Vlada će kontrolisati Vojsku i bezbjednosne službe

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, viceadmiral Dragan Samardžić, kazao je da su samo željeli da sve bude transparentno
0 komentar(a)
Vojska CG, Avganistan, povratak, Foto: Zoran Đurić
Vojska CG, Avganistan, povratak, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 08.02.2012. 13:13h

Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, glasovima vladajuće koalicije, podržao je izmjene Zakona o odbrani, kojima je predviđeno da, osim Skupštine, nadležnost nadzora nad obavještajnim i kontraobavještajnim poslovima u Vojsci i Ministarstvu odbrane imaju Vlada i Savjet za odbranu i bezbjednost. Takva odrednica u zakonu je, prema mišljenju potpredsjednika Odbora Velizara Kaluđerovića (SNP), u suprotnosti sa Ustavom prema kojem nadzor pripada parlamentu.

“Po ustavu, Skupština vrši nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim službama i nema tog zakona koji tu nadležnost može dati bilo kome drugom osim Skupštini”, rekao je Kaluđerović.

Sa tom konstatacijom nije bio saglasan poslanik DPS-a Miodrag Vuković, koji je kazao da u Ustavu ne piše da tu nadležnost ima “jedino Skupština”, pozivajući se na ustavnu normu po kojoj "Vlada obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom”.

“Ako ste ovim zakonom utvrdili da Vlada vrši nadzor nad obavještajnim i kontraobavještajnim poslovima, onda se ostalo u okvirima ustava i mislim da tu nema nikakvog spora”, rekao je Vuković.

Pojačava se kontrola

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, viceadmiral Dragan Samardžić, kazao je da su samo željeli da sve bude transparentno.

“Zbog specifičnosti uvođenja obavještajnih i kontraobavještajnih poslova i da bi sve bilo u potpunosti transparentno, ovim smo htjeli da se pojača kontrola. Savjet za odbranu i bezbjednost je tražio da ima nadležnost kontrole”, pojasnio je Samardžić.

Odbor se pozitivno izjasnio i o predloženom zakonu o unutrašnjim poslovima, a prohodnost je dobio i Predlog zakona o reviziji sredstava fondova Evropske unije. Zakon, prema riječima pomoćnice ministra finansija Biljane Šćekić, predviđa formiranje nezavisnog revizijskog tijela, u čijoj bi nadležnosti bila kontrola trošenja sredstava dobijenih iz evropskih fondova.

Na pitanje Kaluđerovića da li se narušava pozicija Državne revizorske inistitucije (DRI), koja je po Ustavu vrhovni organ revizije, Šćekić je odgovorila odrično.

“Predloženim zakonom se ne narušava njena pozicija. Ne osporava se nadležnost DRI da vrši reviziju trošenja sredstava iz IPA i drugih evropskih fondova, a zahtjev Evrope je da se formira revizorsko tijelo koje će biti potpuno nezavisno od bilo kog korisnika fondova EU”, kazala je Šćekić, na šta je Milorad Vuletić (DPS) prokomentarisao da oni koji daju pare mogu da odrede ko će da kontroliše njihovo trošenje.

Bonus video: