Kolegijum predsjednika Skupštine nikada nije bio bliži dogovoru o novom izbornom zakonu, nakon što su predstavnici DPS-a i SDP-a pristali na opozicioni zahtjev da se u taj dokument uvrsti rješenje prema kojem narodi kojih u ukupnom stanovništvu Crne Gore ima iznad 15 odsto ne bi imali pravo na afirmativnu akciju.
To znači da bi nacionalne partije Bošnjaka, Muslimana, Albanaca, Hrvata i Roma na izborima, sa mnogo manje glasova nego građanske partije, mogle osvojiti jedan do dva mandata: Ponuđenim prijedlogom isključena je mogućnost da se na izborima eventualno pojavi neka srpska ili crnogorska nacionalna partija koja bi mogla, bez većih problema, osvojiti po dva mandata i kasnije napraviti koaliciju sa vladajućim partijama, što je bila osnovna bojazan opozicije.
Ovo rješenje je prihvatljivo za SNP i PzP tako da bi izborni zakon, s obzirom da se oslanja na zahtjeve koje je tokom pregovora u Radnoj grupi iznosio poslanik SNP-a Predrag Bulatović.
Zakon bi mogao dobiti veću podršku od neophodne dvotrećinske, ako se šefovi poslaničkih klubova dogovore i oko drugog krupnog pitanja – šta sa građanima Crne Gore koji su glasali na referendumu, a nemaju crnogorsko državljanstvo – i ako SNP opet ne otvori nova pitanja, što je sada malo vjerovatno.
Blizu prihvatanja i amandman o državljanstvu
Izvor “Vijesti” iz vladajuće koalicije, upućen u dešavanja na Kolegijumu saopštili su da su predsjednik i potpredsjednik parlamenta Ranko Krivokapić i Željko Šturanović stavili do znanja Branku Raduloviću (PzP) i Aleksandru Damjanoviću (SNP) da su blizu i da prihvate amandman SNP-a na izborni zakon prema kojem bi svi građani koji su glasali na referendumu, imali pravo glasa na svim izborima do 31. maja 2016. godine, bez obzira na to da li sada imaju crnogorsko državljanstvo.
Oni su ipak ostali pri stavu da se izbornim zakonom ne mogu regulisati pitanja dvojnog državljanstva kao i da se zbog toga neće mijenjati Ustav.
“Dakle, čak smo spremni da do 2016. produžimo taj rok, na uštrb preporuka Venecijanske komisije (VK) koje kažu da treba dati primjeren rok do kada oni koji nemaju crnogorsko državljanstvo imaju pravo glasa na izborima u Crnoj Gori. SNP je na posljednjoj sjednici Kolegijuma počeo da traži da se onima koji imaju 10 ili 15 godina prebivalište u Crnoj Gori da crnogorsko državljanstvo bez otpusta iz srpskog. I to nas čini opreznim. Poučeni prethodnim iskustvom, sada se samo plašimo da će SNP iznositi nove zahtjeve”, kazao je izvor “Vijesti”.
Razumni rokovi
Pitanje prava na autentičnu zastupljenost i modela prema kojem bi se regulisalo pitanje birača koji nijesu regulisali crnogorsko državljanstvo, bila je do sada glavna prepreka za postizanje dogovora o izbornom zakonu.
Opozicija je podršku uslovljavala zabranom da prava na povlašćen ulazak u parlament imaju Srbi i Crnogorci, ocjenjujući da se time zloupotrebljava princip afirmative akcije.
Oni su od vladajuće koalicije tražili da se biračima da razuman rok za regulisanje državljanstva, predlažući period od pet godina.
Iako su poslanici vlasti i opozicije blizu dogovora, ostaje nedoumica da li će iza zakona stati predstavnici manjinskih stranaka, koje su nezadovoljne postojećim modelom prema kojem se za manjine uvodi gornji limit od tri odsto, čime im se omogućuje da u parlamentu imaju najviše dva poslanika.
Albanci su ranije odbacili ponuđeno rješenje prema kojem bi ta manjina imala pravo na pet mandata i posebnu izbornu jedinicu još jedan izborni rješenje.
Kolegijum će nastaviti pregovore o izbornom zakonu u ponedjeljak.
Rok za usvajanje izbornog zakona ističe 31. jula, a usvajanje tog dokumenta jedan je od uslova za početak pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.
Bonus video:
