Pristupanje Evropskoj uniji je proces, a ne datum, i potrebne su promjene i to ne samo radi ispunjavanja zahtjeva EU već i zbog onih koji žive u regionu zapadnog Balkana, kao i onih koji odlaze, ocijenila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.
Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da se ne treba fokusirati na određeni datum, pristupanje EU je mnogo više od toga.
“Radi se o procesu dostizanja članstva. O tome da u tom procesu sebe učinimo što boljim. Čak i ako bi nam bilo ponuđeno da sjutra pristupimo Uniji, mi nismo spremni. Na primjer, trend ekonomskog rasta zapadnog Balkana bio je 3,5 odsto u 2019. godini uz prognozu rasta od 3,8 u 2020. Međutim, BDP po glavi stanovnika je i dalje manji od jedne trećine najbogatije zemalje članice EU, Njemačke. A to je samo jedan primjer. Pred nama je još mnogo posla koji treba da obavimo i to mnogo brže nego što smo to radili do sada”, poručila je Bregu.
“Na kraju krajeva, Evropa je ono šta Evropljani od nje naprave. To je ideja, projekat, ne metoda. Proširimo okvire i poboljšajmo sliku Balkana”.
Bregu je albanska političarka, bila je ministrica evropskih integracija i portparol Vlade Albanije od 2007. do 2013. Bila je poslanica u tamošnjem parlamentu, šefica albanske delegacije u POSP-u, aktivistkinja za ženska prava.
Predsjedavanje RCC preuzela je u januaru 2019.
Kako ocjenjujete trenutni skepticizam unutar EU u vezi sa proširenjem i da li to znači da države zapadnog Balkana neće skoro u EU?
Skepticizam unutar EU u vezi sa proširenjem nije nikakva novost, zamor od proširenja postoji već neko vrijeme. Čini se da su građani EU nepovjerljivi prema novim članicama, vjerovatno zbog straha od slabljenja Unije, koji smatram neosnovanim i rezultatom dugogodišnjih predrasuda i dezinformacija ili nedostatka informacija. Trebaće dosta rada na podizanju svijesti i od strane zemalja članica EU i od strane nas u regionu da ubjedimo skeptike u suprotno, da im djelima pokažemo da zaslužujemo da budemo članice.
S druge strane, odnedavno imamo novi saziv Evropske komisije i iako imaju veoma zahtjevan program jačanja Unije, predsjednica Ursula van der Lejen je bila veoma jasna kada je rekla da zapadni Balkan pripada Evropi jer dijelimo isti kontinent, kulturu, istoriju i sudbinu, te da su vrata Evropske unije otvorena za region.
Očekujete li da će biti prihvaćen predlog Francuske i da će se promijeniti kriterijumi za pristupanje EU? Šta će to konkretno značiti za Crnu Goru koja je najdalje odmakla u pregovorima?
Čini se da je neslužbeni dokument Francuske privukao veliku pažnju i velika je vjerovatnoća da će postati okosnica novih, ažuriranih kriterijuma za pristupanje. Vidjećemo uskoro. A do tada, bez obzira kako se on zvao, lično, a mislim i da bi se naši partneri iz regiona složili sa mnom, očekujem model koji će biti jasan i precizan u pogledu onog šta se očekuje od obje strane, te da će postaviti osnove za pravedan, predvidljiv proces na koji sve strane mogu računati. Vrijeme je da se okonča pretvaranje i da se održe obećanja i ispune obaveze. Odluka o neotvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom otkrila je nedostatak jasnoće i neodređenost postojećeg procesa.
Neću se baviti pretpostavkama šta će se desiti sa otvaranjem pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom ili šta će dati model značiti za sve, uključujući i Crnu Goru, ali se nadam da će u donošenju svih odluka preovladati lucidnost. Zaokruživanje Evrope sa zapadnim Balkanom je dužnost, a ne usluga!
Šta najviše usporava put zapadnog Balkana prema EU? Koji su to problemi koje države zapadnog Balkana ne mogu da riješe?
Ne postoji samo jedna konkretna stvar koja usporava napredak regiona na putu ka EU. Rekla bih, međutim, da kada god postoji snažna politička volja i odlučnost da se stvari promjene, region ostvaruje rezultate. To je ono šta nam je najviše potrebno.
Mi smo malo tržište, sveukupno oko 18 miliona ljudi, na kome 61 odsto mladih, a sada govorim o budućnosti, podržava integraciju u EU, ali očigledno nisu spremni da čekaju na promjene u svojim društvima da bi do integracije došlo, jer je, opet, 61 odsto njih spremno da ostavi svoj dom i ode u inostranstvo u potrazi za boljim životom.
Rješavanje ovog pitanja je prioritet. A da bi se to desilo, moramo da radimo zajedno, ostavljajući prošlost, razočarenje, ogorčenost, sporove i kajanje iza sebe i okrećući novi list za mlade ljude koji dolaze, da im stvorimo uslove da se školuju, pronađu posao, putuju, otkrivaju, skrase se, zasnuju porodice, da osjećaju da mogu računati na nas.
Postojala je inicijativa o stvaranju zajedničkog tržišta zapadnog Balkana koja nije uspjela. Sada se pojavila nova inicijativa – mini šengen. Očekujete li da će nova inicijativa zaživjeti?
Ako mislite na regionalni ekonomski prostor kao inicijativu, ona nije doživjela neuspjeh. Još postoji, mada su rokovi za postizanje rezultata produženi. Najveće dostignuće je, međutim, regionalni sporazum o snižavanju cijena rominga potpisan u aprilu ove godine, u skladu s kojim su cijene rominga od ljeta drastično manje, dok će od 2021. godine roming biti ukinut na zapadnom Balkanu, a radićemo i na snižavanju cijena rominga između regiona i Evropske unije. Imamo i regionalni program investicionih reformi i planove za promociju regiona kao atraktivne destinacije za investitore.
Takođe, postoje i planovi da se omogući uzajamno priznavanje stručnih i akademskih kvalifikacija u cijelom regionu. Ovaj plan, kojeg su 2017. godine usaglasili lideri sa zapadnog Balkana, sada je, međutim, u fazi kada mu je potrebno poboljšanje. Savjet za regionalnu saradnju, zajedno sa našim partnerima u regionu i Evropskom unijom, radi na njegovoj ažuriranoj verziji kako bi se obuhvatila društvena dimenzija, žene, mladi, segment usavršavanja za savremena tržišta rada, prelazak sa neformalnog na formalni rad, bezbjednost, itd. te se na taj način odrazila realnost današnjice s obzirom na to da su se stvari promijenile od 2017. godine. I to je nešto što EU snažno podržava.
Savjet za regionalnu saradnju je u potpunosti posvećen regionalnoj saradnji, 74 odsto građana u regionu vjeruje u nju. Regionalna saradnja je, međutim, aktivnost koja se razvija. Tako da se ohridska, novosadska ili inicijativa za mali šengen, kako god je zvali, mora razmotriti kao inicijativa čiji je cilj otklanjanje prepreka u regionu. Ipak, regionalna saradnja ima smisla samo onda kada je konačno odredište integracija u Evropsku uniju, i to svih šest ekonomija. Da li će zaživjeti? Ostaje nam da sačekamo i vidimo.
Crna Gora nije prihvatila inicijativu, mislite li da je to dobra odluka? Šta Crna Gora gubi neprihvatanjem inicijative?
Predsjednik Đukanović je učestvovao na sastanku u Tirani u decembru prošle godine na kome je bilo riječi o inicijativi za slobodno kretanje i na kojem je jasno izjavio da je Crna Gora veoma posvećena regionalnoj saradnji i dodao da će biti zadovoljstvo da se u budućnosti nastavi sa učešćem u razgovorima u okviru ove inicijative i da se doprinese da region zapadnog Balkana što je moguće brže postigne punu integraciju u EU.
Da na to dodam i da je regionalna saradnja uvijek korisna, a sa snažnom političkom voljom, i efikasna. Naši građani to znaju, njih 74 odsto podržava regionalnu saradnju i vjeruje da ona može poboljšati njihove živote. Evropska komisija to zna, jer je to jedan od preduslova na putu pristupanja regiona Evropskoj uniji. Lideri u regionu to znaju. Prema tome, svi napori u ovom smislu mogu biti samo još jedan korak naprijed, ali i znak da lideri iz regiona prepoznaju i preuzimaju odgovornost za naše obaveze i vjerodostojnost.
Mini šengen je korak, ali članstvo ništa ne može zamijeniti
Da li je mini šengen samo zamjena za članstvo u EU na koje će se dugo čekati?
Članstvo u Evropskoj uniji ništa ne može zamijeniti. Prema tome, ovu inicijativu smatram korakom naprijed ka udruživanju snaga i otklanjanju postojećih prepreka trgovini, mobilnosti ljudi, stručnjaka, robe, itd. te je i treba gledati kao takvu.
Regionalna saradnja, generalno, nije zamjena za integraciju u EU, ona je model funkcionisanja Unije. S obzirom na to da je integracija u EU zajednički cilj svih ekonomija u regionu, zašto je konačno ne bi uzeli za ozbiljno i počeli koristiti prednosti koje nudi.
Očekujem puno od predsjedavanja Hrvatske EU
Šta očekujete od hrvatskog predsjedavanja EU, da li će to pomoći državama zapadnog Balkana?
Od predstojećeg hrvatskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije 2020. godine očekujem mnogo, kao i od samog regiona. Hrvatska je najmlađa članica EU i jedina iz regiona koja je pristupila Uniji nakon samita u Solunu 2003. godine, kada je Evropski savjet objavio da „je budućnost Balkana unutar Evropske unije“. Mislim da oni razumiju okolnosti i da će biti na našoj strani.
Međutim, ne možemo očekivati da Hrvatska, Francuska ili Njemačka rješe naše probleme, sprovedu potrebne reforme, transformišu naša društva. To je nešto što sami moramo da uradimo, da zasučemo rukave i obavimo posao.
Bonus video:
