Iako javnost sumnja da se mnoge građevinske firme, zgrade, stanovi, restorani, poslovni prostori u stvarnom vlasništvu dijela političke elite, predstavnici vlasti na sve načine pokušavaju da sakriju i koliko novca mjesečno (ne)zakonito prihoduju od plata, penzija, bonusa, raznih radnih grupa i komisija...
Njihov odnos prema obavezi da tačno prijave kompletnu imovinu i prihode, mogao bi se okarakterisati kao “lako ćemo za to” - prvi razlog za tu tezu leži u činjenici da za 20 godina nijedan političar nije odgovarao zbog utaje imovinskog stanja, a drugi, u tome što je Komisija za sprečavanje konflikta interesa dokazala da ne mari puno što javni funkcioneri krše propise.
Ipak, zašto bi se time bavio predsjednik te institucije Slobodan Leković ili bilo ko drugi u državi, kada su svi u Vladi složno ćutali da su od novca poreskih obveznika prošle godine sebi dodijelili oko 250.000 eura, na račun takozvanih bonusa i u skladu sa nekom odlukom užeg kabineta bivšeg premijera, koju do danas niko nije vidio.
Zašto bi se poslanik DPS-a, direktor Uprave za carine i član Borda direktora Pošte Božidar Vuksanović brinuo što dvije godine nije prijavljivao da prima 800 eura sportske penzije, kada Leković, uprkos, po sopstvenom priznanju, silnom poslu, tu “greškicu” u njegovom kartonu ispravi istoga dana kada su to pitanje potegli novinari.
Plate rijetko manje od 1.000 eura
I dok novi premijer Igor Lukšić najavljuje da će srediti stvari kako bi dodatna primanja članova Vlade bila što transparentnija, funkcioneri nastavljaju da koketiraju sa javnim mnjenjem - u imovinskim kartonima visina plate rijetko kome od njih prelazi preko 1.000 eura, ali najmanje još toliko prime radeći druge poslove...
Kovačević, međutim, ocjenjuje da je neodrživa i da razara dugoročnu stabilnost političke zajednice situacija u kojoj se mala grupa ljudi naslađuje, dok velika većina tone u siromaštvo.
Komentarišući "fenomen", prema kome pojedini funkcioneri kriju i ono što legalno zarade, Kovačević je rekao da to nije čudno, jer se u Crnoj Gori neka institucija i otvara, kako je kazao, ne da bi promovisala javni interes, što treba da radi po definiciji, nego da bi "uhljebila" politički podobne kadrove.
"Sa druge strane, politikom straha i kažnjavanja neistomišljenika se već decenijama suzbija kritički duh građana, čime se eliti otvara još veći prostor da uživa u svojoj nekažnjivosti", tvrdi on.
Kovačević, međutim, ocjenjuje da je neodrživa i da razara dugoročnu stabilnost političke zajednice situacija u kojoj se mala grupa ljudi naslađuje, dok velika većina tone u siromaštvo.
"Posljedice vidimo ovih dana, ne samo u Tunisu, Egiptu, Jemenu ili Jordanu, nego i u susjednim Albaniji i Srbiji. Bez krivičnog gonjenja funkcionera koji su prekršili zakon, kao i njihove lustracije, teško da će Crna Gora biti pošteđena sličnih socijalnih protesta i nemira", kazao je Kovačević.
Ažurnost Komisije za konflikt interesa vidjela se i na primjeru bivšeg premijera Mila Đukanovića: kada je MANS, krajem 2010. upozorio da on nije postupio u skladu sa zakonom i prenio prava upravljanja njegovim preduzećima na treća lica, karton je momentalno izmijenjen.
Lekoviće je tada tvrdio kako je moguće da su hakeri namjerno izbrisali Đukanovićeve podatke.
Raj za utaju prihoda
Izbjegavanje političara da prijave sve prihode ili da daju nepotpune i netačne podatke, za predsjednika Unije slobodnih sindikata Srđu Kekovića predstavlja odraz opše političke nekulture, koji je, kako tvrdi, proizišao iz višedecenijskog nepostupanja nadležnih organa kada su u pitanju javni funkcioneri.
"Kada ovo kažem, argumentovano se mogu pozvati na činjenicu da u dvodecenijskoj praksi, odnosno od AB revolucije, koja je trebalo da nam donese veći stepen demokratije, nemamo zabilježen primjer da je neki javni funkcioner odgovarao zbog konflikta interesa ili utaje prihoda koje je dužan prijaviti dolaskom na javnu funkciju", kazao je on.
Kartoni nekih političara vremenom postaju "tanji" ili se promijene bez obrazloženja, pojedini ministri u novim izvještajima ne pominju nekretnine koje su ranije navodili.
Međutim, on tvrdi da je i crnogorski poreski sistem toliko „konspirativan“, da niko, osim poreskih organa, ne može znati koliko pojedinac, pa samim tim i javni funkcioner, posjeduje imovine.
"Zar to nije pravi raj za utaju prihoda, još ako imate naklonost odgovornih lica u poreskim organima ili drugim antikorupcijskim tijelima. Naravno, tu bitnu ulogu igramo i mi, građani, koji smo svakodnevno svjedoci takvog ponašanja, ali ih ne sankcionišemo uskraćivanjem glasa na političkim izborima", istakao je Keković.
Kartoni nekih političara vremenom postaju "tanji" ili se promijene bez obrazloženja, pojedini ministri u novim izvještajima ne pominju nekretnine koje su ranije navodili, neki, nakon par godina, obznane da su im stanovi pod hipotekom, a neki se nakane da konačno saopšte gdje im je supruga zvanično zaposlena.
Sve počelo kreditima za stanove
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević tvrdi da je stanje u toj oblasti sve gore i da su iz Zakona, umjesto da se nadograđuje, obrisane neke ključne norme.
Medojević je podsjetio da je u prvoj verziji Zakona o konfliktu interesa, na predlog Centra za demokratsku tranziciju, unesena odredba prema kojoj se sva imovina koja nije prijavljena smatra nezakonito stečenom imovinom.
Takvu imovinu, rekao je, državni tužilac imao je pravo da zaplijeni:
"To je ušlo u prvi zakon, ali nikad nije primijenjeno, iako se radi o evropskom standardu. Da stvar bude gora, takve norme nema više u zakonu".
Medojević je kazao da se u Crnoj Gori uporno pokušava koketirati sa javnim mnjenjem, tako što se premijeru, ministrima, poslanicima da "smiješno mala plata", ali i ostavi mogućnost da zarađuju sa strane.
On je kazao da je zbog toga razvijena široko koruptivna mreža, koja, prema njegovim riječima, obuhvata mnoge u državi, a narošito one bliske vlastima.
Šef PzP-a je objasnio da je sve počelo odobravanjem silnih kredita za stanove, koje je odobravala Vlada.
"To su, u stvari, potpuno besplatni stanovi, koje su ljudi dobijali od Vlade pod formom kredita, ali nikad nisu vratili ni centa od tih kredita... Tu je počelo korumpiranje ministara i ostalih državnih funkcionera", kazao je on.
Medojević je dodao da bi bilo poštenije ministru dati platu nekih 3.000 eura i ujedno mu zabraniti da djeluje na bilo koji drugi način.
"Uvesti klauzulu da se svaka neprijavljena imovina, kroz postupak utvrđivanja, smatra nezakonito stečenom. Pa onda, ako Mugi prijavi da ima jedan stan, sve ostalo mu se oduzima", rekao je Medojević.
I on je kazao da domaći poreski sistem snosi dio odgovornosti za aktuelno stanje i da bi trebalo znati koliko ko zarađuje i koliko ko plaća poreza.
"Jedno je da li je neko imovinu stekao kriminalom, to treba da utvrdi tužilac. A da li imaš imovinu, to utvrđuje poreski organ. On je u Americi, Francuskoj, Njemačkoj praktično iznad suda i potpuno nezavisna institucija", kazao je Medojević.
On je rekao da bi trebalo proširiti spisak onih koji se svrstavaju u javne funkcionere i da bi u tu grupu trebalo da budu sve strukture društva koje koriste javna sredstva.
"Uvesti klauzulu da se svaka neprijavljena imovina, kroz postupak utvrđivanja, smatra nezakonito stečenom. Pa onda, ako Mugi prijavi da ima jedan stan, sve ostalo mu se oduzima. Naravno, biće i dalje pokušaja sa povezanim licima i prijavljivanja nekretnina na druge. Ali, ako će neko da glumi da je stan njegov, onda neka plati porez. E, kad bi se prvom oduzela imovina, vidjeli bismo kako funkcioneri postaju ažurni u popunjavanju kartona", ocijenio je Medojević.
Svaki ministar ima firmu
Medojević je kazao da je korupcija počela podjelom stanova, a da se nastavila razvijanjem šema za ugrađivanje na tenderima kroz mnoge privatizacije, javne nabavke... On je dodao da je, usput, napravljena i mreža privilegovanih kompanija.
"Svaki ministar ima svoju kompaniju preko koje gradi i radi. Zanimljivo bi bilo pratiti da, kako koji ministar promijeni resor, da se tako mijenja i poslovna djeltanost njemu bliskog preduzeća. Recimo, dok je bio zadužen za informatiku, njegova firma se bavila prodajom kompjutera, kad je prešao u resor za urbanizam, i njegova firma se "prekvalifikovala"", kazao je on.
Stil života niko ne kontroliše
Lider PzP-a je kazao da unutrašnja kontrola sektora policije nikada nije pokrenula pitanje životnog stila i imovine svojih službenika.
Medojević je rekao da je na seminaru u Njujorku rečeno da se 90 odsto njihovih aktivnosti bazira na kontroli životnog stila tamošnjih policajaca.
"Kod nas nema nijedne kontrole po tom osnovu. Ovdje visoki policijski funckioneri nose sat od 90 hiljada eura, imaju po pet, šest stanova, nekretnine u inostranstvu... žive životnim stilom džet-seta. Ovdje smo sve ostavili Komisiji, a imovinu niko ne kontroliše, niti je ta institucija umrežena sa poreskim institucijama, Centralnom bankom...prijavljuje ko šta hoće", kazao je Medojević.
Leković traži veća ovlašćenja
Komisiji za sprečavanje sukoba interesa Zakonom treba dati veća ovlašćenja kako bi mogla na određeni način da provjerava imovinske kartone javnih funkcionera, ocijenio je predsjednik Komisije Slobodan Leković.
On je podsjetio da je Komisija u oktobru prošle godine, a prije preporuka Evropske komisije (EK), predložila Vladi da se promjenom Zakona tom tijelu daju veća ovlašćenja.
"Sada su na potezu Vlada i Skupština da prihvate naše predloge i ugrade ih u postojeći Zakon, što bi bilo i u skladu sa preporukama EK, kako bi Komisija imala veća ovlašćenja da na određeni način provjerava imovinske kartone javnih funkcionera", rekao je Leković.
On je pozivao i na donošenje amandmana na Zakon o sprečavanju konflikta interesa, koji dozvoljava članovima parlamenta i drugim izabranim predstavnicima da preuzimaju dužnosti u izvršnim i upravnim tijelima. On smatra da bi trebalo umrežiti podatke o javnim funkcionerima iz Katastra, Uprave za kadrove i Direkcije za javne nabavke.
Galerija
Bonus video:
