CRNA GORA I KORONAVIRUS

Za vanredno stanje fali samo policijski čas

Na Savjetu za odbranu je usaglašeno mišljenje da zasada nije nužno donositi nove odluke o rigoroznijem režimu funkcionisanja društva, rekao je sekretar Goran Đurković
74381 pregleda 18 komentar(a)
Ako Nacionalno koordinaciono tijeli procijeni, hitno će reagovati: Sjednica Savjeta, Foto: Predsjednik Crne Gore
Ako Nacionalno koordinaciono tijeli procijeni, hitno će reagovati: Sjednica Savjeta, Foto: Predsjednik Crne Gore

Ukoliko Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti procijeni da je neophodno uvesti vanredno stanje, Savjet za odbranu i bezbjednost će donijeti odluku o tome. Ona zasada nije neophodna, saopšteno je “Vijestima” iz Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Savjetom rukovodi predsjednik države Milo Đukanović, a članovi su premijer Duško Marković i predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Prema Ustavu Crne Gore, vanredno stanje proglašava Skupština, većinom glasova svih poslanika a na predlog Savjeta za odbranu i bezbjednost. Ako Skupština nije u mogućnosti da se sastane, odluku o proglašenju vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je na potvrdu Skupštini, čim ona bude u mogućnosti da se sastane.

“S obzirom na to da su svi nadležni organi pravovremeno reagovali propisivanjem neophodnih mjera, srazmjernih izazovu u datom trenutku, te da je odnos ogromne većine građana i društvenih struktura prema njima veoma odgovoran, na Savjetu je usaglašeno mišljenje da zasada nije nužno donositi nove odluke o rigoroznijem režimu funkcionisanja društva. Naravno, ukoliko bude procjena nadležnih organa da je to neophodno, Savjet će veoma efikasno donijeti odluku o proglašenju vanrednog stanja”, navodi se u odgovoru Savjeta, koji je potpisao sekretar, kapetan korvete Goran Đurković.

Bivši ministar pravde, ugledan advokat Dragan Šoć, rekao je da je Vlada suštinski uvela dosta mjera koje se uspostavljaju u uslovima vanrednog stanja, izuzev policijskog časa i zabrane izlaska, ali “toga nije bilo ni u vrijeme rata”.

“Sad jedino nemate to da niko ne smije vani. Sve drugo je na snazi - izolacija, zabrana rada određenih institucija, privrednih društava… Očigledno se još nijesu stekli uslovi za vanredno stanje. Sad mi djeluje da bi to bilo dramatično, ali nije moje da odlučujem”, rekao je Šoć.

Dragan Šoć
Mjere vanrednog stanja važe, samo nije proglašeno: Dragan Šoć(Foto: Savo Prelević)

U ogovoru sekretara Savjeta za odbranu, koji je “Vijestima” dostavljen iz kabineta predsjednik države, podsjeća se da je na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost 20. 03. 2020. godine, ministar zdravlja Kenan Hrapović informisao članove o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori i preduzetim mjerama na sprečavanju širenja virusa COVID-19. Na sjednici je konstatovano, podsjeća se, da je zdravstveni sistem stabilan, da je koordinacija između institucija uspostavljena i izuzetno funkcionalna kao i da se trenutna situacija prouzrokovana virusom COVID-19 kontroliše.

“Podsjećamo da je Savjet na elektronskoj sjednici koja je održana 18. 03. 2020. godine, a na predlog predsjednika Vlade donio odluku o angažovanju pripadnika Vojske na obezbjeđenju fizičke zaštite objekata u kojima se sprovode mjere karantina, upravo iz razloga ozbiljnosti pristupanja problemu i kontrole situacije”, naveo je sekretar Savjeta Đurković.

Ministar odbrane Predrag Bošković saopštio je, gostujući na Jutarnjem programu na TVCG, da još ne razmišljaju o uvođenju vanrednog stanja, dodajući da će to zavisiti od ponašanja građana i toga koliko oni poštuju mjere.

“Do sada velika većina građana poštuje preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela. Nije ovo pitanje Vlade i državnih organa samo već i građana prije svega. Svi smo zajedno tu da se izborimo sa ovom situacijom. Nijesmo razmišljali o uvođenju vanrednog stanja, pod uslovom da se svi pridržavaju mjera”, rekao je Bošković.

Pravna savjetnica NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović kaže za “Vijesti” da bi moguće uvođenje vanrednog stanja zbog epidemije izazvane koronavirusom, značilo da Vlada može donositi uredbe sa zakonskom snagom, ako Skupština nije u mogućnosti da se sastane. “Ustavom je propisano da bi Vlada takve uredbe morala da podnese Skupštini na potvrđivanje, čim ona bude u mogućnosti da se sastane. Nejasno je da li bi se okupljanje većeg broja ljudi u istom prostoru, kakvo je okupljanje poslanika u plenarnoj sali Skupštine Crne Gore, tumačilo kao kršenje aktuelnih zabrana, preduzetih od Vlade u cilju sprečavanja širenja koronavirusa”, navela je Mrdovićeva.

Ines Mrdović
Ines Mrdović(Foto: Boris Pejović)

Prema riječima Mrdovićeve, ako bi bilo uvedeno vanredno stanje, suštinski bi se malo toga promijenilo, “jer smo već u nekoj vrsti vanrednog stanja”, ali je trenutna situacija pokazala velike „pukotine“ pravnog sistema.

“Ustav na opšti način predviđa uvođenje vanrednog stanja, a naši političari ni za deceniju i po od proglašenja nezavisnosti nijesu donijeli zakone o vladi i skupštini, kojima bi se detaljnije regulisao najveći broj situacija u praksi, poput sadašnje. Ovako postoji jedna ogromna „pravna rupa“, koja Vladi daje prostor da preduzima niz odluka, a da je upitan njihov pravni osnov”, rekla je Mrdovićeva.

Ona je dodala da zato premijer i može da spočitava da „nije vrijeme za pravna nijansiranja“ i da će se „o eventualnim propustima razgovarati kada sve bude iza nas“, iako jedna zrela pravna država (što svakako Crna Gora nije) mora imati jasne zakonske norme za nesporna postupanja u ovakvim situacijama.

U Crnoj Gori je vanredno stanje bilo uvedeno u februaru 2012. godine zbog snijega. Odluku je donio Savjet za bezbjednost i odbranu, jer Skupština nije bila u mogućnosti da se u kratkom roku sastane.

Za Šoća su sporne određene Vladine preporuke koje je nemoguće ispuniti, kao što je nošenje maski kojih nema u prodaji.

“Ako su već propisali, što se to ne kupi i podijeli narodu?”, pitao je Šoć.

Ministarstvo zdravlja preporučuje nošenje maski osobama koje kijaju, kašlju, imaju visoku tjelesnu temperaturu ili poteškoće u disanju, a posjetli su pogođeno područje ili bilu u kontaktu sa nekim ko je skorije doputovao.

Uloga Skupštine biće značajno marginalizovana

Mrdovićeva navodi da je izvjesno očekivati preusmjeravanje novčanih tokova iz budžeta, ali se stiče utisak da će o svemu tome dominantno odlučivati samo Vlada, a da će uloga Skupštine biti značajno marginalizovana.

Ona poručuje da u donošenje odluka u narednom periodu mora da bude uključeno što više društvenih činilaca, jer se samo tako dolazi do najboljih rješenja. “Ovo posebno stoga što smo prije nekoliko dana sa prve adrese u Vladi čuli poruku da bi naredne sedmice i mjeseci mogli ‘da liče i na siromaštvo koje smo davno ostavili za sobom. Iako se dobar dio građana ne bi saglasio sa konstatacijom da u zemlji nema siromaštva, delikatnost situacije nalaže da se što više aktera uključi i svojim predlozima pomogne njeno što bezbolnije prevazilaženje“, zaključila je Mrdovićeva.

Za petak je zakazan kolegijum Skupštine na čijem je dnevnom redu i situacija u vezi sa pandemijom.

Pravnici oprečno o objavljivanju imena: Propisi u skladu sa vremenom ili Strazburom

Dragan Šoć smatra da nije bilo nikakvog razloga da se objavljuju spiskovi ljudi u samoizolaciji, ne postoji okolnost kojom može da se opravda objavljivanje imena. “Ono što je trebalo uraditi jeste da oni koji prekrše rješenje o samoizolaciji, da se odvedu u karantin. Znači kontroliše se da li poštuju to na način koji ne stigmatizuje ljude, ovako objavite imena ljudi na hiljade adresa i sada svako gleda je li mu taj u komšiluku”, kazao je Šoć.

On smatra da je to ne samo nepotrebno i neustavno, nego nije ni racionalno: ”Imali su mogućnost da ako daju nekom rješenje o samoizolaciji da upozore da ko prekrši biće spoveden u karantin. Mogli su i kazne da predvide bez objavljivanja imena”.

Doktorand na Centralnoevropskom univerzitetu Mirko Đuković napisao je na Fejsbuk profilu da ne postoji niti jedan ustavni ili zakonski osnov koji dozvoljava Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti da objave podatke osoba koje su u obavezi da poštuju samoizolaciju. On podsjeća na članove Ustava Crne Gore, kojim je garantovano pravo na privatnost zaštitu podataka, ali i na jurisprudenciju Evrpskog suda za ljudska prava. “Zdravstveni podaci potpadaju pod domen prava na privatnost iz člana 8. Medicinska dokumentacija, što znači imena ljudi koji moraju biti u samoizolaciji, spadaju u kategoriju tajnog dokumenta, odnosno registra”, naveo je Đuković.

Odgovarajući na pitanje šta je preče i gdje je linija između javnog zdravlja i ličnih podataka, advokat Velibor Marković je kazao da je preče javno zdravlje, tim prije što je ono i u interesu samih lica čiji se podaci objavljuju, ali da je prije donošenja odluka Vlade trebalo proglasiti vanredno stanje.

“Ne mogu se propisi tumačiti izvan vremena i okolnosti u kojima se primjenjuju, pa tako postoji ciljno tumačenje normi. Jedina je primjedba što je prije donošenja podzakonskih akata, kakvi su i odluke Vlade, trebalo proglasiti vanredno stanje, jer bi u tom slučaju te odluke bile sa zakonskom snagom. Ovako, najveći broj takvih odluka su u suprotnosti sa zakonom i ne bi prošle kod Ustavnog suda”, ocijenio je Marković.

On je, odgovarajući na pitanje ako nije formalno vanredno stanje, vrijedi li suspenzija ljudskih prava, odgovorio da postoje Uredbe i odluke sa zakonskom snagom koje se donose za vrijeme vanrednog stanja i kojima se donekle suspenduju ili ograničavaju Ustavom i zakonima zajamčena prava, ali je prethodno nužno da se takvo stanje i proglasi. “Bez formalnog proglašenja nema ni vanrednog stanja, jer postoji organ koji ga proglašava. Što se tiče konkretnog objavljivanja imena, ne vidim smetnju po zakonu, jer je u interesu javnog zdravlja, naravno, bez objavljivanja matičnih brojeva i ostalih podataka”.

Javnost je juče uzbunila i pojava sajta na kome je moguće da se vidi sopstvena udaljenost od najbližih lica koji su u samoizaliciji putem dozvoljavanja otkrivanja svoje geolokacije. Na sajtu se tvrdi da je cilj “prevencija i uvid u novonastalu epidemiju”. Objašnjavaju i da udaljenost zavisi od uređaja i adresa sa sajta Vlade. “Svi podaci su preuzeti sa oficiijalnog vladinog sajta”, navodi se na sajtu. “Vijesti” su pitale NKT da li je sajt napravljen u koordinaciji sa njima.