Poslije 20 godina, Milo Đukanović ponovo je u stolici šefa države, ovog puta kao predsjednik nezavisne Crne Gore. U odnosu na 1998, Đukanovića u novom mandatu osim novog državnog uređenja dočekaće i novi zakon o predsjedniku države. Zanimljivo je da će Crna Gora, tek nakon 12 godina nezavisnosti, baš sada prvi put dobiti ovaj zakon. Stručna javnost pozdravlja donošenje zakona, ali već dovodi u pitanje momenat njegovog usvajanja kao i neka rješenja."
„Mogućnosti da predsjednik države, pored onoga što mu je sada bila mogućnost tipa da ima uslužni servis protokola, ima svoje savjetnike, sada može da formira svoj generalni sekretarijata i razna ad hoc tijela koja treba da podupiru ono što je njegova politika. Gospodin Đukanović jeste u kampanji govorio da će biti snažni predsjednik, ovo bi mogli da tumačimo u tom kontekstu da će se iz njegovog kabineta reprodukovati politika", navodi pravnik Sergej Sekulović.
Iz nevladinog sektora kažu da u samom zakonu ne vide neke veće probleme, ali da će suština biti u tome, kako će Đukanović obavljati ulogu predsjednika, odnsno da li će izaći iz ustavnih nadležnosti.
"Poznato je onda kada je on već bio predsjednik, da su njegovi savjetnici bili moćniji od tadašnjih ministara Crne Gore, odnosno da su se na tom mjestu donosile odluke. Sada je situacija, mogu reći možda malko drugačija. Možda imamo uticajniju političku figuru, tako da ja ne očekujem situaciju poput Srbije, da će maltene preuzeti sve funkcije ili da će predstavnici međunarodne zajednice dolaziti kod njega na dogovor
„Pa ne bih ja rekao da se može povući paralela, zaista mislim da gospodin Marković nije Ana Brnabić. Dakle, jeste neko ko je jak igrač u samom DPS, pri čemu je naravno i Đukanović i dalje nesporan autoritet u toj partiji. Moguće da se tu očekuju određene nesuglasice, i da bi taj njegov sekretarijat i službe bi mogle da budu neka vrsta vlade u sijenci, u odnosu na zvaničnu vladu", dodaje Sekulović.
Sagovornici TV Vijesti ističu da će od dva momenta zavisti, kako će izgledati petogodišnji mandat Đukanovića. Prvi je kakav će biti sastav njegovog kabineta.
„Ja tu ne očekujem veće izmjene, to su već očekivana lica, koja smo gledali uz njega duži niz godina, možda i neke bivše ministre. Ja bih ipak volio da tu vidim profesionalce, ljude bez afera", objašnjava Raonić.
Drugi momenat je da li će se Đukanović postaviti kao predsjednik svih građana, i podnijeti ostavku na mjesto lidera DPS.
„On je svjestan da ne može biti predsjednik svih građana. Da je on jedna figura, koja s jedne strane homogeniše taj dio biračkog tijela , s druge strane postoji veliki otpor prema njemu, tako da neće moći da uspostavi dijalog, kakav se očekuje od institucije predsjednika", smatra Raonić.
„Ako on ostane predsjednik DPS , to znači snažan uticaj i na zakonodavnu vlast, kroz poslanički klub, maltene i na dnevnoj osnovi, jer život partije jeste dinamičan, i na taj način neka vrsta sužavanja potencijalnog ili držanja pod stalnom kontrolom izvršne vlasti“, zaključuje Sekulović.
Đukanović ostaje tek treći predsjednik Crne Gore u posjednjih skoro 30 godina nakon dva mandata Momira Bulatovića i 3 Filipa Vujanovića. Sva trojica bila su iz DPS.
Bonus video:
