Poglavlja 23 i 24

Pejović poručio NVO sektoru da je trebalo da se žale na vrijeme

"Imajući u vidu finansijsku situaciju, a u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Podgorici, omogućili smo i prenos sastanka preko video-linka", rekao je Pejović
0 komentar(a)
Aleksandar Pejović, Foto: Savo Prelević
Aleksandar Pejović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 15.03.2012. 08:18h

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Pejović kazao je da se NVO nijesu žalile kada je Vlada usvojila odluku prema kojoj će troškove za članove pregovaračkih struktura snositi institucije iz kojih dolaze ti članovi.

Predstavnicima NVO u radnim grupama za poglavlja 23 i 24 smatraju da su predstavnici državnih institucija privilegovani u odnosu na njih jer će im iz budžeta biti plaćen boravak i put u Brisel gdje će se obaviti dio skrininga, što im je Pejović saopštio na sastanku početkom sedmice.

Pejović je za "Vijesti" kazao da je odluku o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Crne Gore EU, Vlada donijela 2. februara i da je članom 16 precizno definisan mehanizam finansiranja članova pregovaračkih struktura.

"Prema toj odluci, sredstva za pokriće troškova članova pregovaračkih struktura isplaćuju se na teret budžetskog korisnika u kojem je član te strukture u radnom odnosu. U komentarima NVO na tekst odluke, koji smo u radnoj verziji objavili na sajtu Vlade, nije bilo sugestija u vezi s pitanjem finansiranja članova radnih grupa. Od samog početka smo vodili transparentnu politiku kad su u pitanju obaveze i prava članova radnih grupa, tako da ne vidim mogućnost za različite interpretacije", rekao je Pejović.

Svi oni koji smatraju da imaju što da kažu ili predstave u Briselu to mogu uraditi svojim prisustvom na sastancima u EK

“Skrining za svako od poglavlja se odvija samo dva puta na početku dugog procesa pregovaranja. Rekao bih da 99 odsto posla predstavlja zaista temeljit i naporan rad na pregledu pravne tekovine EU i crnogorskog zakonodavstva, pripremi pregovaračkih pozicija, izradi i kasnijem sprovođenju akcionih planova. Zaista vjerujem da niko ko je ušao u ovaj proces nema dilemu oko toga. Dakle, pred nama će biti izuzetno mnogo prilika da se pokaže ekspertiza svih učesnika pregovora", rekao je Pejović.

Upitan kako komentariše mogućnost da svih 38, odnosno 36 članova radnih grupa iz državnih organa učestvuje na skriningu u Briselu, iako možda nema potrebe da svi putuju i zašto nijesu definisani kriterijumi na osnovu kojih bi bilo određeno čije je prisustvo obavezno na tim sastancima, Pejović je kazao da su članovima radnih grupa za poglavlja 23 i 24 poslali nacrt dnevnog reda skrininga.

"To je urađeno kako bi do prvog radnog sastanka, koji je održan u ponedjeljak, imali bolji uvid u oblasti pravne tekovine EU koje pokrivaju ova dva poglavlja. Na osnovu toga je i zatraženo da se izjasne o učešću na predstavljanju pravne tekovine u Briselu. Učešće članova radnih grupa na bilo kojem sastanku niko ne ograničava. Svi oni koji smatraju da imaju što da kažu ili predstave u Briselu to mogu uraditi svojim prisustvom na sastancima u EK. Imajući u vidu finansijsku situaciju, u saradnji s Delegacijom EU u Podgorici, omogućili smo i prenos sastanka preko video-linka", rekao je Pejović.

Nije problem što šefovi ne govore engleski

Upitan da li će na pregovore Crne Gore uticati to što šefovi radnih grupa 23 i 24 Branka Lakočević i Dragan Pejanović ne govore engleski jezik, Pejović je kazao da su članovi radnih grupa izabrani na osnovu stručnih znanja za ova dva poglavlja i njihovog dosadašnjeg rada u procesu evropske integracije Crne Gore.

"Skrining je samo početak procesa na kojem se sagledava gdje EU stoji kada su u pitanju pravne tekovine u određenoj oblasti, a gdje se nalazi Crna Gora sa svojim zakonodavstvom. Najveći dio posla počinje nakon završenih skrininga i radi se u zemlji", rekao je Pejović.

On je podvukao da EK za sve sastanke koji se održavaju u Briselu i podrazumijevaju učešće niza eksperata iz Crne Gore, obezbjeđuje prevod, što je bio i slučaj sa svim zemljama koje su prošle proširenje.

"Podsjetiću da se najveći broj sastanaka u institucijama EU već prevodi na 23 službena jezika Unije, tako da se ne radi ni o kakvom specifikumu odnosa s Crnom Gorom", dodao je on.