Nacionalne manjine moraju u izbornoj trci zaraditi ulazak u parlament, i kada je to u pitanju nijedna manjina ne bi trebalo da bude favorizovana, smatra zamjenica sekretara Venecijanske komisije (VK) Simona Granata-Mengini.
Ona je u razgovoru za “Vijesti” ocijenila da je predlog izbornog zakona, koji je razmatran u VK, nudio izbalansiran model koji manjinama daje mogućnost da uđu u Skupštinu, ali im ne garantuje sigurno mjesto bez podrške birača.
Granata-Mengini smatra da je model, koji nije imao dvotrećinsku podršku u parlamentu, bio napredak u odnosu na rješenje kojim samo Albanci imaju povlašćene uslove.
Granata-Mengini je upozorila da u međunarodnom pravu ne postoje kriterijumi za određivanje manjina u državi
Skupština nije, nakon mišljenja VK, izglasala izborni zakon 31. maja zbog čega je rok za njegovo usvajanje prolongiran šesti put. Usvajanje izbornog zakona jedan je od uslova za dobijanje datuma pristupnih pregovora. Granata-Mengini priznaje da su u VK bili razočarani što parlament nije prihvatio izborni zakon, pojašnjavajući da je VK spremna da razmotri neku novu verziju koja bi se mogla pojaviti tokom daljih pregovora političkih partija.
Na pitanje kako VK komentariše podatak da izborni zakon ne definiše ko ima pravo na afirmativnu akciju, Granata-Mengini je upozorila da u međunarodnom pravu ne postoje kriterijumi za određivanje manjina u državi. Ona je podsjetila da Ustav Crnu Goru definiše kao građansku državu.
“Ono što smo mi imali u ranijem predlogu zakona bilo je određivanje gornjeg praga do kojeg se moglo koristiti pravo na afirmativnu akciju. Po našem mišljenju to nije u skladu sa Ustavom, jer on ne definiše manjine. Očigledno je da ovaj predlog zakona Crnogorcima i Srbima daje prostor za manjinske mandate, ali sistem je taj koji treba da im onemogući da koriste pravo na afirmativnu akciju, jer će njihovi predstavnici ionako biti izabrani kroz druge stranke”, smatra ona.
Rješenje mjera kompromisa
Podsjećajući da je Ustav Crne Gore donijet 2007. godine, ona tvrdi da bi određivanje predugog roka značilo nepoštovanje tog pravnog akta
“Ako žele da pređu cenzus i uđu u većoj mjeri u parlament, nacionalne partije mogu stvarati koalicije. To je normalan način da učestvujete u političkoj igri”, kazala je ona.
U VK nijesu željeli da preciziraju koji bi bio optimalan rok za rješavanje pitanja ljudi koji se nalaze na biračkim spiskovima, a nijesu riješili pitanje državljanstva. Rješavanje pitanja birača koji nemaju državljanstvo bila je jedna od glavnih tačaka spoticanja u pregovorima vlasti i opozicije. Dok je vlast nudila da se pitanje birača bez državljanstva rješava do 2012. godine, Socijalistička narodna partija (SNP) je tražila da se odredi rok do 2016. godine.
Granata-Mengini priznaje da se radi o političkom pitanju koje će teško biti rješeno. Podsjećajući da je Ustav Crne Gore donijet 2007. godine, ona tvrdi da bi određivanje predugog roka značilo nepoštovanje tog pravnog akta.
“To je visoko političko pitanje koje ne može rješiti ni Strazbur ni Vencija. Treba naći razuman rok, a mi ne možemo reći do kad. Dovoljno je reći da ćete do 2016. godine imati još dva izborna kruga”, smatra ona.
Povlašćenih ne smije biti
Na pitanje da prokomentariše zahtjeve Albanaca da se za tu manjinu zadrži postojeće rješenje, Granata-Mengini je ocijenila da ne smije biti povlašćenih.
Predstavnici albanskih stranaka tražili su da se zadrži model prema kojem oni imaju posebnu izbornu jedinici i pravo na pet poslanika, dok je izbornim zakonom predviđeno da to rješenje važi još jedan izborni krug.
“Razmijem zahtjeve Albanca, s obzirom na istoriju i pravo koje im je dato izbornim zakonom do sada, ali povlašćenih ne smije biti. Koliko će dugo važiti postojeći model pitanje je političkih pregovora, ali u principu nema razloga zbog kojeg bi nastavili da budu povlašćeni”, smatra ona.
Bonus video:
