Vladajuća partija u programu podvukla da će raditi na obnovi CPC

Identitetska pitanja opet kec u rukavu DPS-a

Potenciranje obnove Crnogorske pravoslavne crkve u programu vladajuće partije ukazuje na moguću zloupotrebu nacionalnih pitanja u predstojećoj izbornoj kampanji, ocjenjuju sagovornici “Vijesti”
18100 pregleda 104 komentar(a)
Programom DPS-a predviđa rad na obnovi Crnogorske pravoslavne crkve: Sa izbora 2018. godine, Foto: Zoran Đurić
Programom DPS-a predviđa rad na obnovi Crnogorske pravoslavne crkve: Sa izbora 2018. godine, Foto: Zoran Đurić

Identitetska pitanja će ponovo biti dio izborne kampanje Demokratske partije socijalista (DPS) tokom predstojećih izbora, a u kojoj mjeri će se trenutna dešavanja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti odraziti na izborni rezultat, zavisiće od daljeg razvoja situacije i datuma raspisivanja izbora, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Vladajuća partija je u svom programu, usvojenom na Kongresu DPS-a 30. novembra, podvukla da će raditi na obnovi Crnogorske pravoslavne crkve, “kao neodvojivog dijela crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta“, što, prema ocjeni sagovornika “Vijesti“, ukazuje na moguću zloupotrebu nacionalnih pitanja u izbornoj kampanji.

Redovni parlamentarni izbori u Crnoj Gori trebalo bi da se održe do jeseni ove godine.

Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je da nije iznenađenje, “ali jeste krajnje neuobičajeno”, da partija koja sebe naziva socijalističkom, vjeroispovijest i crkvu pozicionira u svom osnovnom programu mnogo izraženije nego pitanja koja su postala kamen-spoticanja u evropeizaciji i demokratizaciji društva.

Uljarević
Imećemo promociju cirkuskog umjesto građanskog patriotizma: Uljarević(Foto: Savo Prelević)

Odgovarajući na pitanje da li je primjereno ljevičarskoj partiji, kakva je na papiru DPS, da u programu jedan od prioriteta bude crkveno pitanje, ona je kazala da su proklamovane ideološke pozicije crnogorskih političkih partija rijetko u saglasnosti sa njihovim osnovnim programima, predizbornim dokumentima i praktičnim djelovanjem, navodeći da partije, zapravo, plivaju kroz ideološki kontinuum shodno taktičkim ciljevima koji su najčešće oročeni izborima.

Ocijenila je da potenciranje identitetskog pitanja, i to na jedan neizveden i prevaziđen način, ukazuje na dvije stvari:

“Prvo, ono će ponovo biti dio izborne kampanje DPS-a, ali tako što ćemo imati promociju cirkuskog umjesto građanskog patriotizma u čijem centru su građani i njihova sloboda. No, mnogo važnije - to je i vid priznanja poraza DPS-a što 14 godina nakon obnove nezavisnosti imamo građane i građanke koji Crnu Goru ne doživljavaju kao svoju državu, a za to je krivac upravo DPS, koji je hraneći svoje klijentelističko-nepotističke mreže učinio da nemaju svi građani i građanke osjećaj jednakih šansi i jednakosti pred zakonom”.

Ona je istakla da to neće prekriti revitalizacija vjerskih pitanja koja nosi snažni emotivni naboj i mobilizacijski potencijal:

“Vjerskim pitanjem koje se sada postavlja kao iznimno važno u oblikovanju identiteta prekrivaju se brojni problemi na koje nam ukazuje i Evropska komisija (EK), a koji se marginalno pominju, poput vladavine prava, depolitizacije državne uprave, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, slobode izražavanja i medija ili, pak, zaštite životne sredine”.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF), Milan Knežević, kazao je da DPS “uopšte nije ljevičarska partija”, navodeći da su svojim postojanjem obesmislili ideju socijalne pravde i jednakosti.

“I ako su već uništili sopstvene građane, zašto ne bi i Boga u kojeg ne vjeruju. Mada je Milo Đukanović vjerovao na Badnji dan 1998. kad je kao deklarisani ateista ispred Cetinjskog manastira naopačke naložio badnjak.

Tad mu je bilo potrebno da ‘osvijetli’ izbornu krađu na predsjedničkim izborima. Zato sad naopačke predlaže i formiranje partijske crkve, ne zbog Boga ili naroda, već zbog sebe, jer je njegov jedini moto - ovdje i sada”.

On je istakao da su od samog početka ukazivali da se “ovaj antipravoslavni zakon između ostalog donosi kako bi Milo Đukanović u izbornoj 2020. ponovo ‘branio’ crnogorsku nezavisnost od spoljnjeg agresora”.

“Još kad u narednom periodu nekoliko manastira bude preknjiženo u vlasništvo države, onda će proces izborne mobilizacije dobiti svoj puni smisao. Kao što je Đukanović 2016. Crnu Goru ‘branio’ od Vladimira Putina, sad je na red došao patrijarh Irinej i SPC, i samo je pitanje kad će kompletan represivni i pravosudni aparat biti uključeni u ovu svetu borbu protiv povampirenog srpskog hegemonizma”.

Iz vladajuće partije nijesu odgovorili na pitanja da li je primjereno ljevičarskoj partiji da joj u programu jedan od prioriteta bude crkveno pitanje i da li to ukazuje na uobičajenu zloupotrebu nacionalnih pitanja u predstojećoj izbornoj kampanji.

Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da će se aktuelne tenzije u Crnoj Gori, ali i u odnosima sa Srbijom, odraziti i na rejting DPS-a i DF-a na izborima.

Uljarević je istakla da odnosi Crne Gore i Srbije ni prije ni nakon obnove nezavisnosti nijesu bili razvijeni recipročno blizini država, vezanosti građana iz obje države, niti onom što su te dvije države imale kao dio zajedničke istorije ili što mogu imati kao obostranu korist kroz iskrene dobrosusjedske relacije:

“U jednoj fazi je to bilo nešto relaksiranije, zbog ličnih veza Đukanovića i (Aleksandra) Vučića, ali je ta veza očito složena, jer se radi o liderima koji znaju dobro procijeniti svoj interes pa i te vatre s mjerom pale i gase kako im ne bi uticale bitnije na rejting, a nerijetko im to pomaže i da homogenizuju dijelove biračkog tijela”.

Ona je ocijenila da rejting DF-a zavisi od više determinanti, ponajmanje od dobrih ili loših odnosa Podgorice sa Beogradom, “iako se njihovi lideri stalno prema Vučiću okreću i u željenom zaoštravanju tih odnosa projektuju neku svoju političku korist koja može biti samo kratkoročna, a nikako presudna”.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Milena Bešić, je kazala da je sigurna da će se trenutna dešavanja odraziti na rezultate izbora, “u kojoj mjeri i u čiju korist ili štetu odrediće dalji razvoj situacije i termin raspisivanja izbora”.

“Svakako da aktuelizacija identitetskih pitanja u izbornoj godini, koja dodatno polarizuju i ovako duboko podijeljeno društvo, nisu novina za Crnu Goru”.

Ona je istakla da će pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti biti obuhvaćeno narednim istraživanjem CEDEM-a.

SPC-u vjeruje 46,4 odsto građana

Istraživanje CEDEM-a iz decembra pokazalo je da SPC kao institucija, uživa veliko povjerenje građana (46,4 odsto).

“Ni po tom pitanju nije bilo velikih razlika u odnosu na prethodna istraživanja, što će reći da SPC i dalje uživa veliko povjerenje građana (46,4 odsto) nakon sistema obrazovanja (52,8 odsto), dok Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) tradicionalno ima najmanje povjerenja građana (17,6 odsto) po decembarskom mjerenju”, kazala je Bešićeva.

Ona je pojasnila da je istraživanje sprovedeno prije predlaganja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, tako da to nisu pitanjima obuhvatili posebno, navodeći da se ni u ranijim istraživanjima pitanje crkve nije posebno tretiralo.

Preporučujemo za Vas