Za reizbor kompletnog članstva obje akademije nauka potrebni su strogi kriterijumi, kazala je funkcioner Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak i ocijenila da je novac koji se daje za apanaže akademicma korisnije uložiti u mladi kadar na Univerzitetu Crne Gore.
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Predlog zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU), prema kom članovi Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) kroz određenu proceduru mogu preći u CANU.
Bošnjak je, komentarišući Predlog zakona, kazala da je saglasna sa rješenjem koje onemogućuje da neka druga institucija, osim CANU, nosi naziv akademija nauka.
“Šteta je što to nije bilo rješenje i u prethodnom Zakonu, jer ne bi došlo do formiranja paralelne institucije nevladine organizacije DANU, koja je više formirana kao neka politička alternativa, u vrijeme kada je taj dualizam bio vrlo atraktivan, pa nam je potrebna bila još jedna akademija nauka”, rekla je Bošnjak agenciji MINA.
Novac je motiv
Ona je pojasnila da su kriterijumi za izbor u CANU. Kakvi god bili, postojali.
“Vremenom su titulu akademika dobili i neki sa vrlo diskutabilnim referencama, a za DANU znam da se pri osnivanju vrlo lako dobijalo članstvo, tako da je pitanje koliko je korektno prosto sjedinjavanje ove dvije institucije”, navela je Bošnjak.
Prema njenim riječima, doživotne apanaže od 750 do 1,2 hiljade eura su motiv za mnoge akademike za članstvo u CANU.
Bošnjak tvrdi da ne treba toliko novca davati akademicima i praviti velelepne zgrade akademije u vrijeme velike krize.
“Već je mnogo korisnije to uložiti u mladi perspektivni kadar na Univerzitetu i u opremu za naučno istraživački rad, jer kako smo krenuli ubrzo nećemo imati koga da biramo u akademije, jer nam svi mladi koji nešto znaju napustiše zemlju”, pojasnila je ona.
Veza sa vlastima
CANU je, kako je dodala, anahrona institucija, koja je uvijek koketirala sa vlašću i nije se nikada izjasnila o nekom značajnom pitanju.
“Nikada se niko od tih silnih akademika ne nadje da iskomentariše, a kamo li da iskritikuje ovaj ekonomski krah i propale privatizacije”, ocijenila je Bošnjak.
Ona je rekla da su većina akademija nauka u svijetu su počasne institucije, koje su korektori društvenih zbivanja, u kojima se, kako je navela, razmjenjuju mišljenja, vode stručne rasprave i akademicima je članstvo u akademiji stvar prestiža i ugleda.
“Ali Crna Gora voli da se diči i godi joj postojanje takvih institucija, a kakvu ulogu igra i da li opravdava naziv akademije nauka, to nije bitno. Bitna je forma, ali ne i suština”, zaključila je Bošnjak.
Bonus video:
