PANEL DISKUSIJA O DEPOLITIZACIJI OBAVJEŠTAJNOG SEKTORA

Bajramspahić: ANB sve zatvorenija za građane, nema prave kontrole njenog rada

"Tokom procesa ulasaka u NATO, Agencija se modernizovala, ali ne na način koji obuhvata pitanja transparentnosti i odgovornosti. To što je urađeno nije previše značajno za građane", kazala je ona
2639 pregleda 4 komentar(a)
Sa panel diskusije, Foto: Luka Zeković
Sa panel diskusije, Foto: Luka Zeković

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) je sve zatvorenija za građane, iako je modernizovana tokom ulaska Crne Gore u NATO, kazala je Dina Bajramspahić iz Insituta alternativa (IA). 

Ona je na panel diskusiji o depolitizaciji obevještajnog sektora, koji je organizovala ta NVO, istakla da ANB i dalje krije izvještaje od javnosti.

"Tokom procesa ulasaka u NATO, Agencija se modernizovala, ali ne na način koji obuhvata pitanja transparentnosti i odgovornosti. To što je urađeno nije previše značajno za građane", kazala je ona.

Na panelu je ocjenjeno da je depolitizacija obavještajnog sektora nemoguća bez insistiranja javnosti, civilnog sektora i medija. 

Bajramspahić je upozorila da u Crnoj Gori nema prave kontrole rada ANB.

"Nadzora nema ili je vrlo površan kada je u pitanju skupštinski odbor koji razmatra samo godišnji izvjestaj. Od 2010. poslanici nisu pokazali interesovanje da pođu u ANB i pitaju šta se tamo radi... Decenijama nismo imali javnu reakciju obavještajnog sektora. Obavještajna zajednica nije predmet pregovora sa EK ali je u Makedoniji bila kroz Pribeov izvještaj koji je tražio reformu sektora. Obavještajni sektor ne treba potcjenjivati, jer se radi o moćnom aparatu, ali kada ih precjenjujemo to dovodi do autocenzure prava u zemlji", kazala  je ona.

Podsjećajući na reformu obavještajnog sektora u Sjevernoj Makedoniji nakon afere prisluškivanja, Magdalena Lembovska iz Centra za evropske strategije (EUROTHINK) kazala je da je prije tog perioda postojala jasna centralizcija. 

Ona je podsjetila da je reforma službi sprovedena u okviru tzv. Pribeovog izvještaja kada se u kontrolu uključila i Evropska Komisija (EK).

"Skandal sa prisluškivanjem političara na vlasti je pokrenuo proces, iako nam prisluškivanje nije bilo nepoznanica, kada su prisluškivali novinare i opozicione političare. Ta afera izazavala je veliku krizu koja je završila smjenom Vlade", kazala je Lembovska i istakla da je u tom periodu bilo smjena i u službi.

"Poslije bezbjednosne provjere polovina službenika je smjenjena, ali su prebačeni u ministarstvo untrašnjih poslova", kazala je ona.

Upozoravajući da obavještajni sektor sve više zarobljava državu, Predrag Petrović iz beogradskog Centra za bezbjednosnu politiku upozorio je da se centralizacija moći jača tako što službe kontrolišu insitucije i društvene tokove. 

On je podsjetio da su na čelne funkcije u Srbiji imenovani ljudi koji su u vezama sa BIA ili su lojalni vladajućoj partiji.

"Bivši šef BIA Aleksandar Đorđević je prijatelj Aleksandra Vučića, a aktuelni šef Bratislav Gašić je i potpredsjednik SNS. Tužilaštvo za organizovani kriminal vodi Mladen Nenadić koji je blizak Đorđevićev prijatelj. Poresku upravu vodi bivši kadar BIA. Tako možete da uspostavite kontrolu nad cijelim sistemom", kazao je on.

Samostalni poslanik Aleksandar Damjanović podsjetio je da je bilo smjena u ANB zbog afera "Listing" i prisluškivanja stranih diplomata, ali da ne postoji kontrola Agencije i pored donošenja zakona koji se time bave.

"Nadzora nema iako postoji samo na papiru. Imamo rođačke veze ljudi u Agenciji i parlamemtu. Želimo da nam službe budu jake i ozbiljne ali da ih na pravi način kontrolišemo", kazao je Damjanović dok je Boris Marić iz Centra za građanske slobode (CGS) kazao da nema društvenog konsezusa oko nacionalnog interesa.

Stevo Muk iz IA kazao je da je ANB van sistema i podsjetio da je ministar unutrašnjih poslova ne kontroliše. 

On je ukazao da se ni Vlada ne bavi odlukama Agencije.

2U parlamentu članovi Odbora za bezbijednost jednom godišnje imaju pristup izvještajima i to je sve. Mi ne znamo kvalitet tih izvještaja", kazao je on.