ZAKON O SPREČAVANJU KORUPCIJE

Vlast sad bježi od svog predloga

Direktor ASK-a nije došao na sjednicu odbora, DPS tvrdi da želi nezavisnu agenciju. “Ukoliko taj zakon ne prođe na Odboru za izborno, bojim se da će se ipak naći pred poslanicima”, smatra Predrag Bulatović
4033 pregleda 2 komentar(a)
Na odboru nije bilo: Daliborka Pejović i Andrija Nikolić, Foto: Savo Prelević
Na odboru nije bilo: Daliborka Pejović i Andrija Nikolić, Foto: Savo Prelević

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva ne smije da prihvati izmjene Zakona o sprečavanju korupcije kojima se parlamentu daje pravo da bira direktora.

To je poručeno na jučerašnjoj sjednici Odbora za antikorupciju koji je analizirao predloge za izmjenu Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Daliborka Pejović pozvala je da se ne donose rješenja koja ugrožavaju nezavisnost ASK-a: “Članove Savjeta ASK treba da bira Komisija u kojoj su i članovi akademske zajednice, a ne Odbor za antikorupciju. Pokušava se na mala vrata uvesti nešto što nije dobro ni za odbor niti za borbu protiv korupcije”, rekla je ona i istakla da takvi predlozi nijesu razmatrani na Odboru za izborne reforme.

Pejović je članica Radne grupe 6 Odbora za izborno zakonodavstvo, koja je i sačinila predlog u odustvu opozicije. Ona je i članica Komisije Odbora za antikorupciju, koji razmatra prijave kandidata za članove Savjeta ASK-a. Ta komisija je ljetos protumačila da su nepodobni kandidati koji nemaju državni ispit, pa su diskvalifikovani između ostalog Vanja Ćalović Marković (MANS), Boris Raonić (Građanska alijansa)...

Predlogom izmjena zakona o ASK-u u koji su “Vijesti” imale uvid, između ostalog se omogućava direktan politički uticaj na izbor direktora ASK-a, jer je predloženo da ga bira i razrješava Skupština većinom glasova prisutnih poslanika. Predloženim izmjenama predviđeno je i da članove Savjeta bira Odbor za antikorupciju, umjesto posebne komisije kako je predviđeno aktuelnim zakonom.

Član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva Boris Mugoša kazao je da takav predlog nije razmatran u odboru. “Niti smo o takvom modelu raspavljali niti iza njega stoji vladajuća koalicija”, rekao je Mugoša.

Predsjednik Savjeta ASK-a Momčilo Radulović apelovao je da se takvo rješenje ne usvaja jer bi bilo kontraproduktivno. Radulović smatra da promjena u izboru članova Savjeta ne bi doprinijela unapređivanju rada, dok bi promjene u načinu izbora direktora unazadile rad Agencije i povećale njenu zavisnost od političke volje određenih subjekata. Predsjednik Odbora za antikorupciju Predrag Bulatović rekao da treba sačekati da Odbor završi rad na izbornim reformama.

“Ukoliko taj zakon ne prođe na odboru, bojim se da će se ipak naći pred poslanicima. To je jedan od propisa za koji ne treba dvotrećinska većina, a očito je da vlast želi kontrolu. Promjene u načinu izbora članova Savjeta i direktora ASK-a bile bi korak unazad i suprotno zahtjevima EK”, upozorio je Bulatović.

Član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva Momo Koprivica kazao je “Vijestima” da predloženo rješenje neće proći pred tim skupštinskim tijelom jer bi blokiralo evropske integracije. On je upozorio da bi, premještanjem izbora direktora Agencije u Skupštinu, DPS pretvorio u marionete kompletne institucije.

Postupak za izbor direktora Agencije
Kako birati direktora ASK-a: Iz Predloga od koga se juče vladajuća koalicija ogradila(Foto: Vijesti)

“Ako bi direktora ASK-a birala većina prisutnih poslanika, njegov položaj ne bi garantovao apsolutno nikakvu nezavisnost u radu. Tom istom većinom bi mogao biti i razriješen i ne bi uživao nikakvu sigurnost ukoliko bi objektivno radio posao. DPS hoće instituciju u grču i da po potrebi bude upotrebljavana za partijske taktike vlasti”, kazao je Koprivica.

On smatra da bi time bio obesmišljen i Savjet ASK koji bi ostao bez jedine značajne nadležnosti i istakao da će Demokrate tražiti reforme ASK i transformaciji te institucije u nezavisan organ koji će se aktivno i odlučno boriti protiv korupcije i sukoba interesa.

“Predložili smo da se Savjet ASK-a bira tako što bi Komisija koju bi činili po dva predstavnika vlasti i opozicije kao i jedan predstavnik civilnog sektora, konsenzusom utvrdila listu kandidata za članove Savjeta. Tako izabran Savjet bi konsenzusom birao direktora, kao i zamjenika direktora”, kazao je on.

Analizirajući zakon o sprečavanju korupcije, predsjednik Upravnog odbora “Instituta alternativa” Stevo Muk kazao je da treba obezbijediti integritet rukovodstva ASK-a. On je na sjednici Odbora za antikorupciju podsjetio da za direktora Agencije ne smije biti biran neko ko je bio član političke partije, ali je istakao da treba zabraniti i da se biraju kandidati koji su u srodstvu sa predsjednikom države, premijerom, ministrima. “Nismo propisali zabranu bilo kakve vrste srodstva sa najvišim državnim funkcionerima. Došli smo u situaciju da je za direktora izabran blizak srodnik premijera”, upozorio je Muk.

Direktor Agencije Sreten Radonjić nije došao na jučerašnju sjednicu, a predstavnici opozicije i civilnog sektora to su okarakterisali kao nepoštovanje parlamenta. Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović rekao je da Agencija nema snage da se odupre političkim uticajima. “Indikativno je da ovdje danas nije direktor ASK-a. Nakon što šefovi tužilaštva nisu došli na saslušanje, krajnje je sumnjivo da ovdje nije Radonjić”, rekao je Vučurović.

Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) ocijenila je da nije dobro što Radonjić nije došao na sjednicu, jer je nadležan da odgovori na pitanja.

Nema zakona koji će spriječiti nezakonito finansiranje, kao što je na snimku

Članovi Odbora za antikorupciju saglasni su da bi trebalo kriminalizovati nezakonito finansiranje političkih partija, detaljno regulisati pravni status koalicija i grupa birača i usaglasiti rok od kojeg počinje izborna kampanja. Kovačević i Bulatović su pozvali da se nezakonito finansiranje uvede kao krivično djelo i da bude u Krivičnom zakoniku.

“Predožili smo da se propišu inkriminacije za povredu slobode pri finansiranju, prihvatanju finansiranja iz nedozvoljenih izvora, ali i za davanje priloga i falsifikovanje izvještaja koji se predaju agenciji tokom izbora. Bez propisivanja inkriminacije za ove stvari neće biti ostvaren nikakav napredak jer prekršajna sankcija je izuzetno benigna“, istakla je Kovačević, dok je Muk rekao da “nema tog zakona i ASK-a koji će spriječiti nezakonito finansiranje stranaka kako smo ga vidjeli na video snimku u januaru“. “To samo mogu policija i nadležno tužilaštvo zajedno i to u vrijeme kada se radnja tog krivičnog djela priprema, a onda mjerama tajnog nadzora. Za to nam je potrebno neko drugo tužilaštvo i policija“, tvrdi Muk.

Radulović: Nikom od predloženih ne bih se pomjerio ni za jotu

Momčilo Radulović rekao je da je Savjet predložio uvođenje odredbe prema kojoj javni funkcioner ne može biti razriješen do okončanja sudskog postupka. Tvrdi da bi bilo korisno uvesti obavezu donošenja podzakonskih akata u organima vlasti kako bi se detaljno definisalo postupanje po odlukama ASK-a. Na primjedbu Zorana Vujičića(GA), koji je i član Komisije Odbora za antikorupciju, da je bilo zakonskih ograničenja prilikom izbora članova Savjeta, Radulović je rekao: “Što se tiče referenci i iskustva, nikom od predloženih kandidata se ne bih pomjerio ni za jotu”.