analiza

Marović i Kalići (ne)će biti dovoljni da se EU pokaže volja Vlade za borbu sa kriminalom

Osim usvojenim izbornim zakonom, država se može pohvaliti blagim popuštanjem pritiska na medije
0 komentar(a)
Ažurirano: 13.09.2011. 08:38h

Vlada Crne Gore nema puno opipljivih rezultata zbog kojih bi na jesen mogla očekivati da od EU dobije datum pregovora o članstvu, tako da kabinetu Igora Lukšića, kako smatraju aktivisti civilnog društva, ostaje da se nada da će Evropska komisija na jesen više ocjenjivati dobru volju Podgorice nego konkretne rezultate.

Sudeći prema broju krupnih riba koje su još van domašaja policije i tužilaštva, Podgorica nije bila previše učinkovita u ispunjavanju uslova EK. I pored zahtjeva Brisela, crnogorski političari ne odustaju od uticaja na pravosuđe, dok parlament i dalje ne kontroliše Vladu.

Osim usvojenim izbornim zakonom, država se može pohvaliti blagim popuštanjem pritiska na medije, češćim konsultacijama sa civilnim sektorom i značajnim brojem usvojenih evropskih zakona.

Vuk Maraš (MANS) smatra da je borba protiv korupcije oblast u kojoj su najmanje poštovani zahtjevi Brisela. On upozorava da, i pored izričitog zahtijevanja EK da se smanji problem korupcije i kriminala, pola godine kasnije Vlada nema čime da se pohvali evropskim zvaničnicima.

"Crna Gora nije dala bilo kakav opipljiv rezultat u toj borbi iako su do sad uspjeli da procesuiraju dva slučaja. Nijedan od njih nije završen, niti Crna Gora ima ijednu pravosnažnu presudu za korupciju na najvišim nivoima. Mislim da bez toga ne možemo očekivati napredak ni pozitivnu ocjenu iz Brisela", ocjenjuje Maraš.

Zakoni na papiru, krupni igrači na slobodi

Sudeći prema ispunjavanju Akcionog plana za sprovođenje preporuka EK, prethodnih osam mjeseci Vlada je uglavnom pisala antikorupcijske zakone i organizovala seminare za državne službenike.

Nakon zahtjeva Brisela da se pojača borba protiv korupcije, parlament je izmjenio zakon o sprečavanju konflikta interesa kojim se poslanicima zabranjuje članstvo u upravnim odborima, dok gradonačelnici i direktori državnih firmi od naredne godine neće moći da sjede u skupštinskim klupama.

Izmijenjen je i zakon o finansiranju političkih partija kojim se jača kontrola tokova novca u strankama, dok poslanike očekuje i glasanje o zakonu o policiji, slobodnom pristupu informacijama, državnim službenicima i namještenicima i Državnoj revizorskoj instituciji.

Maraš smatra da se slučajevi korupcije ipak ne rješavaju sistemski, upozoravajući da je taj problem posebno izražen na najvišem državnom i političkom nivou:

“To se radi na mig Vlade, i onda vrhovna državna tužiteljica iz fioke vadi neke slučajeve i preko medija obećava premijeru da će procesuirati određen broj krupnih riba. To je možda i najbolji pokazatelj koliko naše tužilaštvo nije nezavisno i koliko se vodi vrlo kontrolisana igra u kojoj se ide samo do one granice do koje je Vladi prihvatljivo".

Ako je suditi prema dosadašnjim hapšenjima i presudama, Vlada još ne planira lov u vodama organizovanog kriminala i korupcije. Da će ulov biti veći činilo se već nakon što je stigla lista zahtjeva iz EK, kada su uhapšeni funkcioneri budvanske opštine zbog afere "Zavala".

Rajko Kuljača

Iako se najavljivalo da bi brat potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića, Dragan Marović i gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, mogli biti prve krupne ribe koje će biti servirane Briselu, novih akcija nije bilo.

U međuvremenu jedan od optuženih, poslanik DPS-a Đorđe Pinjatić vratio se u Skupštinu, dok tamo čeka nastavak suđenja za Zavalu.

Dok je javnost špekulisala da bi u zatvoru mogli završiti još neki gradonačelnici, a vrhovna državna tužiteljka najavljivala još dva procesa do sredine jula, sve se završilo na hapšenju brata i supruge Safeta Kalića, optuženog za pranje sedam miliona eura zarađenih prodajom droge.

Osim Kalića, koji više nije u Crnoj Gori, van domašaja pravosuđa je i Darko Šarić, šef kriminaln grupe koja je švrecovala 2,5 tona droge iz Južne Amerike, dok se iza rešetaka našao njego brat Duško.

Iako se tužilaštvo u međuvremenu hvalilo da je „zamrzlo“ 876.000 eura i 55.000 dolara na njihovim računima, u Crnoj Gori još nije bilo sudskih odluka za oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima.

Opširnije u štampanom izdanju

Galerija