Vlada je danas utvrdila Predlog strategije odbrane, najznačajnijeg strateškog dokumenta, i Predlog izmjena i dopuna Zakona o Vojsci Crne Gore (VCG) kojim se vrši usaglašavanje sa strategijskim dokumentima u oblasti bezbjednosti i odbrane.
Ministar odbrane Predrag Bošković je, na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, kazao da se tim dokumentom dugoročno usmjerava razvoj sistema odbrane Crne Gore i angažovanje odbrambenih resursa u odgovoru na savremene bezbjednosne izazove, rizike i prijetnje
Bošković je podsjetio da je aktuelna Strategija odbrane donijeta 2008. godine i da je bilo neophodno revidirati, imajući u vidu da su se u međuvremenu desile značajne promjene u geostrateškom i bezbjednosnom okruženju.
Novi strateški okvir, kako je naveo, omogućava dalji razvoj odbrambenog sistema, a članstvo u NATO se prepoznaje kao jedan od ključnih elemenata tog koncepta.
„Prijedlog strategije odbrane uvažava aktuelne i buduće odbrambene potrebe Crne Gore. U dokumentu se daje jasna vizija zaštite nezavisnosti, suverenosti i državne teritorije Crne Gore, uz integrisano angažovanje svih nacionalnih kapaciteta i sposobnosti i podršku saveznika“, kazao je Bošković.
Kako je dodao, strategija implementira i vizije NATO strategijskog koncepta, naročito kada je u pitanju doprinos razvoju i sposobnostima Alijanse, kao i očuvanju mira i bezbjednosti u regionu i svijetu.
Bošković je podsjetio da je Zakon o VCG donijet 2017. godine.
On je kazao da su razlozi za njegove izmjene i dopune usaglašavanje sa strategijskim dokumentima u oblasti bezbjednosti i odbrane, propisivanje službe u rezervnom sastavu VCG, vojne obaveze građana Crne Gore, poslova Generalštaba Vojske, nadležnosti ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske, ocjenjivanja i disciplinskog postupka za lica u službi u Vojsci, kao i pravno-tehničko poboljšanje teksta važećeg Zakona.
Kako je saopšteno, novi zakon bliže uređuje službu u rezervnom sastavu VCG na način što se propisuje da se rezervni sastav Vojske sastoji iz ugovorne i strategijske rezerve.
Ugovornu rezervu sačinjavaju vojni obveznici koji su, na osnovu javnog oglasa, sa Ministarstvom odbrane zaključili ugovor o službi u rezervnom sastavu Vojske.
Kako je saopšteno, strategijsku rezervu čine raspoređena i neraspoređena strategijska rezerva.
Navodi se da raspoređenu strategijsku rezervu čine vojni obveznici koji su u ranijim državama odslužili vojni rok, ili su u skladu sa ovim Zakonom dobrovoljno služili vojni rok, lica u službi u Vojsci kojima je prestala služba u Vojsci, a kojima je Ministarstvo odbrane odredilo raspored u jedinicama Vojske.
„Vojni obveznici koji nemaju raspored u jedinicama Vojske, tj. vojni obveznici koji nijesu prošli vojnu obuku čine neraspoređenu strategijsku rezervu“, zaključio je Bošković.
Bonus video:
