Ništa od inicijative

Ustavni sud cijeni da raseljeni sa Kosova nijesu diskriminisani

"Za razliku od raseljenih lica iz bivših SFRJ republika, izbjegli sa Kosova nijesu u vrijeme dolaska u Crnu Goru prešli međunarodno priznatu granicu, jer je tada postojala SRJ"
0 komentar(a)
Ustavni sud, Foto: Luka Zeković
Ustavni sud, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 08.12.2011. 12:16h

Ustavni sud nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, koju je podnio Milenko Jovanović u ime Saveza udruženja raseljenih, izbjeglih i prognanih u Crnoj Gori.

U inicijativi, Jovanović kaže da Odluka nije u skladu sa Ustavom, te da je suprotna međunarodnoj definiciji prebivališta i boravišta, jer se "zakonitim samo smatra boravak prijavljen kod nadležnog ministarstva, ali ne i boravak prijavljen Zavodu za zbrinjavanje izbjeglica".

On ističe da su raseljena lica sa Kosova diskriminisana u odnosu na one iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Vlada je u skladu sa Zakonom donijela odluku o kriterijumima za prijem u crnogorsko državljanstvo, a uslovi, izmešu ostalog su i dužina i neprekidnost boravka, obezbjeđenje smještaja, stalni izvori prihoda

"Zakonom o prebivalištu koji je važio u vrijeme kada su ova lica došla u Crnu Goru bila je propisana obaveza prijave boravišta, ali se te osobe nijesu prijavile jer su u to vrijeme bila tretirane kao lica u stanju socijalne potrebe, koje su imale sva prava kao i građani Crne Gore, osim ličnog statusa. Za razliku od raseljenih lica iz bivših SFRJ republika, izbjegli sa Kosova nijesu u vrijeme dolaska u Crnu Goru prešli međunarodno priznatu granicu, jer je tada postojala SRJ", kazao je Latković.

Prema njegovim riječima, Vlada je u skladu sa Zakonom donijela odluku o kriterijumima za prijem u crnogorsko državljanstvo, a uslovi, izmešu ostalog su i dužina i neprekidnost boravka, obezbjeđenje smještaja, stalni izvori prihoda,...

Ocjenjuju kolektivni ugovor za trgovinu

Ustavni sud pokrenuće postupak za ocjenu ustavnosti Granskog kolektivnog ugovora (KU) za trgovinu koji su zaključili Samostalni sindikat radnika trgovine i Odbor udruženja trgovin Privredne komore.

Inicjativu za pokretanje postupka podnijelo je preduće "Štampa ad", tvrdeći da se poseban ugovor o zaradi može zaključiti samo sa izvršnim direktorom, te da elementi za utvrđivanje zarada moraju biti potpisani Granskim kolektivnim ugovorom ili ugovorom kod poslodavca, čime su potpisnici akta prekoračili zakonska ovlašćenja i doveli u neravnopravni položaj ostale zaposlene.

"Granski kolektivni ugovor za trgovinu donijet je na osnovu ranije važećeg Zakona o radu. Važećim propisom o radu, utvrđen rok od 12 mjeseci za usklađivanje odredbi kolektivnog ugovora koje su bile ranije na snazi sa novim Zakonom. Kako je rok za usaglašavanje istekao u avgustu 2009. godine, a Granski kolektivni ugovor za trgovinu nije usaglčašen za aktuelnim Zakonom o radu, sud postavlja pitanje saglasnosti navedenog KU sa ustavom i zakonom", poručio je sudija Miodrag Latković.

Za plate nadležan drugi sud

Sud je odbacio inicjativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Sporazuma o utvrđivanju obračunske vrijednosti koeficijenta i startnog dijela zarade u bruto iznosima, koji su potpisali Skupština Saveza sindikata Crne Gore (SSCG), Upravni odbor Unije poslodavaca i Vlada. Podnosilac inicjative, Unija slobodnih sindikata smatra da je sporna legitimnost sporazuma, jer ta sindikalna centrala nije učestvovala u njegovom kreiranju i potpisivanju.

"Sud je u ovom slučaju utvrdio da se inicijativom zahtijava ocjena zakonitosti postupka zaključivanja Sporazuma, kao i preispitivanje utvrđene reprezentativnosti sindikata"

Sudija izvjestilac Miodrag Iličković kazao je da se u miušljenu Unije poslodavaca ističe da je "rok za donošenje akta bio dva mjeseca po zaključenju Izmjena i dopuna Opšteg kolektivnog ugovora, a istekao je 23.januara 2011. godine, te da bi se bez potpisivanja Sporazuma doveo u pitanje sistem utvrđivanja zarada".

"Sud je u ovom slučaju utvrdio da se inicijativom zahtijava ocjena zakonitosti postupka zaključivanja Sporazuma, kao i preispitivanje utvrđene reprezentativnosti sindikata. Ustavni sud nije nadležan za rješavanje ovog pitanja, već to treba da uradi zakonom utvrđena sudska instanca", pojasnio je Iličković.

Drugi Sindikat Željezare ima pritužbe na kolege

Nereprezentativna sindikalna organizacija nikšićke Željezare tražila je ocjenu ustavnosti Zakona o reprezentativnosti sindikata, tvrdeći da su diskriminisani, jer ne mogu koristiti pravo na kolektivno pregovaranje, socijalni dijalog i zaštitu svojih članova. Oni u inicjativi tvrde da reprezentativni Sindikat, na čijem je čelu Janko Vučinić, ne štiti na adekvatan način njihova radnička prava.

“Vlada je prošle godine donijela Zakon o reprezentativnosti sindikata, kojim su utvrđene na koji način se reprezentraivnost stiče, te šta su prava i obaveze reprezentativnog sindikata. S obzirom na to da je ovo stvar cjelishodne procjene zakonodavca, Ustav nije povrijeđen, pa se inicijativa ne prihvata”, kazao je sudija izvjestilac Đole Sekulović.

Preporučujemo za Vas