ŠTA ZNAČE PORUKE MILA ĐUKANOVIĆA I KAKO MOGU UTICATI NA ODNOS CRNE GORE I RUSIJE

Kreće li otopljavanje iz Varšave?

“Rusija i pored svih opredjeljenja nikada ne zatvara vrata ni prema kome ko jeste faktor u zoni njihovog interesa u širokom spektru. A Balkan to jeste”, ocijenio je dugogodišnji diplomata iz Sarajeva Zlatko Dizdarević
12813 pregleda 30 komentar(a)
Đukanović juče sa ambasadorkom SAD Džudit Rajnke, Foto: Ambasada SAD
Đukanović juče sa ambasadorkom SAD Džudit Rajnke, Foto: Ambasada SAD

Izjava predsjednika Mila Đukanovića da bi ceremonija obilježavanja 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata bila potpunija da su prisutne Rusija i Srbija nije slučajna i može pozitivno uticati na otvaranje dijaloga dvije zemlje čiji su odnosi zahladnjeli, ocijenile su za “Vijesti” bivše diplomate.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Dragan Đukanović međutim smatra da je nerealno očekivati otopljavanje odnosa, dok funkcioner Socijaldemokratske partije Ivan Vujović, ne sporeći “činjenično utemeljenje izjave” kaže da nije isključeno da vladajuća partija, ili njen dio uđu u novu–staru fazu odnosa sa Moskvom.

Đukanović je rekao da bi obilježavanje osam decenija bilo potpunije da je na njemu učestvovala i Rusija zbog grandiozne uloge Sovjetskog Saveza u oslobađanju Evrope. On je dodao da žali što na ceremoniji nije bilo ni Srbije i drugih jugoslovenskih naroda. Pored Rusije i Srbije, takođe ni Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nisu dobile poziv da prisustvuju komemoraciji u Varšavi jer je Poljska ove godine riješila da 80 godina od početka Drugog svjetskog rata obilježi u prisustvu zemalja NATO–a, Evropske unije i Istočnog partnerstva, prenijeli su mediji.

Bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore Branko Lukovac rekao je “Vijestima” da Đukanovićeva izjava može pozitivno uticati na otvaranje dijaloga između Crne Gore i Rusije, koji bi mogao da vodi prevazilaženju trenutne krize u odnosima dvaju zemalja.

“U svakom slučaju, ova izjava pokazuje koliko Crna Gora, u svakoj prilici, cijeni i ističe ogroman doprinos koji je SSSR dao velikoj pobjedi saveznika u Drugom svjetskom ratu, nezavisno od toga da li je članica nekog saveza ili nije”, istakao je Lukovac.

Dugogodišnji diplomata, kolumnista i bivši urednik sarajevskog “Oslobođenja” Zlatko Dizdarević kaže za “Vijesti” da Đukanovićeva izjava nije slučajna i da “ima smisla”.

“Rusija i pored svih opredjeljenja nikada ne zatvara vrata ni prema kome ko jeste faktor u zoni njihovog interesa u širokom spektru. A Balkan to jeste”, ocijenio je Dizdarević.

Profesor na međunarodnom odsjeku FPN-a u Beogradu Dragan Đukanović međutim, smatra da poruka crnogorskog predsjednika nije upućena Rusiji, niti da je u dogledno vrijeme realno očekivati otopljavanje odnosa između Crne Gore i Rusije.

“Posebno imajući u vidu sada i ponovni angažman SAD i imenovanje Metjua Palmera za specijalnog predstavnika državnog sekretara SAD za Balkan. Meni se čini da je to ‘približavanje’ u ovom trenutku posve nerealna opcija”, kazao je Đukanović.

Palmer je u više mandata bio angažovan na Balkanu.

Profesor Đukanović je ocijenio da bi bilo dobro da ima dijaloga između dvije zemlje, ali da je Crna Gora ulaskom u NATO, odabrala svoj put, koji nije komplementaran sa spoljnopolitičkim viđenjima zvanične Rusije.

Ruski “Komersant” radio objavio je prije dva dana da je crnogorski predsjednik Milo Đukanović izrazio spremnost da se “vrati tradicionalnim partnerskim odnosima dvije zemlje” i da je “neočekivano za mnoge postao glavni advokat Rusije”.

Dobri odnosi Crne Gore i Rusije narušeni su otvorenim okretanjem Crne Gore ka članstvu u NATO, podrškom sankcijama EU protiv Rusije. Izazovi između dvije zemlje nastupili su i otvaranjem afere “državnog udara”, u kojoj su u sudskom postupku osuđena dvojica ruskih državljana zbog krivičnog djela “stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju”, ali i lideri DF-a.

Rusko Ministarstvo inostranih poslova je tada saopštilo da presuda “ne ostavlja nikakvu sumnju u politizaciju crnogorskog sistema pravde i njegovu podložnost manipulacijama spolja, te da samo može pogoršati rusko-crnogorske odnose, koji su već na najnižoj tački u istoriji”.

“Vijestima” je iz Odjeljenja za informisanje i medije ruskog MIP-a početkom avgusta saopšteno da dvije države imaju značajan potencijal za interakciju i da se nadaju da će se stvoriti uslovi za povratak razvoja rusko-crnogorskih odnosa na uzajamno korisnim osnovama.

Vujović: Ima li skrivene poruke za nas i adrese u Rusiji?

“Što se SDP–a tiče, nikada nije bila upitna najbolja saradnja sa Rusijom, kao zemljom sa kojom nas vežu tradicionalne istorijske veze, ali nikada nijesmo imali sluha da se zbog tih veza imalo kolebamo kada je riječ o našim strateškim vanjskopolitičkim prioritetima u vezi sa EU i NATO–om. Takvih kolebanja je u određenim fazama bilo kod DPS–a, čemu svjedoče i bliske veze sa raznim ruskim strukturama”, rekao je generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović, navodeći da su o tome nedavno svjedočili i neki visoki ruski funkcioneri. “Na kraju je važno da smo kao država ostvarili strateški važne ciljeve kao što je NATO. Izjava Đukanovića ima svoje dvije moguće konotacije. Prvo, sama izjava odnosno njegova opservacija je činjenično utemeljena, imajući u vidu da je nesporno Rusija bila jedan od stožera otpora fašizmu tokom Drugog svjetskog rata sa ogromnim žrtvama koje je dao ruski narod, i da joj je uvijek mjesto na takvim obilježavanjima. Druga konotacija je da li postoji dublja skrivena poruka i kakav je moguće pravi cilj takve izjave. Može da djeluje kao da je data za domaću i upotrebu nekih adresa u Rusiji. Ne želeći da ipak spekulišemo na tu temu, ipak ne bi bila nikakva novina da, nakon teških optužbi na račun Rusije u posljednjih par godina, vladajuća partija ili njen dio uđe u novu–staru fazu odnosa koju je karakterisala prilična bliskost”, navodi zvaničnik SDP–a za “Vijesti".

Preporučujemo za Vas