Potencijalni kandidati za izbor vrhovnog državnog tužioca (VDT) nijesu se prijavili na konkurs za tu državnu funkciju, jer su svjesni da izbor ne zavisi od njihovih stručnih referenci, nego od političke volje, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
S obzirom da se na konkurs za izbor VDT-a nije prijavio nijedan kandidat, izvjestan je, kako ocjenjuju, ulazak u v.d. status, dok se ne dođe do potrebne većine za njegov izbor. Za izbor VDT-a u parlamentu je potrebno 54, odnosno u drugom krugu glasanja 49 poslanika, jer Ustav propisuje dvotrećinsku, odnosno tropetinsku političku podršku. Pravnik i bivši ministar pravde Dragan Šoć kazao je za “Vijesti” da nije optimista da će doći do dogovora oko izbora VDT-a.
“Ulazi se u v.d. stanje, koje može potrajati ko zna do kada”, kazao je Šoć.
On je ocijenio da je jasan razlog zašto kandidati neće da se prijave na konkurs za izbor VDT-a:
“Neće da se kompromituju, jer su svjesni da izbor na zavisi od njihove profesionalne biografije, nego od političke volje”.
Dok iz vladajuće većine poručuju da su spremni za dogovor kako bi se prevazišao problem oko izbora VDT-a, te da opozicija ucjenjuje i onemogućava izbor, iz opozicije navode da nema trgovine ni ucjene, nego da se poštuje slovo Ustava i da je potreban politički kompromis.
Poslanik DPS-a i član Odbora za politički sistem, Miloš Nikolić, ocijenio je za “Vijesti” da je potrebna većina potrebna za izbor VDT-a definisana Ustavom i da je veoma teško očekivati da može doći do izmjene većine koja je potrebna za izbor. On je istakao da je očigledno da u narednom periodu možemo očekivati v.d. status VDT-a dok ne dođe do potrebne većine za njegov izbor:
“...Važno je naglasiti da je vladajuća većina apsolutno spremna za dogovor i da problem postoji na strani opozicije koja ovo pitanje vidi kao isključivo mehanizam ucjene i način da se nanese politička šteta, što je neodgovorno i krajnje neprihvatljivo”.
On je ocijenio da je neophodno da opozicija napravi iskorak u skladu sa poslaničkim obavezama i da omogući izbor VDT-a:
“Nazalost, praksa kada je u pitanju izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika nam pokazuje da trenutno takva volja kod njih ne postoji, što pokazuje političko kalkulanstvo i neodgovornost koja postoji na opozicionom polu političke scene”.
On je kazao da opozicija svojim pokušajima blokade prilikom izbora funkcija koje podrazumijevaju dvotrećinsku većinu nanosi ozbiljnu štetu sistemu, jer to demotiviše ozbiljne kandidate da se prijave i na taj način trpi kompletan pravosudni sistem.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović ocijenio je da to što se niko nije javio na konkurs “najbolje govori koliko je DPS srozao ovu funkciju”.
“A oni za koje se očekivalo da će se javiti iz pravosuđa, a koji su posebno bliski vrhu režima, znaju da partijsko-policijska struktura koja ih je uhljebila nema dovoljno glasova da ih izabere, a oni nemaju autoriteta ni profesionalnog kredibiliteta da budu podržani od svih”, kazao je Vučurović.
On je istakao da zemlja funkcioniše u neregularnom stanju, te da se vlast koju vrši DPS trudi da se takvo stanje zadrži.
Vučurović je kazao da je aktuelni VDT Ivica Stanković, najčešće nemiješanjem u svoj posao, davao podršku nezakonitim aktivnostima specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog,,tima’’, “tako da je tužilaštvo najvećim dijelom obični partijski organ DPS-a”.
“Crna Gora je besudna zemlja, u kojoj se vlast upravo održava preko korumpiranih i partijski obojenih tužilaca i sudija. Samim tim, kad već za DPS nije postojala prepreka da nelegalno produže mandat Sudskom savjetu i nezakonito izaberu predsjednicu Vrhovnog suda, učiniće sve da silom izaberu novog ili produže mandat sadašnjem VDT-u”, kazao je Vučurović.
Predsjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Marta Šćepanović i članovi odbora Slaven Radunović (DF), Mirko Vasiljević (PzP) i nezavisni poslanik Nedjeljko Rudović nijesu bili u mogućnosti da komentarišu činjenicu da Skupština blokira izbor Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca. Taj odbor daje mišljenje o kandidatu za VDT-a prije glasanja u Skupštini.
Na pitanja “Vijesti” zašto se nije prijavio na konkurs i da li je razlog odsustvo političke podrške u parlamentu, nije odgovorio ni aktuelni VDT Ivica Stanković.
“Vijestima” je ranije objašnjeno da će 7. oktobra, kada Stankoviću istekne mandat, proširena sjednica tužilaštva o tome obavijestiti Tužilački savjet. TS, na čijem je čelu takođe Stanković, potom treba da predloži vršioca dužnosti vrhovnog tužioca iz redova tužioca u Vrhovnom tužilaštvu.
Po isteku mandata, među njima će biti i Stanković, koji će najvjerovatnije i biti v.d. do odlaska u starosnu penziju - u maju 2021.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović je ocijenio da je nedostatak interesovanja za funkciju VDT-a posljedica svijesti da se zbog zbog jakih monopola u političkoj, biznis i kriminogenoj sferi i bez podrške države, sa te pozicije ništa ne može uraditi. On je agenciji MINA kazao da bi “svi trebalo da se zamisle”, jer još jedno v.d. stanje u tužilačkoj organizaciji neće doprinijeti ni vladavini prava ni jačanju institucija ni boljoj borbi protiv kriminala.
Iz Ujedinjene Crne Gore (UCG) su saopštili da se na konkurs za izbor VDT-a nije niko prijavio, jer je svakom ozbiljnom kandidatu jasno da mora ispuniti određene uslove, a da vlast i opozicija nisu imali nikakvih kontakata tim povodom:
“Nije, jer je odavno svima jasno da DPS ne želi nikakav dogovor nego v.d. stanje. Isto žele i u Sudskom savjetu”.
Iz partije Gorana Danilovića je povodom izjava iz vladajuće koalicije da će opozicija “ucjenjivati”, saopšteno da opozicija ne radi ništa što Ustav ne propisuje.
“Izgleda da se od opozicije očekuje da podrži nekoga ko unaprijed ima podršku 42 poslanika vladajuće koalicije? Svrha ustavne norme je međutim upravo suprotne namjere - većina i manjina treba da se dogovore i da dobijemo nezavisnu ličnost i profesionalca na čelu Tužilaštva. Nema tu trgovine ni ucjene nego se poštuje slovo Ustava - potreban je, dakle politički kompromis”, navode iz Ujedinjene Crne Gore.
Predsjednik Liberalne partije (LP) Andrija Popović, je ocijenio da su zainteresovani za izbor na funkciju VDT-a procijenili da je to u postojećim političkim okolnostima nemoguća misija i zato se niko nije javio na javni poziv.
On je agenciji MINA kazao da smatra da je jedini način za izlaz iz takve situacije mijenjanje Ustava.
Rano je govoriti da li je VDT dio “paketa” za izborne reforme
Miloš Nikolić (DPS) je, odgovarajući na pitanje da li će izbor VDT-a biti dio “paketa” pregovora oko izbornog zakonodavstva, kazao da je o tome rano govoriti.
“Početkom septembra možemo očekivati sjednicu Odbora sa novim članovima i vidjećemo kako će biti definisana dalja metodologija rada... Da li ce u daljem radu tema biti i izbor VDT-a ostaje da se vidi i bilo bi neodgovorno sada prejudicirati o tome”, kazao je Nikolić.
Bonus video:
