IZVRŠNA DIREKTORICA ACCES INFO EUROPE GOVORILA ZA "VIJESTI"

Crna Gora tajnija i od NATO

Izvršna direktorica Acces info Europe Helen Darbišir za “Vijesti” je kazala da informacije koje crnogorske vlasti skrivaju od očiju javnosti nemaju nikakve veze sa nacionalnom bezbjednošću, da to nisu ni prave poslovne tajne već podaci koji dokazuju ugrožavanje životne sredine
7436 pregleda 1 komentar(a)
Darbišir, Foto: Luka Zeković
Darbišir, Foto: Luka Zeković

Crnogorske institucije suviše slobodno proglašavaju informacije za tajne, ocijenila je izvršna direktorica Acces info Europe Helen Darbišir, poručujući da to u tom opsegu ne rade ni vojno-političke organizacije poput NATO.

„Savjet NATO upućen vladama zemalja članica je veoma jasan. Nemojte previše informacija proglašavati tajnama. Postoje informacije koje bi trebalo zaista zaštititi. A ako vlasti u to sumnjaju, neka popričaju sa predstavnicima NATO. Dobra vojna organizacija će znati kakve vrste informacija moraju biti zaštićene“, kazala je Darbišir u razgovoru za „Vijesti“.

Ističe da informacije koje crnogorske vlasti skrivaju od očiju javnosti nemaju nikakve veze sa nacionalnom bezbjednošću, dodajući da to nisu, na primjer, ni prave poslovne tajne već informacije koji dokazuju ugrožavanje životne sredine.

Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) posljednji put mijenjan u julu 2017. godine a od tada, u suštini, omogućava vlastima da sve informacije koje ne žele da objelodane označe nekim od stepena tajnosti i tako ih učine nedostupnim javnosti. To je omogućeno zahvaljujući amandmanu skupštinskog Odbora za politički sistem i poslanicima Demokratske partije socijalista Željku Aprcoviću, Andriji Nikoliću, Milošu Nikoliću, Mariji Ćatović, Petru Smoloviću, Bogdanu Fatiću i Radulu Novoviću.

Amandmanom je izbrisana odredba (stav 3, član 38) na osnovu koje je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija donosila konačnu odluku po žalbama u vezi sa zahtjevima za pristup informacijama.

To nije naišlo na kritike samo crnogorske javnosti, već i same Evropske komisije koja je u više prilika konstatovala da to mijenjanje Zakona predstavlja razlog za zabrinost i da mora biti u skladu sa međunarodnim standarima.

Novi Zakon trebalo bi da se nađe pred poslanicima krajem ove godine, odnosno dvije i po godine od usvajanja spornih izmjena.

Čelnica Acces info Europe smatra da Zakon nije ni trebalo mijenjati prije dvije godine ili, u drugom slučaju, hitno trebalo pristupiti izmjenama kada se vidjela šteta od njegove primjene.

„Postoji problem političke volje, jer sam ovdje bila prije godinu dana sa preporukama za izmjene a jedina stvar koja se desila je formiranje radne grupe. Imali smo sastanak sa ministarkom javne uprave (Suzanom Pribilović) ali ona nije bila spremna da jasno kaže kakve promjene namjeravaju da sprovedu. Veoma sam zabrinuta jer čak iako radna grupa pripremi novi predlog, postoji rizik da će biti oslabljen u Skupštini. To se nikako ne smije dogoditi“, kazala je Darbišir, dodajući da situaciju prati Brisel ali i druge evropske prijestonice.

Čelnica međunarodne organizacije sa sjedištem u Madridu koja ima za cilj promovisanje prava na slobodan pristup informacijama kazala je da se sa zakonom mora mijenjati i kultura službenika, navodeći kao primjer Švedsku, gdje je za službenike prioritet u poslu zahtjevi za SPI.

Ona ističe da je i Španija, gdje sada živi, veoma posvećena obuci službenika po tom pitanju i da se stvari mijenjaju.

„U Španiji koji ima veoma mlad Zakon o SPI iz 2014, deset godina poslije Crne Gore, ima tu promjenu kulture. Šta Španija trenutno radi? Organizuje testove za državne službenike, s pitanjima o transparentnosti, šta je otvorena vlada, što je participacija. Kod vas nismo našli nikakve ankete o znanju državnih službenika o ovom Zakonu. Kako će kvalitetno primjenjivati Zakon ako nisu kvalitetno obučeni za to. Možda ima stvari koje se mogu odraditi. Tu je mijenjanje političke volje na najvšem nivou, ali i puno drugih stvari. Sigurna sam da ima puno ljudi koji rade unutar javne uprave u Crnoj Gori koji žele da urade pravu stvar, žele da poštuju zakon ali za to moraju biti obučeni“, navela je ona.

Uporedna evropska praksa možda pokaže vlastima gdje griješe

Na pitanje „Vijesti“ koje druge opcije stoje pojedincima i organizacijama na raspolaganju kako bi dobili pristup informacijama, Darbišir predlaže, između ostalog, i da se sačini lista zemalja koje istim tim informacijama koje se u Crnoj Gori proglašavaju za tajnu, odobrava pristup ne bi li se ubijedila vlast da griješi ili, ukoliko je neophodno, da se mogu predati i slučajevi Evropskom sudu za ljudska prava.

Preporučujemo za Vas