odustali od zakona

DPS ne da stručnjacima da mu kontrolišu kasu

Umjesto nezavisnih eksperata, Vlada priprema propis po kojem će partijske finansije nadzirati Državna revizorska institucija, u kojoj sjede doskorašnji političari
60 pregleda 0 komentar(a)
Kongres DPS, Foto: Savo Prelević
Kongres DPS, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 25.02.2019. 10:34h

Vlada Crne Gore odlučila je da sačini novi propis za praćenje finansiranja političkih partija, koje će ubuduće navjerovatnije kontrolisati Državna revizorska institucija (DRI), umjesto Državne izborne komisije (DIK), kako je to bilo predviđeno Nacrtom zakona o DIK-u, saznaju “Vijesti”.

Prema nezvaničnim informacijama, Vlada je odustala od donošenja posebnog zakona o DIK-u,a kojim je bilo predviđeno da u okviru DIK-a bude savjet u kojem bi dvojica nezavisnih eksperata bili zaduženi za kontrolu nad time kako partije troše novac. Taj zakon je mjesecima pripremala radna grupa, u kojoj su bili i predstavnici nevladinih organizacija.

Prema saznanjima “Vijesti”, razlog Vlade za povlačenje Zakona o DIK-u iz procedure je taj što ne bi mogla biti obezbijeđena neophodna dvotrećinska većina u Skupštini, pa se umjesto toga odlučila za izmjene Zakona o finansiranju političkih partija. To je Lukšićevom kabinetu poručeno iz parlamenta.

“Umjesto Zakona o DIK-u, napravljeno je alternativno rješenje, a to su izmjene Zakona o finansiranju političkih partija, kojim je nadzor nad finansijama povjeren DRI. U principu, DRI ima kapacitet da to radi, ali je problem to što se u toj instituciji nalaze bivši političari”, kazao je “Vijestima” izvor blizak Vladi.

Iako je DRI do sada već imala mogućnost da uđe u neku političku partija, kako bi provjerila da li se državni dio para troši kako treba, do sada to nijednom nije učinjeno.

“DRI ima pravo da provjerava svaki subjekat koji se finansira od državnih sredstava. Oni nikada do sada nijesu provjerili nijednu političku partiju”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Pod kontrolom i bivše stranačke ličnosti

Članovi Senata DRI, koja bi ubuduće trebalo da kontroliše finansije političkih partija, ujedno su i nekadašnje stranačke ličnosti, pa postavlja pitanje da li bi oni adekvatno kontrolisali stranačke finansije. Predsjednik Senata DRI Miroslav Ivanišević, koji je na tu dužnost stupio u decembru 2006. godine, dugogodišnji je funkcioner DPS-a. Od 1998. godine bio je ministar zdravlja, nakon čega je mu je do 2004. povjerena dužnost ministra finansija.

Da je Vlada odustala od zamisli da donese poseban zakon o DIK-u, koji je, između ostalog, trebalo da definiše njenu ulogu u kontroli finansiranja političkih partija, nagovijestio je prošle sedmice i potpredsjednik Vlade Duško Marković, koji je kazao da Vlada “uopšte nije razgovarala o tom predlogu”

Da je Vlada odustala od zamisli da donese poseban zakon o DIK-u, koji je, između ostalog, trebalo da definiše njenu ulogu u kontroli finansiranja političkih partija, nagovijestio je prošle sedmice i potpredsjednik Vlade Duško Marković, koji je kazao da Vlada “uopšte nije razgovarala o tom predlogu”.

“U koordinaciji sa Ministarstvom finansija, dijelom radne grupe i Sekretarijatom za zakonodavstvo, zaključeno je da ponuđeno rješenje nije cjelishodno i produktivno i da ćemo ići u drugom pravcu”, rekao je Marković na nedavnoj sjednici Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Predlog radne grupe za izradu Nacrta zakona o DIK-u bio je da se kontrolom finansijskog poslovanja partija bavi posebno tijelo u okviru DIK-a, odnosno Savjet za reviziju, u kojem bi, osim predsjednika DIK-a, koji bi se birao na konkursu, bio po jedan član imenovan na predlog Udruženja revizora i Ekonomskog fakulteta.

Članarine moraju biti ograničene na jednu platu, a sankcije pojačane

MANS je tražio od premijera Igora Lukšića, Markovića i ministra finansija Milorada Katnića da izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija ograniče iznos članarine u strankama, ali i pooštre sankcije za sva kršenja propisa.

Na to je, prema dopisu MANS-a u koji su “Vijesti” imale uvid, kao problem označeno u Izvještaju EK o napretku Crne Gore. Iz te NVO u pismu naglašavaju da je “prije toga, MANS 18. jula 2011. godine dobio dopis Generalnog sekretara GRECO-a, koji jasno ističe da je “ograničavanje članarina jedna od obaveza na kojoj ta organizacija insistira”.

“Sigurni smo da Vam je veoma poznato da ćete, ukoliko odlučite da vaše uskopartijske interese stavite ispred državnih, biti direktno odgovorni za eventualne negativne posljedice po EU integracije Crne Gore o kojima će se odlučivati u petak”, poručuje se u pismu i preporučuje da članarina na godišnjem nivou ne smije biti viša od prosječne plate.

MANS predlaže da visina novca iz privatnih izvora, uključujući i pare od članarina, koje parlamentarna partija prikuplja za redovan rad na godišnjem nivou godini može iznositi do 100 odsto sredstava koja joj pripadaju iz budžetskih sredstava:

”Postojeće zakonsko rješenje ostavlja ogroman prostor za eventualne koruptivne aktivnosti, zbog 'partijskog poreza', kojim funkcioneri vladajućih partija birani ili zaposleni u državnim institucijama kroz članarinu vraćaju dio svoje zarade”. MANS sugeriše i da raspon kazni za kršenje Zakona bude između 1.000 i 20.000 eura, u zavisnosti da li je određeni prekršaj učinilo fizičko ili pravno lice.

MANS ne može na sjednicu

Iz Vlade su odbili zahtjev predstavnika MANS-a da prisustvuju današnjoj sjednici Vlade. Iz te NVO su, pozivajući se na Poslovnik o radu Vlade, tražili da prisustvuje sjednici, na kojoj će se, prema nezvaničnim informacijama, utvrditi Predlog izmjena i dopuna zakona o finansiranju političkih partija. Ta NVO je tražila da učestvuje u radu zasjedanja, kako bi obrazložili svoje predloge.