Zamjenik izvršnog direktora CDT-a Milica Kovačević rekla je da u demokratskim državama postoji najširi konsenzus u vezi sa tim da je ukidanje mogućnosti izabranom predstavniku da promijeni svoj politički stav suprotna principu slobodnog i nezavisnog mandata.
Odbornik Pokreta za promjene Uroš Čukić prešao je nedavno u odbornički klub Demokratske partije socijalista i omogućio da ta stranka ima većinu i parlamentu Andrijevice. Ranije je odbornik Socijaldemokratske partije Veselin Radenović prišao koaliciji Za bolju Andrijevicu.
“Ne postoji idealno zakonsko rešenje i nijedan sistem ne može spriječiti prekrajanje izborne volje građana, odnosno preraspodjelu odnosa snaga u parlamentu i stvaranje neke nove većine. Ipak određene zakonodavne promjene bi dovele do jačanja odgovornosti izabranih predstavnika pred onima koji su ih birali”, rekla je Kovačević agenciji MINA.
Mandat mora pripadati poslaniku
Ona je objasnila da se trenutno, birač opredjeljuje za listu čiji je redosljed i sastav utvrdilo stranačko rukovodstvo, i da ne zna ko će od tih ljudi na kraju biti u parlamentu, i glasa za partiju ili za najistaknutije stranačke prvake.
Kovačević je kazala da, kako niko od parlamentaraca ne može da izračuna koliko je glasova osvojio na izborima, vlada široko uvjerenje da je glasove osvojila stranka, pa su i mandati njeni.
“U sistemu otvorenih lista povećala bi se odgovornost poslanika odnosno odbornika pred građanima, pa bi oni koji nakon izbora promijene partiju ili ideologiju morali da računaju na rizik da mogu izgubiti povjerenje građana i biti kažnjeni na sledećim izborima”, rekla je ona.
Kovačević je kazala da, iako se preventivne mjere koje bi onemogućile „prodaju mandata najboljem ponuđaču“ mogu razumjeti, smatra da to ne smije zadirati u fundamentalni ustavni princip, temelj evropske demokratije, po kojem mandat pripada predstavniku.
Promjena partije poznata stvar
Ona smatra da postoje načini da se promjenom određenih elemenata izbornog sistema ojača odgovornost poslanika ili odbornika pred onima koji su ih birali, a da je jedan od mogućih, u sistemu proporcionalne reprezentacije uvođenja sistema otvorenih izbornih lista, gdje bi birač davao glas kandidatu u okviru liste, a ne samo listi.
“Na taj način bi birači uticali na redosljed kandidata na izbornim listama, i tačno bi se znalo koliko je neki predstavnik dobio glasova, te bi on mogao tvrditi da predstavlja građane koji su ga izabrali, a ne partiju koja ga je na tu listu stavila”, rekla je Kovačević.
Mandat pripada poslaniku i makedonskom Parlamentu. Srbija je trenutno u procesu izmjena izbornog zakona u cilju osiguravanja slobodnog mandata poslanika, kazala je ona
Prema njenim riječima, dopuštanje biračima da odaberu kandidate unutar partijskih lista ne samo da poboljšava povjerenje birača u sistem i odgovornost onih koji su izabrani nego i povećava unutarspartijsku demokratiju.
Kovačević je kazala da promjena partije nije nepoznata praksa i da je bila izražena u različitim državama u određenim periodima, Italiji, Rusiji, Češkoj, Španiji, a tu su i primjeri Srbije i Hrvatske u regionu.
“Promjena partije u evropskoj praksi nikad nije rezultirala izradom ustavnih ili zakonskih mehanizama kojima bi ova pojava bila kontrolisana. Osnovni razlog za to je taj što je koncept imperativnog mandata je neprihvatljiv u demokratijama, i ne praktikuje se u evropskim državama”, rekla je ona.
Ne biraju šefovi nego građani
Shodno tome, kako je kazala, model u kome su partije vlasnici mandata je neprihvatljiv sa stanovišta demokratskih standarda za sprovođenje izbora, i bilo kakav razgovor o tom modelu bi bio korak unazad.
Kovačević smatra da je model po kojem bi poslanici i odbornici potpisivali blanko ostavke koje bi partija mogla da aktivira kada neko od njihovih članova koji ih predstavlja u parlamentu napusti stranku loš i da bi dao široke mogućnosti partijama da prekrajaju volju građana.
“Poslanike i odbornike ne biraju partijski šefovi, nego građani, tako da bi uvođenje blanko ostavki prilično obesmislilo demokratske izbore. To bi bilo i u suprotnosti našim evropskim ciljevima”, navele je ona.
Kovačević je objasnila da je u Srbiji Venecijanska komisija, prilikom donošenja Ustava 2006. godine, izričito napisala u svom izvještaju da su blanko ostavke protivne evropskim standardima i demokratskom iskustvu i praksi Evrope.
“Iako je tu odredbu Ustavni sud Srbije stavio van snage, stranke koje primenjuju blanko ostavke se pozivaju na Ustav Srbije, u kojem piše da „poslanik može da, pod zakonskim uslovima, stavi svoj mandat na raspolaganje stranci sa čije liste je izabran”, rekla je ona.
Problem je često na lokalnom nivou
Kovačević je kazala da je rješavanje pitanja postojanja blanko ostavki jedan je od ključnih uslova koje Srbija mora da ispuni u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Ona je ukazala da se u Bosni i Hercegovini i na Kosovu primjenjuje proporcionalni sistem u kombinaciji sa otvorenim izbornim listama, što omogućava veći uticaj građana na sastav parlamenata, i veću odgovornost izabranih predstavnika.
Kovačević je navela da se u Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj primjenjuje proporcionalni sistem u kombinaciji sa zatvorenim listama.
Ona je rekla da zastupnici u hrvatskom Saboru nemaju imperativni mandat i da glasaju slobodno i njihov mandat ne pripada stranci kojoj pripadaju.
“Mandat pripada poslaniku i makedonskom Parlamentu. Srbija je trenutno u procesu izmjena izbornog zakona u cilju osiguravanja slobodnog mandata poslanika”, kazala je ona.
Kovačević je upozorila da problema sa prelaskom iz jednog političkog tabora u drugi ima, u određenoj mjeri, u svim državama regiona, naročito na lokalnom nivou”.
Bonus video:
