SDP-a i BS-a, ali ne razumijem poziciju DPS-a zašto nećete da napravimo pošten i fer dogovor. Tu želim da prozovem lidera DPS-a (Milo Đukanović) i sve potpredsjednike koji su kreatori politike. Svi su oni bili pored Slobodana Miloševića, pravili SRJ, a danas opozicija pruža ruku da se napravi dogovor. Ne želimo da mijenjamo odredbe Ustava i da idemo na referendum, ali ajde da idemo na dopune Ustava da bude zadovoljna i druga polovina Crne Gore”, rekao je Mandić.
Mandićeva teza nije na mjestu
Premijer Lukšić ocijenio je da nije na mjestu Mandićeva teza da Vlada ne želi da izađe u susret minimalnim zahtjevima opozicije.
“Dijalog Vlada koristi od početka svog mandata da bi se dogovarala sa svim segmentima društva", rekao je Lukšić, navodeći da su neki zahtjevi opozicije oko identitetskih pitanja “zbog komplikovane ustavne procedure teško prihvatljivi".
Lukšić je rekao da bi, kada bi se usaglasili sa njima, bila neophodna podrška tri petine građana na referendumu, podsjećajući opozicionarre na Deklaraciju Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i Evropske unije u kojoj se navodi da ustavne promjene ne treba vezivati za druga pitanja.
“Nema fingiranja dijaloga, to sebi ne bi dozvolili kao ozbiljni ljudi, ni kao demokratska i proveropska Vlada, otvorena su suviše ozbiljna pitanja da bi se njima neozbiljno bavili", rekao je Lukšić.
Govoreći o efektima ulaganja turske kompanije “Toščelik”, nakon kupovine nikšićke Željezare, Lukšić je rekao da su očekivanja da novi vlasnik uloži više od 30 miliona eura, dok će oprema njegovoj procjeni biti zaposleni između 600 i 700 radnika.
“Značajan broj preduzeća je vezan za Željezaru. Efekti poslovanja preliće se na niz kompanija poput Željeznice, EPCG. Svi će imati benefite, a to će značiti i veći priliv profita u budžet Crne Gore. Ovo će biti jasan poziv stranim investitorima da smo atraktivna destinacija za ulaganja”, istakao je Lukšić.
Na pitanje poslanika SNP-a Nataše Vuković gdje je potrošeno oko deset miliona eura koje su uplaćene Fonu za profesionalnu rehabiilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, u posljednje tri godine, Lukšić je rekao da se Fond finansira iz državnog I budžeta lokalne samouprave, a da se dio novca ovbezbjeđuje donacijama.
"U 2009. godini izdvojeno je 129 hiljada, u 2010. Preko 400 hiljada, a u prošloj godini preko 300 hiljada EUR. Novac nije korišten za bilo kakav luksuz, već za projekte", kazao je Lukšić.
Galerija
Bonus video:
