Ukoliko neki poslanik u Skupštini Crne Gore treba da raspravlja ili odlučuje o odluci ili zakonu, a postoji mogućnost da je u sukobu interesa, moraće da da izjavu Odboru za ljudska prava i slobode prije nego se uključi u raspravu ili glasa. To se navodi u Predlogu izmjena Etičkog kodeksa poslanika koji su parlamentu uputili poslanici vladajuće koalicije.
Izmjene Etičkog kodeksa predložili su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Branka Tanasijević, Jovanka Laličić, Marta Šćepanović, Daliborka Pejović, Aleksandra Vuković, Nikola Rakočević, potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu (Forca) i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
“Poslanik Skupštine Crne Gore koji učestvuje u raspravi i odlučivanju u stvari u kojoj on ili povezano lice sa njim ima pravni interes, dužan je da da izjavu Odboru za ljudska prava i slobode o postojanju privatnog interesa prije svog učešća u raspravi, a najkasnije prije početka odlučivanja”, navodi se u predlogu poslanika vladajuće koalicije.
Da se ova odredba uvrsti u Etički kodeks poslanika još ranije je preporučila Grupa zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO), odnosno to tijelo Savjeta Evrope
GRECO je ranije u svojim preporukama naveo da su ih nadležni organi Crne Gore izvjestili da Zakon o sprečavanju korupcije zahtijeva od javnih funkcionera da svoju funkciju obavljaju u javnom interesu i da izbjegavaju sukob interesa, ali i da poslanici ne podliježu obavezi prijavljivanja bilo kog privatnog interesa tokom postupka donošenja odluka.
U važećoj verziji Etičkog kodeksa poslanika, nalaže se da poslanik djeluje isključivo u javnom/opštem interesu dok vrši svoje dužnosti i da ne može djelovati u svom privatnom interesu, ili u interesu pojedinca ili grupe pojedinaca, sa ciljem sticanja direktnih ili indirektnih koristi. To za GRECO nije bilo dovoljno pa su tražili da poslanici koji bi se mogli naći u sukobu interesa, odnosno koji bi mogli biti povezani sa nekom od zainteresovanih strana o kojoj se odlučuje moraju dati izjavu prije rasprave. GRECO je u svojim preporukama konstatovao i da su ih iz Crne Gore izvjestili da je Odbor za antikorupciju 2017. usvojio Smjernice dobrog ponašanja za poslanike, koje naglašavaju obavezu poslanika da prijave sukobe interesa prije učestvovanja u raspravama. Ali je, kako se navodi, konstatovao da je teško razumjeti kako Smjernice dobrog ponašanja za poslanike mogu ustanoviti obavezu da se izjasne o mogućem sukobu interesa. Prema Predlogu izmjena Etičkog kodeksa, poslanik neće tražiti, primiti, odnosno dozvoliti drugom licu da u njegovo ime ili za njegovu korist primi, niti daje poklon, pruža neku uslugu, gostoprimstvo ili bilo kakvu drugu vrstu koristi u vezi sa vršenjem funkcije, osim prigodnih i protokolarnih poklona minimalne vrijednosti. Ove odredbe u važećem kodeksu nije bilo.
Brajović može sazvati sjednicu ako odbije zamjenik predsjednika Odbora
Prema važećem Kodeksu, nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Kodeksa u nadležnosti je Odbora za ljudska prava i slobode. Prema tom aktu, zamjenik predsjednika Odbora saziva sjednicu Odbora i predlaže dnevni red sa aktima koji se odnose na povredu Kodeksa.
Pošto mjesto zamjenika predsjednika Odbora za ljudska prava, na čijem je čelu poslanik DPS-a Halil Duković, pripada opoziciji, moglo bi se desiti da opozicioni poslanici odbiju da sazovu sjednicu. Ipak, iz vladajuće koalicije su u Predlog izmjena ubacili i odredbu da ukoliko zamjenik predsjednika ne sazove sjednicu Odbora, nju može sazvati predsjednik Skupštine Ivan Brajović.
Bonus video:
