Poslanici opozicionih partija u parlamentu nijesu spremni da podrže predlog Tužilačkog savjeta da specijalna tužiteljka Lidija Vukčević bude novi vrhovni državni tužilac.
Za izbor vrhovnog tužioca u parlamentu potrebna je podrška 54 poslanika, odnosno u drugom krugu glasanja 49 poslanika, jer Ustav propisuje dvotrećinsku, odnosno tropetinsku većinu.
Vrhovni državni tužilac je visokopozicioniran u sistemu vlasti, uz zakonodavnu i izvršnu vlast ima najveća ovlašćenja, ali i samostalnost u odlučivanju.
Konsultativno saslušanje kandidatkinje za VDT predsjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Marta Šćepanović (DPS) zakazala je za 30. januar. Po proceduri, ukoliko Vukčević dobije saglasnost odbora, predlog ide na plenum na kome se, pod tačkom izbori i imenovanja, poslanici izjašnjavaju.
Vladajuća koalicija ima 41 poslanika, a za sada niko od opozicionih klubova nije iskazao spremnost da glasa za Lidiju Vukčević, “desnu ruku” glavnog specijalnog tužioca. U predlogu parlamentu, TS je naveo predmete u kojima Vukčević postupa ili je postupala, uključujući i dva za ratne zločine.
Vladajuća Bošnjačka stranka je oprezna:
“Očekujemo odgovoran odnos kolega u parlamentu da kroz argumentovanu diskusiju dođemo do dvotrećinske većine u prvom krugu, pa i tropetinske većine ako bude potrebno u drugom krugu, kako bismo dobili kvalitetno rješenje za VDT-a. Ne manje važno je i to kakav će program ponuditi kandidat Lidija Vukčević. Kao i njen odnos prema strategiji istraživanja o ratnim zlocinima. Posebno ako imamo u vidu da je ona postupala u predmetima o ratnim zločinima”, rekao je “Vijestima” poslanik BS-a Ervin Ibrahimović.
On podsjeća da su poslanici BS više puta ukazivali nezadovoljstvo u dijelu realizacije iz Strategije za istraživanje ratnih zločina, koja je donijeta 2015. godine.
“Naglašavamo da su postignuti rezultati nedopustivo loši, što je i bio razlog da poslanici BS nisu podržavali godišnje izvještaje Tužilaštva. Svjesni smo da ratni zločini ne zastarijevaju, ali isto tako smo svjesni da žrtve i porodice stradalih zaslužuju pravdu”, kazao je Ibrahimović.
U BS-u očekuju da će novi VDT pokazati empatiju prema nevinim žrtvama, uvažiti preporuke relevantnih međunarodnih adresa, staviti u vrhu agende procese istrage ratnih zločina i kroz proaktivniji i profesionalniji rad doći do očekivanih rezultata.
Klub poslanika manjinskih naroda u kome su BS, koalicija “Albanci odlučno” i Hrvatska građanska inicijativa još međutim nema konačan stav:
“Nismo još imali sastanak Kluba, zbog brojnih drugih obaveza, tako da nismo još razmatrali to pitanje”, rekao je “Vijestima” predsjednik tog poslaničkog kluba Adrian Vuksanović.
DPS se juče nije izjašnjavao o predlogu TS. U Socijaldemokratskoj partiji zvanično nijesu bili spremni da ga komentarišu, ali nezvanično navode da se na njihove glasove ne može računati.
Predsjednik Poslaničkog kluba Demokratskog fronta Milutin Đukanović rekao je “Vijestima” da taj opozicioni savez neće podržati izbor Vukčević.
“Naravno da nećemo podržati izbor Lidije Vukčević. Predlog je neozbiljan i bezobrazan i ne zaslužuje ozbiljniji komentar”, kazao je Đukanović.
Više zvaničnika DF-a je optuženo ili je pod istragom Specijalnog tužilaštva, za koje oni tvrde da su politički motivisane. U nekima od njih postupa i Lidija Vukčević.
Poslanik Demosa Miodrag Lekić podsjetio je u izjavi “Vijestima” da je na premijerskom satu sugerisao premijeru Dušku Markoviću da se godina završi konsenzusom:
"Usvajanjem izbornih zakona, izborom sudskog i tužilačkog savjeta, VDT-a, fomiranjem privremene, tehničke vlade.... “Vrh vlasti je odgovorio, poslanici iz trgovačke koalicije prihvatili, da se u Skupštini nastavi kongres vladajuće partije usvajanjem Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Sve to na 10 dana od završetka rada Odbora za reformu zakonodavstva i na 10 mjeseci od parlamentarnih izbora. Dobro znajući, i očigledno želeći, da se time zaustavljaju svi demokratski scenariji u zemlji, uzgred podržani od EU”, rekao je Lekić, koji smatra da sada “svako treba da preuzme odgovornost za svoje poteze”.
Ni poslanici SNP-a Danijela Pavićević i Srđan Milić, koji su u istom klubu sa Lekićem, nemaju pozitivan stav o kandidatu TS.
Odugovlače, čekaju da Stanković produži mandat Katniću
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kaže za “Vijesti” da je odugovlačenjem postupka predlaganja kandidata za VDT-a, Tužilački savjet u dogovoru sa dijelom vladajuće većine, namjerno prolongirao v.d. stanje, jer je gotovo izvjesno da se Skupština zbog pauze u zasjedanju neće moći izjašnjavati o predloženom kandidatu prije marta.
“Imajući u vidu odnos političkih snaga u Skupštini i odsustvo želje parlamentarne većine za dijalogom o rješavanju sve većih problema u pravosuđu i tužilaštvu, očekivano je da predložena kandidatkinja ne dobije neophodnu dvotrećinsku podršku na plenumu, naravno, nakon što se prethodno, završi farsa zvana ‘konsultativno saslušanje’ u jednostranačkom i nelegitimnom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu. Nakon toga se plenum izjašnjava o svim predloženim kandidatima, što znači da procedura izbora može da potraje de fakto do maja, ili juna tekuće godine”, rekao je Damjanović.
On smatra da odugovlačenje procedure nije slučajno i rezultat je “ljute zakulisane borbe unutar vlasti”, gdje se sve čini da se mandat sadašnjeg v.d. VDT-a izgura bar do maja, kada on treba da predloži aktuelnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića za novi mandat, dok dio vlasti, koji personifikuje ministar pravde čini grčevite napore, formalne i neformalne, da se taj scenario ne desi.
Prema njegovim riječima, uskoro će se pokazati da li će se brzopoteznim izmjenama zakona, koji su u skupštinskoj proceduri, “namaći nova ‘većina’ u Tužilačkom savjetu, prije maja”, kao što će se precizno pokazati da li Vlada ima suštinsku podršku parlamentarne većine DPS-a i satelita, ili se ta većina kontroliše iz “zgrade prvog susjeda zgrade Skupštine”.
Korjenite promjene u zakonu, pa da i ostali pravnici budu dio tima
“Tužilaštvo kao samostalan organ mora da pretrpi korjenite promjene, odnosno reformu. Potrebne su kvalitetne izmjene Zakona o tužilačkoj organizaciji kojim će biti definisane kaznene odredbe za nedolično ponašanje, nesavjestan rad tužilaca, propuste u radu... Zakon se mora oslanjati na usporednu praksu drugih evropskih zemalja u kojima je to već regulisano. Tek onda možemo govoriti o izboru tužioca gdje bismo mogli konkurisati i drugi kompletni pravnici,” rekla je šefica kluba SNP/Demos Danijela Pavićević.
Bonus video:
