"ĐUKANOVIĆ ŽELI DA UMANJI MARKOVIĆEV UTICAJ U POLICIJI"

NATO-u se neće svidjeti priča o povratku Lazovića

Crnogorsku javnost godinama unazad potresale su afere povezane sa političko-bezbjednosnim podzemljem i sukobom suprostavljenih klanova
13441 pregleda 51 komentar(a)
Veselin Veljović i Zoran Lazović, Foto: Savo Prelević
Veselin Veljović i Zoran Lazović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 17.05.2019. 14:03h

NATO sigurno ne bi volio da vidi povratak penzionisanih službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), kazao je član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Ranko Krivokapić.

Bivši funkcioneri ANB-a Zoran Lazović i Duško Golubović mogli bi dobiti visoka mjesta u Upravi policije, nakon što Vlada formalno bude usvojila Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije.

Jedan od tri uslova NATO-a za prijem Crne Gore - vjerovatno i najvažniji - bio je reforma sektora bezbjednosti u okviru kojeg su i urađene izmjene Zakona o ANB koje su propisivale penzionisanje dijela starijih i kontroverznih agenata i funkcionera po sili zakona.

“ Kao predsjednik Skupštine koji je imao ustavnu dužnost da se bavi tim pitanjima poznate su mi činjenice iz naših internih sistema, ali i iz vašingtonskog sistema i nezadovoljstva koje su iskazivali prema određenim aktivnostima naših službenika i aktivnostima prema njihovim ambasadama u Crnoj Gori. To je bio jedan od ozbiljnih problema koji su Crnu Goru kočili na putu prema NATO i stvarali ogromno nepovjerenje. Dio toga su bili i sporazumi sa ruskom obavještajnom službom“, kazao je Krivokapić „Vijestima“.

Prema njegovim riječima, mnogo truda je uloženo da se odnosi sa partnerima prvo vrate u osnovno stanje, a poslije i unaprijede.

„Sljedstveno tome, i pojedinačnom i u opštem dijelu, siguran sam da naši evroatlanski partneri ne bi voljeli da vide vraćanje službenika koji su, na ovaj ili na onaj način, povezani kao dio problema u tim odnosima“, kazao je Krivokapić.

Crnogorsku javnost godinama unazad potresale su afere povezane sa političko-bezbjednosnim podzemljem i sukobom suprostavljenih klanova.

Šef ANB Vladan Joković prvo je 2012. dao ostavku nakon navodnog višegodišnjeg praćenja stranih diplomata, uključujući i ambasadore i ambasade članica NATO-a, iako je ta praksa, prema nezvaničnim informacijama, postojala i u vrijeme Markovića čiji je Joković kadar.

Prvi izbor DPS-a za mjesto šefa ANB-a bio je sadašnji ministar policije Mevludin Nuhodžić, ali je on odbio tu poziciju, uslovljavajući pristanak odlaskom kontroverznih službenika ANB koji su u javnosti dovođeni u vezu sa kriminalnim miljeom.

Tadašnji premijer Igor Lukšić za mjesto šefa ANB postavio je tada Bora Vučinića.

Samo nekoliko dana uoči Samita NATO-a u Velsu polovinom 2014., kada je odložen prijem Crne Gore, američka novinska agencija Asošiejtid pres objavila je da između 25 i 50 službenika ANB-a radi za ruske tajne službe. Tada prvi američki čovjek za evropska i evroazijska pitanja Hojt Brajan Ji u oktobru te godine je poručio da sve obavještajne službe članica i budućih članica NATO-a, uključujući crnogorsku ANB, moraju da budu oslobođene svih ranjivosti i spoljnih faktora koji bi željeli ilegalno da prosljeđuju povjerljive savezničke informacije trećim zemljama.

U međuvremenu, na predlog Vučinića, pristupilo se izmjenama Zakona o ANB-u koji je normiran tako da vodi računa da se penzionišu kako agenti sporni za NATO, ali i o balansu suprostavljenih političko-bezbjednosnih frakcija.

Vučinić je početkom decembra 2014. bio primoran da podnese ostavku nakon razgovora sa premijerom Milom Đukanovićem, uprkos tome što je samo 20 dana ranije u Briselu dobio pohvale od zamjenika generalnog sekretara NATO-a Aleksandera Veršboa na sastanku na kojem je bio zajedno sa Markovićem.

Veršbo je tada poručio da se reforma sektora bezbjednosti mora završiti što je praktično finalizovano usvajanjem izmjena Zakona o ANB u februaru 2015. po kojem svi službenici ANB stariji od 50 godina sa 25 godina u službi, od čega najmanje 15 na poslovima na kojima se staž računa sa uvečanim trajanjem, moraju biti penzionsani.

Lazović, Golubović i još oko 70 njihovih kolega pošli su u penziju u drugoj polovini 2015.

Spekulacije zašto je Vučinić smijenjen išle su od toga da Marković nije bio zadovoljan njegovim radom još od 2012. kada ga je na to mjesto postavio Lukšić, do toga da mu je Đukanović zamjerio jer je omogućio službama NATO članica previše pristupa.

Čeka se Pravilnik o sistematizaciji

Član Odbora za bezbjednost Predrag Bulatović prije nekoliko dana je ocijenio da će Đukanović postavljenjem Lazovića i Golubovića u policiju pokušati da umanji uticaj premijera Markovića.

“Ako kao protivnici (direktora policije Veselina) Veljovića dobiju ova mjesta, onda grupa suprotstavljena Dušku Markoviću njima hoće da ostvari balans. Ili su obje grupe u DPS sklopile primirje zbog činjenice da su poljuljani aferom “Koverat” i protestima, kao i sporazumom opozicije i pokreta “Odupri se” da je nužno formiranje tehničke Vlade”, kazao je Bulatović.

Vladina Komisija za politički sistem vratila je prošle sedmice MUP-u i Upravi policije (UP) na doradu Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji UP, iako je trebalo da bude usvojen na sjednici Vlade u četvrtak.

Lazović bi trebalo da bude pomoćnik u UP za “specijalni odsjek”, odnosno za najteža krivična djela organizovanog kriminala i korupcije kojima bi se bavio zajedno sa SDT Milivojem Katnićem sa kojim je navodno pobratim.