Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva

Predlozi radnih grupa će u "korpu za reciklažu"

Demokrate traže da izmjene zakona predlažu samo članovi Odbora, DPS i NVO upozoravaju da vrijeme ističe
3682 pregleda 4 komentar(a)
Radne grupe zasjedale bez opozicije: Sa sjednice Odbora, Foto: Boris Pejović
Radne grupe zasjedale bez opozicije: Sa sjednice Odbora, Foto: Boris Pejović

Demokratska Crna Gora neće razmatrati izmjene zakona na kojima su radile radne grupe Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, već samo predloge koje dostave članovi Odbora.

Predstavnici vladajuće koalicije i civilinog sektora u Odboru smatraju da se time odbacuju rješenja na kojima su radili i međunarodni eksperti i gubi vrijeme za reforme.

Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović tvrdi da njegova partija neće razmatrati rješenja koje su pripremile radne grupe. “Ukoliko takvi predlozi budu dostavljeni Odboru sa potpisom radne grupe, ne mogu se smatrati nikakvom polaznom osnovom, niti se o njima može raspravljati. Ti predlozi Odboru mogu biti upućeni isključivo od strane ovlašćenog predlagača. Samo o predlozima koji dolaze od strane člana i pridruženog člana Odbora može se raspravljati. Svaki drugi predlog može u korpu za reciklažu”.

Odbor za izborne reforme, na čijem čelu je Branimir Gvozdenović, krajem novembra je formirao sedam radnih grupa koje su bile zadužene za analizu postojećih zakona i pripremu predloga za njihovu izmjenu. Iako su na čelu tri pododbora bili poslanici opozicije, oni njima nisu predsjedavali jer su u međuvremenu počeli sa bojkotom Obora zbog hapšenja poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, a kasnije i afere “Koverat”. Tokom trajanja bojkota, radnim grupama su rukovodili predstavnici vladajuće koalicije, a ta skupštinska tijela su krajem jula najavila predstavljanje pripremljenih zakonskih reformi.

Nakon što su u julu ušli u Odbor, predstavnici Demokrata Momo Koprivica i Danilo Šaranović poručili su da ponuđena rješenja smatraju ništavnim. Oni su tada ponudili predlog za formiranje sedam pododbora, ali se o tome još nije raspravljalo jer je opozicija napustila sjednicu Odbora u septembru.

Član Odbora iz Demokratske partije socijalista (DPS) Marta Šćepanović tvrdi da ponuđena rješenja treba da budu osnov za dalje pregovore.

“Svima koji objektivno posmatraju izbornu problematiku jasno je da je naš rad bio neophodan ukoliko zaista želimo do kraja godine na kvalitetan način da unaprijedimo izborni ambijent. Naravno, sve u saradnji sa međunarodnim organizacijama.

Sada nas očekuje dijalog sa onima koji su do prije mjesec izbjegavali da sa nama podijele odgovornost u cijeloj priči, jer odgovornost je koliko na nama, toliko i na njima. Sada se od njih očekuje da u Odboru, odnosno u radnim grupama, predlažu i obrazlažu svoja rješenja i pokušamo da zajedno dođemo do riješenja koja će imati dvotrećinsku podršku u parlamentu. Za nas nema vremena za gubljenje, odnosno providno promovisanje uskopartijskih interesa”.

Iako Gvozdenović pripremljena zakonska rješenja još nije dostavio svim članovima Odbora, mediji su ranije objavili da bi Državna izborna komisija (DIK) trebalo da bude profesionalni organ, kao i da članove neće predlagati političke partije. Navodi se i da će biti promijenjen način izbora članova Savjeta Agncije za antikorupciju (ASK), ali i da je odbijen zahtjev NVO za kriminalizovanje nezakonitog finansiranja partija. U predlogu zakona, kako je navedeno, predviđena je i odredba koja će omogućiti individualne kandidature na izborima.

Pridruženi član Odbora iz civilnog sektora Boris Raonić smatra da je odbacivanje ponuđenih rješenja neracionalno, upozoravajući da bi bilo nekorektno odbaciti rad koji je do sada uložen.

“To bi bilo i neracionalno zbog kratkog vremena koje nam stoji na raspolaganju. Niko ne tvrdi da su radne verzije idealne, ali su dobra osnova za početak rada u punom sastavu. Sada u atmosferi dijaloga i dobre volje treba ispraviti sve manjkavosti, a ne izvlačiti neke stvari iz konteksta i tako pokušati politički poentirati. Ekspertska pomoć je ugovarana mjesecima unaprijed i sada bi bilo nemoguće u kratkom roku ponovo je obezbijediti”.

Odbor treba da dostavi skupštini predloge izmjena izbornih zakona do 15. novembra, kako bi bile usvojene do kraja godine. Izborni zakoni ne smiju biti mijenjani nakon 31. decembra, jer se naredne godine održavaju redovni parlamentarni izbori.

Iako Odbor za izborne reforme ima mjesec i po, to skupštinsko tijelo još nije nastavilo sa radom zbog nesuglasica oko imenovanja predstavnika iz opozicije.

Bogdanović smatra da ima dovoljno vremena za reforme ako i drugi predstavnici partija predlože konkretna rješenja. Demokrate su, između ostalog, Odboru dostavili predlog Lex specialisa kojim bi se svi lokalni izbori održali istog dana, predlog za formiranje pododbora i novo rješenje za izgled biračkog listića.

“Svjedoci smo opstrukcije pojedinih članova Odbora iz DPS-a i njihovih pomagača koji guše svaku demokratsku inicijativu za stvaranje uslova za prve slobodne i poštene izbore. Predložili smo da Odbor radi i zasijeda najmanje dva puta nedjeljno, a pododbori svakodnevno. Dakle, ako se žele fer izbori do njih možemo doći brzo i lako”, tvrdi Bogdanović.

Bogdanović: Fantomski pododbori mijenjali zakone

Bogdanović tvrdi da predložena zakonska rješenja nijesu radile radne grupe već poslanici vladajuće koalicije. On smatra da je predsjednik Odbora Branimir Gvozdenovic obmanuo javnost kada je rekao da su radne grupe gotovo završile posao. “Iako takve radne grupe formalno-pravno ne postoje jer nema Odluke o formiranju radnih grupa, niti su poznati sastavi radnih grupa. Očigledno je Skupština puna fantomskih radnih grupa, kao što je birački spisak pun fantomskih birača. Zato smo odlučili da ovu farsu razbijemo aktivnim zalaganjem za dosljednu implementaciju Briselskog plana”, kazao je Bogdanović i istakao da ponuđena rješenja nijesu validna “već pravno defektna i politički nelegitimna”. “Radne grupe nijesu formirane u skladu sa važećim propisima, a ni u takvom neformalnom sastavu nijesu učestvovali predstavnici opozicionih subjekata bez kojih se nijedna odluka ne može donijeti”.

Šćepanović: Puno smo radili od decembra

Šćepanovićeva upozorava da su članovi Odbora iz vladajuće većine, akademske zajednice i NVO za pola godine odgovorno radili na pripremi zakonskih rješenja. Time su, kako je kazala, poštovali zadatke definisane u odluci o formiranju Odbora.

“Pripremili smo nacrt novog Zakona o izboru poslanika i odbornika, za koji smo nebrojeno puta istakli da je kvalitetna platforma za nastavak dijaloga sa svim zainteresovanim učesnicima, a posebno predstavnicima opozicije. Podsjećam i da smo u nacrtu predložili način implementacije svih preporuka OEBS/ODIHR-a sa parlamentarnih izbora 2016. i predsjedničkih prošle godine, koje su predmet zakona, a koje su u skladu sa Ustavom. Unijeli smo rješenja koja su predložili Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Ženska politička mreža, a kojima se takođe imeplementiraju važne preporuke OEBS-a”.