Zakon počeo da važi 8. januara, još se ne zna kada će se primjenjivati

Još ne znaju kad počinje prebrojavanje

Posljednji podaci Uprave za nekretnine pokazuju da SPC ima 11.184.984 kvadrata zemljišta i 523 objekta, s tim da su u međuvremenu upisane još neke pomjesne crkve
25694 pregleda 154 komentar(a)
U Mitropoliji ne razmišljaju o primjeni zakona: Pljevlja (arhiva), Foto: Mitropolija.com/Pljevaljske novine
U Mitropoliji ne razmišljaju o primjeni zakona: Pljevlja (arhiva), Foto: Mitropolija.com/Pljevaljske novine
Ažurirano: 10.01.2020. 08:38h

Zakon o slobodi vjeroispovijesti počeo je da važi prije dva dana, ali još nije jasno kada i kako će nadležni državni organi zatražiti provjeru vlasništva imovine Mitropolije crnogorsko primorske - što je najsporniji dio zakona.

U Mitropoliji nijesu zainteresovani za način primjene zakona, podsjećajući da ih jedino zanima njegovo povlačenje.

Posljednja javno dostupna informacija Uprave za nekretnine pokazuje da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ima oko 11 miliona kvadrata zemljišta, sa 523 objekta.

Taj podatak se, kako je juče rečeno “Vijestima” u katastru promijenio u dijelu koji se tiče upisivanja novih objekata na pomjesne crkve, a ne na Mitropoliju.

Oni, kao ni ostali nadležni organi juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” kako će izgledati primjena propisa, u kome piše da su za to potrebna podzakonska akta. Rok za njihovo donošenje je šest mjeseci.

Advokat Velibor Marković, međutim, navodi da to “ne znači da se zakon ne može primjenjivati u cjelosti, već samo da nije moguće sprovesti u praksu neke pojedine njegove odredbe”.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti propisuje da bi prva na potezu trebalo da bude Uprava za imovinu, koja raspolaže i gazduje državnim nekretninama. Ona treba da se obrati državnom katastru - odnosno organu koji upisuje i ima evidenciju o nekretninama. Juče, drugog dana važenja zakona ništa od svega toga nije bilo, rekli su sagovornici “Vijesti”.

Uprava za nekretnine već posjeduje spisak crkvene imovine, čiji je dio objavila 2008. godine, u jeku sporenja o pojedinim objektima koje je tada država pokušavala da prepiše na sebe, ali je tokom žalbenog i sudskog postupka to poništeno. Tada je na njenom čelu bio Mićo Orlandić, nekadašnji funkcioner SDP-a. On je sada u Socijaldemokratama, koje su kao i SDP podržale usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Orlandić je tada objavio da je ukupna površina nepokretnosti upisana na Mitropoliju, Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu, manastir Ostrog, Eparhiju budimljansko-nikšićku....oko 11.246.673 kvadratna metra, od čega 11.184.984 kvadrata zemljišta i 523 objekta.

Na sajtu Uprave za nekretnine i danas je spisak objavljen 2008. godine, sa 109 lista nepokretnosti. Navodi se da je to samo dio imovine. Tako je pravoslavni manastir Ostrog nosilac prava imovine na tu najpoznatiju crnogorsku svetinju, na mitroplita crnogorsko-primorskog upisana je imovina iz više listova nepokretnosti u Podgorici, Bijelom Polju, Vranjini, Rogamima, Bioču, Grbavcima, Cijevni, Gostilju...

Ostrog
Imovina manastira Svetog Vasilija Ostroškog upisana na manastir(Foto: Shutterstock)

Na Eparhiju mileševsku upisani su crkva Svete Petke, manastir Svetog Nikolaja, hram Svetog Prokopija i Svetog Vasilija Ostroškog...

Na Eparhiju budimljansko-nikšićku upisan je manastir Đurđevi stupovi, a dio nekretnina vodi se i na Beogradsku patrijaršiju - pomoćne zgrade od oko 54 kvadrata i dvorište od 414 kvadrata u Baru.

Mitropolija crnogorsko primorska najavila je inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona, ali ona još nije podnijeta. Iz Mitropolije juče su odbacili povezanost sa inicijativom koju su po istom osnovu Ustavnom sudu Crne Gore uputila dvojica beogradskih advokata.

I sinoć se u više gradova okupio veliki broj građana na molebanu i litijama MPC, u znak protesta zbog usvajanja zakona.