SVE IMA CIJENU

Drago Kos: Bez udara na vrh piramide neće biti povjerenja u državu

Mogućnost da ulični protesti doprinesu većoj promjeni u društvu postoji, samo je mala. Vladajuća koalicija hitno nešto mora učiniti
0 komentar(a)
Ažurirano: 08.04.2012. 13:58h

Bivši predsjednik Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GREKO) Drago Kos kazao je da je iznenađen opravdanjem Komisije za sprečavanje sukoba interesa da nema mogućnosti da istraži porijeklo sata bivšeg premijera Mila Đukanovića, vrijednog preko 106.000 eura.

Kos je, u razgovoru za “Vijesti”, rekao da napadi na novinare mogu imati ozbiljne posljedice po državu, kao i da vlast može platiti cijenu na izborima zbog neobračunavanja sa korupcijom na najvišim nivoima.

Bivši predsjednik GREKO-a, kome je mandat istekao u decembru, smatra da se uličnim protestima ne može puno uticati na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Nezadovoljstvo nevladinog sektora, sindikata, studenata i građana socio-ekonomskim položajem, ali i neuspjelim privatizacijama raste. Oni još tvrde i da su loše privatizacije direktna posljedica korupcionaškog ponašanja u vrhu vlasti. Kako to komentarišete?

Političari uvijek koriste korupciju za poruku za drugim političarima. To nije problem samo Crne Gore, već svih zemalja. Političari preko korupcije mogu dobiti ili izgubiti izbore, Nažalost, takva situacija nije specifična isključivo za Crnu Goru.

Sve su češći protesti na ulicama crnogorskih gradova. Da li bi ovakvo ispoljavanje bunta moglo biti i izlaz iz aktuelne situacije?

Ulični protesti direktno ne mogu da utiču na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali mogu doprinijeti da se vladajuća koalicija prihvati nekih mjera u pozitivnom smjeru. Mogućnost da ulični protesti doprinesu većoj promjeni u društvu postoji, samo je mala. Vladajuća koalicija hitno nešto mora učiniti, jer su očekivanja građana drugačija kad je u pitanju borba protiv korupcije i kriminala.

Neki politički analitičari procjenjuju da bi ovo mogao da bude i početak “arapskog proljeća” na zapadnom Balkanu. Šta mislite o tome?

Nikako se ne slažem sa tim. Uslovi na Balkanu su mnogo drugačiji u odnosu na arapski svijet, tako da to što se dešava kod vas to apsolutno s tim nema nikakve veze. Možda bi neki htjeli da na takav način dođu do političkih promjena u Crnoj Gori, ali cijenim da je takav način nemoguć.

Nedavno su građani svjedočili da je vladajuća partija počela sa pripremama za izbore već, i to kupovinom ličnih od neopredijeljenih ili opozicionih glasača, kako ne bi mogli da izađu na izbore. Šta mislite o ovakvoj “predizbornoj kampanji”, da li je to neka vrsta korupcije?

Siguran sam da je to kršenje crnogorskih propisa. Ako je do toga stvarno došlo, očekujem da će ti ljudi koji o tome pričaju prijaviti slučaj policiji ili nekom drugom nadležnom organu da bi se stvarno moglo vidjeti šta se u stvari dešava.

Ako se to stvarno dešava, onda će to biti nešto što će inostrani posmatrači na izborima sigurno vidjeti, registrovati i na to upozoriti. Na inostrane posmatrače nema uticaja i ako oni potvrde takvo kršenje propisa, to sigurno imati ozbiljnih reperkusija po ugled Crne Gore.

Bivši premijer Milo Đukanović nikada nije odgovorio na pitanje odakle mu u kolekciji sat od preko 106.000 eura, a Komisija za sprečavanje sukoba interesa je tvrdila da nema zakonskog osnova da ovaj slučaj istraži. Kako ovo komentarišete?

Do današnjeg dana sam bio ubijeđen da postoje zakonske odredbe koje obavezuju javne funkcionere da prijave imovinsko stanje, a to znači ne samo nekretnine, nego i određene pokretne stvari.

Bio sam ubijeđen da Crna Gora ima rješenje prema kojem bi nadležni organi mogli da provjere i takve imovine, tako da informacija da Komisija ništa nije preduzela po tom pitanju je potpuno iznenađenje za mene.

U Crnoj Gori se mnogo govori o krupnim i sitnim ribama, odnosno administrativnoj i korupciji na najvišim nivoima. Da li se sa korupcijom treba obračunavati sa dna ili sa vrha piramide?

Dok ljudi ne vide da je politika u bilo kojoj zemlji spremna da se uhvati u koštac i sa vrhom korupcije, onda to ima ozbiljne posljedice na njihovo povjerenje u vlast. Dok do toga ne dođe, ljudi gube povjerenje u vladu, demokratske procese i takva politika kad-tad mora da plati cijenu na izborima.

Napad na novinare je najgori mogući odraz stanja u društvu

Nastavljaju se napadi na novinare. Kako to komentarišete i koju biste ocjenu dali slobodi medija u Crnoj Gori?

Svaki događaj koji ima za posljedicu povredu novinara u bilo kom obliku, mora se najoštrije osuditi, a svi nadležni organi moraju da ulože sav trud, energiju i znanje da bi što prije pronašli krivce. Sloboda medija je jedan od najbitnijih uslova za razvoj demokratske zemlje i vladavinu prava.

Samo jedan je slučaj dovoljan da bi, ne samo nadležni organi nego i politika cijele zemlje, morali ozbiljno time da se pozabave jer to je najgori mogući izraz stanja u državi.

Crna Gora je donijela novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Međutim, sve govori u prilog tome da se radi o kozmetičkim izmjenama. Kako ocjenjujete dosadašnju borbu protiv sukoba interesa i da li će, prema vašem mišljenju novi zakon nešto promijeniti?

Crna Gora je dosta pozitivan primjer ispunjavanja preporuka GREKO-a. Ali preporuke GREKO idu na promjenu zakonodavstva i institucija, ali i primjenu usvojenih zakona. Problemi, dakle, postoje u praksi. A promjene zakona nemaju težinu, ukoliko se ne sprovode, jer neće biti vidljivih rezultata.

Da li i koje antikorupcijske zakone Crna Gora treba da donese, kako bi se zaokružio zakonodavni okvir za borbu protiv te pojave?

Crnoj Gori nijesu potrebni dodatni propisi. Sama inflacija propisa ne mijenja ništa i bojim se da odvraća pažnju sa pravog problema, a to je nesprovođenje zakona.