"Cilj je da se Crna Gora pretvori u poligon za NATO dejstva prema Srbiji i Rusiji"

U Predlogu strategije se navodi da je opasnost od vojne prijetnje u Crnoj Gori značajno smanjena, kao posljedica integracije države u NATO i smanjenja vojnih efektiva u regionu, ali da se u budućnosti ne smije zanemariti
5934 pregleda 9 komentar(a)
Detalj iz Skupštine Crne Gore, Foto: Screenshot/Youtube
Detalj iz Skupštine Crne Gore, Foto: Screenshot/Youtube
Ažurirano: 11.06.2019. 15:17h

Poslanici u Skupštini Crne Gore raspravljaju o Predlogu strategije odbrane Crne Gore, u kome se navodi da je opasnost od vojne prijetnje u Crnoj Gori značajno smanjena, kao posljedica integracije države u NATO i smanjenja vojnih efektiva u regionu, ali da se u budućnosti ne smije zanemariti.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Strahinja Bulajić ocijenio je da je prava namjera i cilj strategije da se "teritorija Crne Gore pretvori u poligon za dalja dejstva NATO pakta prema Srbiji i Rusiji".

"Ne znam zašto bi baš Crna Gora bila poligon za djelovanje prema Srbiji kad se NATO nalazi na Kosovu. Vjerujem da bi mnogo lakše bilo da taj poligon koriste sa Kosova. Mogu i iz Mađarske, Rumunije...Vjerujem da takva priča može služiti za političko nadgornjavanje, ali mislim da nije ozbiljna, jer Crna Gora nikad nije i neće biti neprijatelj Srbiji", odgovorio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić je kazao da je pravoslavlje na granici odbrane Zapada i da zbog toga Crna Gora neće biti manje pravoslavna, već da će biti "više demokratična i sa više vladavine prava".

"Dajte da se okupimo oko pravih vrijednosti. Crna Gora ne može ispraviti linije između Istoka i Zapada. Crna Gora ne može ići u još neke izgubljene ratove pogrešnog Istoka. Naravno, Crna Gora mora ispraviti i pogrešne "istoke" u Crnoj Gori. Imati zabranjene gradove u Crnoj Gori ruskog tajkuna, a misliti da imate ozbiljnu odbranu, nije ozbiljno", kazao je Krivokapić.

Milun Zogović (DF) je istakao da je Strategija najbolja potvrda posrnuća i srljanja zvanične Crne Gore:

"Najobičnija frazeološka ljuštura napisana u Briselu, kojom, kao jedini argument, dominira jezik batine i sile. Ova dimna zavjesa ima za cilj da prikrije i relativizuje udruženi zločinački poduhvat Tirane, Prištine i zvanične Podgorice, usmjeren protiv pravoslavnog naroda, računajući na presudnu podršku NATO pakta".

Njegov partijski kolega, Jovan Vučurović, je kazao da je vlast u Crnoj Gori marionetska i da prima naloge iz NATO, te da tako ni ovaj dokument nije Strategija odbrane, nego nešto što je napisano "u nekoj od kancelarija u Briselu i da je naređeno Vladi da ga usvoji i sprovodi".

Strategija odbrane, kako je kazao, služi da se zamaskira realnost u Crnoj Gori i da se stvori slika da se bez NATO pakta ne može ništa ni u regionu, ni u svijetu.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović je pitao da li je Crna Gora dovoljno homogeno i kompaktno društvo, koje ima kapaciteta da suzbije ili spriječi prijetnje od terorizma i slično.

"Da li možda, dok se mi međusobno držimo za vratove, neko ima mnogo više manevarskog prostora da planira, organizuje, priprema i izvodi takve prijetnje, od sajber do terorističkih napada", rekao je Rudović.

Koča Pavlović (DF) je istakao da se "Milo Đukanović sada bori da sebi pribavi novu upotrebnu vrijednost na Zapadu", te da nudi sebe kao glavnog regionalnog političkog "svaštočinu", kao onog ko je spreman da uradi sve kako bi se realizovalo priznanje Kosova od Srbije u granicama koje zamišljaju (Hašim) Tači i (Ramuš) Haradinaj.

Glavna prepreka je, ocijenio je, Srpska pravoslavna crkva, te je "zato Đukanović krenuo u napad na Mitropoliju SPC i mitropolita po cijenu otvaranja najvećeg unutrašnjeg sukoba u Crnoj Gori".

Aleksandra Vuković (DPS) je odgovorila da je "Đukanović učinio Crnu Goru nezavisnom i suverenom državom".

Ministar odbrane Predrag Bošković je kazao da dokument predstavlja reviziju Strategije iz 2008.godine, s obzirom da su se u međuvremenu desile značajne promjene u geostrateškom bezbjednosnom okruženju, koje su uticale na odbrambenu politiku Crne Gore.

Najznačajnija planirana promjena je, kako je kazao, promjena statusa države od aspiranta za članstvo u NATO, do punopravnog statusa u tom vojnom savezu.

Navodeći da prijem u NATO predstavlja istorijski momenat i prekretnicu kada je u pitanju koncept odbrane Crne Gore, ministar je naveo da je punopravnim članstvom Crna Gora preuzela određene odgovornosti.

On je kazao da je u predlogu strategije jasno definisan nivo ambicije o izvršvanaju dodijeljenih misija Vojske Crne Gore na nacionalnom nivou i u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti.

Poslanik DPS, Obrad-Mišo Stanišić ocijenio je da se usvajanjem strategije stvaraju uslovi za dalji razvoj sistema odbrane i realizuje još jedan važan korak ka punom usklađivanju cjelokupnog strateško- normativnog okvira u ovoj oblasti, koje je započeto nakon što je Crna Gora postala punopravna članica NATO saveza.

Bonus video: