Nepunih 15 dana od predsjedničkih izbora, Vlada je utvrdila Predlog zakona o predsjedniku države koji lideru DPS-a Milu Đukanović daje široka ovlašćenja, a daleko je od pozicije kojom dominiraju protokolarne aktivnosti. Taj akt nije bio predviđen ovogodišnjim programom rada Vlade, koji je juče jednoglasno utvrđen.
Predlogom zakona koji država prvi put dobija, a u koji “Vijesti” imaju uvid, predviđeno je da Đukanović ima pravo da formira svoje savjete, komisije i radne grupe kao stalna i privremena radna tijela. Formiraće se i posebna služba kojom će rukovoditi generalni sekretar kome će mandat trajati koliko i predsjedniku, odnosno, pet godina. Vujanović je imao četriti savjetnika, bez generalnog sekretara i nadlažnosti koje će Đukanović dobiti kada Skupština usboji zakon.
U Ustavu Crne Gore nadležnosti predsjednika države uglavnom su protokolarnog tipa (predstavljanje države u zemlji i inostranstvu, primanje akreditivnih pisama ambasadora, proglašenje zakona ukazom...) nameće se pitanje šta bi privremena i stalna radna tijela, kakva ima Vlada, kao i ostale dodate nadležnosti radila u instituciji predsjednika.
“Sastav, broj i djelokrug stalnih i privremenih radnih tijela utvrđuje se aktom o njihovom obrazovanju”, piše u Predlogu zakona.
Đukanović je u izbornoj kampaniji, između ostalog, najavio formiranje tima koji će uraditi strategiju o državnom identitetu.
Biće donošen i akt o unutrašnjoj organizacji i sistematizaciji službe predsjednika, koju utvrđuje generalni sekretar. Sve će to zahtijevati veću sumu novca iz državnog budžeta za tu potrošačku jedinicu, a koliko će to biti, ministarka javne uprave Suzana Pribilović, čiji je resor predlagač zakona, juče nije mogla da odgovori.
Iz Ministarstva finansija “Vijestima” je juče rečeno da se neće raditi opet rebalans budžeta zbog zakona o predsjedniku države.
“Ministarstvo finansija je dalo mišljenje na nacrt zakona o predsjedniku Crne Gore. Dostavljeni nacrt nije sadržao preciznu procjenu fiskalnog efekta, te je Ministarstvo finansija ukazalo da je primjenu zakona potrebno uklopiti u sredstva opredijeljena godišnjim zakonom o budžetu. Budući da efekat implementacije ovog zakona ne može značajnije uticati na planirani nivo izdataka za ovu godinu, ne planira se izrada rebalansa budžetu za 2018. godinu”, tvrde
iz Vladinog resora. Ovogodišnjim budžetom je 839,38 hiljada eura opredijeljeno za potrošačku jedinicu predsjednika države.
Crna Gora prvi put dobija zakon o predsjedniku, a do sada je postojao samo zakon o izboru predsjednika Crne Gore. Ne postoji posebni zakon o Skupštini i Vladi, koje je ranije tražio dio opozicije. DRI je savjetovala da se imenuje generalni sekretar, a Vujanović je, izjašnjavajući se o preporuci, kazao da to ostavlja novom predsjedniku.
Pribilovićeva je kazala da se “imajući u vidu ostvareni puni međunarodni subjektivitet od obnavljanja državnosti 2006. godine, poštovanje i vrednovanje države i njenih institucija, ukazala potreba normativnog uređenja pitanja koja se odnose na uslove za obavljanje funkcije predsjednika Crne Gore, kao i njegova prava po prestanku funkcije”.
Filip počasni predsjednik, primaće oko 1.520 eura
Predlogom zakona se uvodi i titula počasnog predsjednika za one kojima je prestao mandat na toj poziciji. Ovo prava važiće za sve predsjednike koji su tu dužnost obavljali odsticanja nezavisnosti. Pošto su se na toj poziciji smenjivali Đukanović i doskorašnji predsjednik Filip Vujanović, to pravo za sada uživaće Vujanović. Počasni predsjednik primaće 70 odsto od posljednje plate koju je primio u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije i tu naknadu može primati do penzionisanja ili do zasnivanja novog radnog odnosa.
Vujanović je, prema prošlogodišnjem imovinskom kartonu, zarađivao prosječno oko 2.175 eura mjesečno, što znači da bi mu naknada mogla biti oko 1.520 eura.
Uz to, dok je počasni predsjednik, imaće svoju kancelariju, jednog savjetnika i jednog službenika za vršenje administrativnih i tehničkih poslova, kao i pravo na upotrebu službenog vozila sa vozačem ili bez njega.
Uzeli ponešto iz regiona
Pribilovićeva je kazala da su funkciiju počasnog predsjednika predvidjeli na osnovu nekih rješenja iz zemalja u regionu.
Slično zakonsko rješenje postoji u Hrvatskoj gdje je počasni predsjednik Stjepan Mesić koji ima dva savjetnika i vozača.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je “bacio u zapećak” premijerku Anu Brnabić i u toj zemlji važi za onog koji “vuče sve konce”. Vučić je za svog prethodnika i partijskog kolegu Tomu Nikolića formirao Savjet za saradnju sa Kinom i Rusijom i kancelariju koja obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe savjeta. Sve to, prema pisanju srbijanskih medija, građane košta milion eura mjesečno.
Bonus video:
