Govorili smo. Obistinilo se

Ujedinjena Crna Gora nije tražila ništa za sebe, samo smo, politički ispravno, bili principijelni i tvrdoglavi. Upozoravali smo
10456 pregleda 0 komentar(a)
Ujedinjena Crna Gora, Foto: Ujedinjena Crna Gora
Ujedinjena Crna Gora, Foto: Ujedinjena Crna Gora

U novembru 2018. Ujedinjena Crna Gora nije prihvatila da uđe u Odbor za reformu izbornog zakonodavstva. Nijesmo jer smo govorili da će DPS prevariti ako prethodno ne potpišemo Sporazum o formiranju tehničke vlade. Govorili smo da je njima jedino važno da smanje pritisak od strane međunarodne zajednice, a da tokom rada Odbora žele samo da uvuku opoziciju u proces kako bi na kraju, a kraj je blizu, saopštili da nikada nisu obećali tehničku vladu niti na nju pristali. Govorili smo kolegama iz opozicije tada da na njihova obećanja ne smijemo nasijedati, da oni samo kupuju vrijeme i da žele štrik ili par štrikova pred Evropskom komisijom kao neko ko "hoće rješenje" krize i usvajanje novog zakonodavstva. Nažalost, bili smo u pravu. Umjesto da se posveti dogovoru DPS je ekspresnim glasanjem omogućio da se gotovo paralelno sa tim procesom, stavi u zatvor jedan poslanik DF.

Ujedinjena Crna Gora nije tražila ništa za sebe, samo smo, politički ispravno, bili principijelni i tvrdoglavi. Upozoravali smo. To se najbolje vidi iz riječi našeg poslanika Gorana Danilovića izrečenih prije više od godinu u Skupštini Crne Gore:

Cijelih 7 mjeseci 2019. Odbor je bio u blokadi, radili su navodno neki pododbori, a DPS je i dalje kupovao vrijeme želeći da ono što prije iscuri, a da oni ne budu optuženi od međunarodne zajednice da su tome doprinijeli. Prihvatili su odjednom, preko noći, Briselski dogovor koji su predložile Demokrate, a oni su bez i malo nelagodnosti objašnjavali da je to njihov plan, čak su njihovi poslanici djelovali amandmanski kao da se radi o njihovom tekstu. I tada smo mi iz Ujedinjene Crne Gore upozoravali kolege da se ne upuštaju u avanturu rada u Odboru sa DPS-om ako nema garancija o tehničkoj vladi. Govorili smo da će DPS simulirati dogovaranje i čekati da prođe vrijeme. Prosto DPS nije nipošto želio da prihvati naš ključni zahtjev za formiranjem vlade Državnog jedinstva jer bi Vlada u kojoj su opozicioni ministri u trajanju od 365 dana definitivno okončala vladavinu DPS-a. Javnost zna da je Ujedinjena Crna Gora bila gotovo godinu dana usamljena u zahtijevanju da se kriza riješi tehničkom vladom. Kolege iz opozicije su nas podržale tek kada smo taj zahtjev, kao jedan od neophodnih za budućnost, potpisali ovog proljeća, na trgu pred građanima.

Opet, nismo nista tražili za sebe, nego smo govorili da u tehničku vladu treba da uđu najodgovorniji pojedinci/lideri vodećih opozicionih subjekata.

POKUŠAJ "HAPŠENJA" CRKVE

Na kraju, sve je, nažalost bilo kako smo tvrdili da će biti. Naše kolege iz opozicije nemušto su tražili tehničku vladu, gotovo se stideći vlastitog zahtjeva, a DPS je pripremao nesmetano svoj Kongeres i kovao plan kako da obesmisli stvaranje iole normalnih uslova za mirnu izbornu godinu. Na kraju, opet su iz zasjede, preko noći, pri kraju kakvog takvog procesa odlučili da u Skupštinu upute Zakon o vjerskim slobodama, srušivši tako sve što se prethodno dogovaralo i zaprijetivši opštem miru u državi. UCG mora biti ponosna na svoje procjene i razumijevanje onoga što će se dogoditi kao posledica naše, opozicione nesloge. Pokušali smo poslednji put da dopremo do svojih kolega predlažući u septembru Plan koji je bio precizan hodogram i jedin put kojim je opozicija mogla pobjednički koračati. Kao sto smo i očekivali nije prihvaćeno. Ipak, u nastavku pročitajmo koliko smo bili u pravu i koliko ozbiljno smo razumijevali stvarnost i prilike koje je nametnuo DPS:

Ujedinjena Crna Gora
Ujedinjena Crna Gora(Foto: Ujedinjena Crna Gora)

Plan u 10 tačaka koje razumijemo svi

KAKO DO POŠTENIH IZBORA

Sporazum o tehničkoj vladi i izborni Lex specialis

DPS se ne primorava na "ključne ustupke" u parlamentu, kroz privremena radna tijela i podoodbore. Trebaju nam garancije o Tehničkoj vladi i potom njeno hitno formiranje. Vjerujem da imamo Plan u 10 tačaka iza kojega treba da stane 39 opozicionih poslanika kako bismo došli do prvih slobodnih i fer izbora u Crnoj Gori.

1. Napustiti rad Privremenog odbora za reformu zakonodavstva, izbornog i drugog, sve dok se ne postigne kompromis sa vlašću i ne upiše u Sporazumu političkih partija, DPS i opozicija, da ćemo formirati Tehničku vladu.

2. Svih 39 opozicionih poslanika treba da potpiše i uputi zahtjev Briselu za posredovanje u razgovorima sa vladajućom većinom, uz najavu da ćemo u suprotnom biti primorani na bojkot izbora.

3. Opozicija treba da predloži Politički sporazum (Sporazum) po kojemu će krajem oktobra 2019. biti formirana tehnička vlada, vlada državnog/građanskog jedinstva.

4. Sporazum mora da sadrži i smjernice na osnovu kojih će biti usvojen Izborni lex specialis - posebni zakon, kojim će biti propisane pojedinosti i pravila, precizno derogirane norme više zakona i propisa, kako bismo ravnopravno učestvovali u izbornoj trci.

5. Lex specialis mora biti usvojen u Skupštini odmah nakon potpisivanja Sporazuma između parlamentarnih stranaka i na period od godinu dana biti jedan od osnovnih zakona kojim će se rukovoditi tehnička vlada.

6. Dio kompromisa u vezi sa tehničkom vladom treba da bude i uvođenje redovnosti u tužilaštvu i sudstvu, odnosno dogovor oko izbora članova Sudskog savjeta, kojima je neustavno produžen mandat, i kandidata za Vrhovnog državnog tužioca, pa samim tim i izbora Specijalnog državnog tužioca. "VD stanje" u tim institucijama je neprihvatljivo u izbornoj godini i opoziciji bi nanijelo nemjerljivu štetu. Pored neophodnih izmjena seta izbornih zakona koji su predmet pažnje gotovo cijele opozicije i zakona kojima se definišu pravila izbora i nadležnosti DIK-a, ASK, Savjeta RTCG, (ali i Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama), a koje treba da predloži skupštinski Odbor tek nakon što natjeramo većinu da prihvati Sporazum o tehničkoj vladi, lex specialis mora derogirati norme nekoliko zakona koji presudno utiču na izborni proces, a do sada, nažalost, nisu bili predmet pažnje opozicije i stručne javnosti;

Zakoni koji obesmišljavaju svaki napor pa čak i funkcionisanje tehničke vlade

a) Zakon o unutrašnjim poslovima Kako bi se kontrolisao rad Uprave policije koja je postala posebni organ uprave ukazujemo na sledeće: Ministar unutrašnjih poslova nije nadređen policiji izuzev u manje bitnim prilikama i postupcima. Poslednjim izmjenama pomenutog zakona skoro je u potpunosti osamostaljena policija. Lex specialisom se mora, između ostalog, propisati; Da direktor UP ne može bez saglasnosti ministra angažovati posebne ili specijalne jedinice policije; Da je direktor jednom dnevno dužan da dostavi kompletnu informaciju o stanju bezbjednosti ministru i da je dužan da na zahtjev ministra sprovede u djelo akciju koja se tiče pitanja ugrožavanja sigurnosti građana ili povrede biračkog prava od trenutka konstituisanja tehničke vlade do kraja njenog mandata; Da Uprava policije, na zahtjev ministra UP, u elektronskoj formi i u odgovarajućem formatu, mora dostavi ministru registar prelaska granice i ostale registre ili elektronske datoteke koje vodi policija, za potrebe uparivanja sa registrima koje vodi MUP, a u cilju ažurnog i tačnog vođenja Biračkog spiska; Mora se propisati i obaveza policiji da na zahtjev ministra, provjeri prebivalište birača - terenska provjera. Lex specialis mora da obaveže strarešine svih državnih organa, a posebno; Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Fond PIO, Ministarstvo zdravlja, da u najkraćoj proceduri, na zahtjev ministra Unutrašnjih poslova, dostave registre i baze podataka o korisnicima usluga, radi potrebe uparivanja sa registrima koje vodi MUP, a u svrhu čišćenja biračkog spiska i nesumljivog utvrđivanja biračkog prava.

b) Zakon o državnim sluzbenicima i namještenicima Lex specialis mora derogirati pojedine norme Zakona o državnim službenicima i namještenicima, posebno u dijelu koji se tiče prava i obaveza visokog rukovodnog kadra i ekspertskog kadra, odnosno uslova za njihovo imenovanje, razrešenje i postavljenje na druge odgovarajuće mjesto, jer opstrukcijama mogu obesmisliti sprovođenje bilo kojeg dogovora i implementaciju zakona. S tim u vezi mora se promijeniti i sastav vladine Komisije za žalbe koja je odlučeno o pravima i obavezama državnog i lokalnog službenika odnosno namještenika i o žalbi na odluku o izboru državnog i lokalnog službenika odnosno namještenika. Sastav komisije mora biti prilagođen sastavu tehničke vlade, a odluke u Komisiji se moraju donositi dvotrećinskom većinom. Uži kabinet Vlade, kao neustavno rješenje, mora biti raspušten jer godinama donosi najsumnjivije i stetne odluke)

(Dugoročno, ovaj problem i tajnovitost vladinih komisija i radnih tijela može se jedino regulisati usvajanjem Zakona o Vladi ali je sada zbog kratkog vremena nešto tako nemoguće uraditi.)

v) Opšti zakon o obrazovanju Neophodno je derogirati i nekoliko članova Opšteg zakona o Obrazovanju u dijelu sastava Nacionalnog savjeta, ali i načina konstituisanja školskih, odnosno upravnih odbora ustanova iz oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja, srednjeg opšteg obrazovanja i obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama ustanova, preko kojih se u izbornoj godini, sistematski kapilarno, u svakom dijelu Crne Gore, vrši nedopustivi pritisak na mnoštvo porodica koje imaju učenike u različitim uzrastima, kao i potrebu da se bore, između ostalog, i za njihova mjesta u učeničkim ili studentskim domovima. Školski i upravni odbori postali su vremenom "izborne baze" vladajuće većine.

g) Zakon o zdravstvenoj zaštiti Lex specialisom mora se tretirati i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, odnosno, poglavlje IX koje se tiče Utvrđivanja uzroka smrti;

Umrli u biračkom spisku

Nepoštovanje obaveze koju pomenuti Zakon jasno propisuje stvara nerešiv problem u vođenju i ažuriranju biračkog spiska. Činjenicu smrti mora konstatovati samo ljekar, bez obzira da li je nastupila u zdravstvenoj ustanovi ili van nje. Po Zakonu ljekar popunjava obrazac potvrde o smrti čiji je sastavni dio i ljekarski izvještaj o smrti koji sadrži podatke o vremenu i uzroku smrti. Potvrda iz stava 4 ovog člana dostavlja se Institutu za javno zdravlje i organu državne uprave nadležnom za unutrašnje poslove. Ta obaveza sada se ne poštuje, pa ako porodica ne prijavi smrt svog člana nadležnom organu, što je često slučaj, umrlo lice ostaje na aktivnoj strani Biračkog spiska i ne može na zakonit način biti "brisano"! Evidencija o umrlim licima mora biti vođena u elektronskoj formi, svaka zdravstvena ustanova mora biti dio jedinstvenog elektronskog sistema ministrarstva zdravlja, a neprijavljivanje smrti u roku od 24 sata najstrožije kažnjivo. U praksi, ova zakonska obaveza se sada površno sprovodi ili se sprovodi na traljav način. Takođe, izmjenama osnovnog Zakona ili lex specialisom moraju biti prepoznata pogrebna preduzeća i ustanove kao izvori preko kojih se može konstatovati činjenica smrti, ukoliko je crnogorski državljanin preminuo van teritorije Crne Gore, a porodica nije ispunila zakonsku obavezu da prijavi smrt svoga člana. Takođe, dnevne novine i oglašivači koji objavljuju umrlice i čitulje moraju biti prepoznati kao izvor informacija za nadlezni organ unutrašnjih poslova. (Danas, nažalost, MUP ne može na zakonit način umrlo lice prevesti u pasivno stanje Biračkog spiska, ako je zdravstvena ustanova ili rodbina propustila svoju obavezu da prijavi smrt. Da ne govorimo o tome da postoje primjeri da pojedinci za umrlo lice nastave i po nekoliko mjeseci da primaju socijalnu pomoć ili drugi prihod)

7) Skupštinski odbori, stalna i privremena radna tijela, moraju biti podijeljena za predsjedavanje, proporcionalno odnosu broja poslanika parlamentarne većine i opozicije. Ministar i predsjednik matičnog odbora moraju biti iz različitih političkih grupacija - parlamentarna većina i opozicija.

Lideri da uđu u tehničku vladu

8) Imajući u vidu potpisani Sporazum o budućnosti parlamentarna opozicija ne smije, u traženju kompromisa, pristati na manje resora nego je njeno procentualno učešće u broju poslanika u parlamentu, odnosno, broju osvojenih glasova na minulim izborima. U okviru svoje kvote resora mora, između ostalih imati ministre: Unutrašnjih poslova, Prosvjete, Zdravlja, Poljoprivrede, Saobraćaja...

Opozicija se mora obavezati međusobnim dogovorom da će na ta mjesta kandidovati stranačke čelnike. Najznačajniji resor za izbornu utakmicu Ministarstvo unutrašnjih poslova, treba da preuzme jedan od lidera iz dvije najjače opozicione grupacije.

Predlaganje i saglasnost Vlade na zakone u osjetljivim oblastima samo uz dvotrećinsku većinu

9) Sporazumom političkih partija vlasti i opozicije, a onda i kroz lex specialis, mora biti garantovano da će tehnička Vlada za vrijeme svog mandata, eventualno, samo uz dvotrećinsku saglasnost ministara predlagati ili davati saglasnost na zakone ili izmjene zakona iz oblasti ljudskih prava i sloboda, manjinskih prava i prava i sloboda vjerskih zajednica. Na isti način mora biti regulisana procedura predlaganja, odnosno donošenja odluka, kada je riječ o gazdovanju državnom imovinom tj. eventualnoj prodaji državne imovine, njenom ustupanju na korištenje, ili prodaji akcija u državnom vlasništvu.

Kontrolori

10) lex specialisom moraju do detalja biti propisana prava i obaveze kontrolora po dubini državnih i lokalnih upravljačkih struktura, obezbijeđena njihova profesionalna operativnost i zakonska zaštita njihovih prava za vrijeme trajanja tehničke vlade i najmanje jednu godinu nakon održavanja izbora, odnosno, konstituisanja nove većine. Kontrolorima moraju biti dostupna sva dokumenta, ugovori, odluke, dodijeljene socijalne pomoći, stimulansi i varijabile za zaposlene, privilegije, krediti, oglašavanja slobodnih radnih mjesta, ugovori kojim se angažuje ili angažovalo neko lice na određeno vrijeme, dokumentacija na osnovu koje je neko zasnovao radni odnos na neodređeno, svi sporazumi sa externim subjektima i donacije, a sve od vremena konstituisanja aktuelne Vlade (novembar 2016.) Status kontrolora mora biti ravan zakonskom statusu uzbunjivača/zviždača, (Zakon o sprječavanju korupcije) a po njihovoj prijavi koja podrazumijeva neregularnosti ili nezakonitosti, nadlezni organi duzni su da reaguju po hitnom postupku.

Sprazumom vlasti i opozicije mora biti predviđeno da će potpisnici Sporazuma glasati za lex specialis u Skupštini i priznati rezultate izbora kao nesporne bude li lex specialis sproveden i poštovan do kraja, čime bi se po prvi put u Crnoj Gori konstituisala nesporna, demokratska vlast.

Govorili smo, Obistinilo se