Predsjednik Odbora Ruskog društva prijateljstva i saradnje sa Crnom Gorom, Jurij Bičkov, ocijenio je da su odnosi dvaju država na najnižoj tački i da je malo vjerovatno očekivati poboljšavanje na međudržavnom nivou.
“Upravo zato naše Društvo nastoji da razvija odnose u humanitarnoj sferi. Jer, nije baš jednostavno iskorijeniti iskrena vjekovna prijateljska osjećanja među našim narodima”, kazao je Bičkov u intervjuu za “Vijesti”.
Vodič “Ko je ko u Crnoj Gori” kaže da ste svojevremeno bili generalni konzul Rusije u Crnoj Gori, da ste radili na rukovodećim mjestima u Ministarstvu inostranih poslova Rusije, kao i da ste autor knjige o istoriji Crne Gore i rusko-crnogorskih odnosa. Odnosno, da niste početnik kada je riječ o crnogorskoj problematici. Kako se, po Vašem mišljenju, može okarakterisati trenutno stanje rusko-crnogorskih odnosa?
Moje “rukovodeće” pozicije ne treba preuveličavati. Iako sam, zaista, Balkanu posvetio mnoge godine svoje diplomatske karijere. Naše Društvo se ne bavi političkim pitanjima. Ali, pošto ste postavili pitanje, biću otvoren: naši međudržavni odnosi sada se nalaze na najnižoj tački. Razlozi su jasni: nemotivisano odbacivanje službene Podgorice prijateljskih odnosa sa Rusijom i blokada s onim snagama koje ne priznaju stvarnost modernog multipolarnog svjetskog poretka i nastoje da kazne Rusiju nezakonitim sankcijama usvojenim mimo UN. Zapad stvara sliku da je pobijedio SSSR u Hladnom ratu i pokušava da se ponaša kao pobjednik. To je u stvarnosti duboka zabluda. U našoj zemlji nije pobijedio Zapad, već demokratske snage koje su same došle do zaključka da socijalizma bez ljudskog lika u principu ne može biti. Upravo zato smo se svjesno otvorili takozvanom ‘slobodnom’ svijetu. Ali, zauzvrat smo dobili ne samo nerazumijevanje, nego i ciničnu i opreznu politiku zapadnog egoizma, koja nastoji da dobije maksimalnu korist od svega sa čim ima dodir. Naravno, Rusija je sa njenim bogatim prirodnim resursima trebalo da mu bude potpuno potčinjena. Međutim, nije tako ispalo. Samostalna spoljna politika Rusije je kost u grlu zakulisnom svijetu, koji otjelotvoruju Vašington i Brisel.
Gospodine Bičkov, koliko dugo postoji Društvo koje predvodite i koje su glavne smjernice njegovog djelovanja?
Društvo prijateljstva i saradnje sa Crnom Gorom je ruska međuregionalna društvena organizacija. U njega ulazi moskovska organizacija, a takođe i organizacije niza drugih ruskih regiona. Društvo je formirano prije šest godina. Prioritet u njegovom radu je razvoj bilateralnih rusko-crnogorskih kontakata u kulturnoj, turističkoj i humanitarnoj oblasti.
Koje je konkretne projekte realizovalo vaše Društvo u posljednje vrijeme?
Za nas najvažnije - komunikacija među ljudima. Zato naši aktivisti rado učestvuju u različitim manifestacijama posvećenim crnogorskoj istoriji i kulturi, kao i našim međusobnim odnosima tokom tri vijeka. Bilo je zapaženo umjetničko veče u Državnom istorijskom muzeju na Crvenom trgu. U Domu Rusa u inostranstvu ‘A. Solženjicin’ održana je izložba ‘Crna Gora - biser Balkana’. Nedavno je u Tivtu održana izložba ‘Crna Gora na platnima ruskih slikara’, na kojoj su predstavljeni uspješni radovi profesionalnih slikara kojima su dodijeljene diplome našeg Društva. Uz pomoć Društva, grupa učenika i nastavnika opšteobrazovne škole sela Gusevka iz Volgogradske oblasti posjetila je Crnu Goru i susrela se sa kolektivom podgoričke škole koja nosi ime našeg zemljaka Pavla Rovinskog - poznatog ruskog naučnika iz XIX vijeka koji je veći dio svog života posvetio izučavanju vaše zemlje i objavio višetomno djelo ‘Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti’. Ruski učenici donijeli su eksponate koji govore o njihovom rodnom kraju. Bili su i u posjeti Cetinju i Herceg Novom. Raduje nas inicijativa rukovodstava Herceg Novog i Ribinska (Jaroslavska oblast) koji su nedavno uspostavili pobratimstvo između svojih gradova. Društvo je suosnivač ‘Adriatik koledža’ koji radi u Budvi i u kojem uče desetine Rusa i djece koja govore ruski jezik. Uskoro će se ova obrazovna ustanova preseliti u novu savremenu zgradu. Aktivista Društva V. Jumašev lokalno, u Crnoj Gori, obavlja veliki posao. On je sakupio unikatnu kolekciju oružja, novčanica i artefakata Crnogoraca i drugih naroda koji su naseljavali vaše teritorije u davna vremena.
Postoje li kontakti po vjerskoj osnovi?
Svakako. Ruski biznismen V. Ivančikov uložio je svoja sredstva na Rumiji u blizini Bara za hram Sergeja Radonješkog. Članovi Odbora našeg Društva V. Malevski i O. Korovina obavili su veliku i istovremeno vrlo osjetljivu rekonstrukciju crkve Svetog Đorđa na ostrvu Beška na Skadarskom jezeru, za šta ih je Sinod SPC nagradio Ordenom svetog kralja Milutina.
SPC ne priznaje Crnu Goru kao državu, Mitropoliji treba dodijeliti autonomiju
Da li uglavnom komunicirate sa srpskom, ili sa crnogorskom crkvom?
Postavljate pitanje sa dvostrukim podtekstom. Kao što je poznato, na teritoriji Crne Gore djeluju tri eparhije Srpske pravoslavne crkve. Očigledno da na taj način ljudi iz srpske crkve naglašavaju svoje nepriznavanje Crne Gore kao suverene države i Crnogoraca kao naroda. To je poznata pozicija SPC. Ali, ona narušava kanonsku zapovijest: Caru carevo, Bogu božije. Ruska pravoslavna crkva je svojevremeno donijela mudru odluku davši Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi punu autonomiju u okviru Moskovske patrijaršije. Mislim da bi prelazak pod ingerenciju Crnogorsko-primorske mitropolije svih pravoslavnih crkava na teritoriji Crne Gore i dodjeljivanje statusa autonomne crkve u sastavu SPC bilo ispravno rješenje. Takav status blagotvorno bi uticao na smanjenje napetosti u crnogorskoj višenacionalnoj pravoslavnoj sredini i još bi više izolovao raskolnike koji pokušavaju da djeluju pod krinkom CPC. Ja veoma uvažavam mitroplita Amfilohija, smatram ga velikim savremenim teologom i crkvenim podvižnikom. Imao sam priliku da mu iznesem svoje mišljenje. Ono ga je zainteresovalo. Ali, ništa se nije promijenilo. Razlog je, najvjerovatnije, taj što na Cetinju u posljednje vrijeme ton daje konzervativna linija (pri čemu su mnogi vjersko obrazovanje stekli u Rusiji) koja smatra da crkva u kojoj oni služe ujedinjuje prvenstveno samo Srbe i predstavlja im uporište u neprijateljskom crnogorskom okruženju. Naravno, to vodi ka udaljavanju sveštenstva od višenacionalne pastve i provocira vlast na borbu protiv takve pete kolone. Ničega dobrog takva politika ne može donijeti.
Bonus video:
