SKUPŠTINA ISPOŠTOVALA MARKOVIĆEVU PORUKU

Koronavirus pojeo dodatak na plate

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, skupštinskim funkcionerima na kraju prethodnog mjeseca uz zaradu nijesu obračunate i varijabile
20537 pregleda 15 komentar(a)
Sa jedne od ranijih sjednica Kolegijuma predsjednika Skupštine, Foto: Skupština
Sa jedne od ranijih sjednica Kolegijuma predsjednika Skupštine, Foto: Skupština

Skupština Crne Gore ispoštovala je poruku premijera Duška Markovića da zaposleni u javnom sektoru, dok traje kriza, primaju samo osnovni dio zarade, bez varijabilnog dijela i drugih naknada za rad u radnim tijelima.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, skupštinskim funkcionerima na kraju prethodnog mjeseca uz zaradu nijesu obračunate i varijabile.

Iz Skupštine više od deset dana nijesu odgovorili na pitanje da li se premijerova poruka odnosila i na Skupštinu.

“Vijesti” su nedavno objavile da su se članovi skupštinskog kolegijuma častili i prošlog mjeseca varijabilama koje su iznosile nešto više od po 300 eura, pa su tako inače visoke plate poslanika u nekim slučajevima prešle 2.000 eura. To se vidi poređenjem zarada za januar i februar, koje su objavljene na sajtu Skupštine koja u prva dva mjeseca nije ni imala sjednice.

Šefovi poslaničkih klubova, izuzev Demokrata koji ne dolaze na sjednice kolegijuma šefa parlamenta Ivana Brajovića, kao i njegova šefica kabineta Tatjana Krivokapić, primili su novčane nagrade jer učestvuju u njegovom radu, potvrdili su “Vijestima” poslanici.

Iz Skupštine je odgovoreno da se Odluka o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine sprovodi od 13. decembra 2017. godine, a u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru.

“Skupština Crne Gore ne vodi posebnu evidenciju o varijabilnom dijelu zarade, imajući u vidu da je sastavni dio zarade. Na sajtu Skupštine se redovno objavljuju zarade poslanika pojedinačno za svaki mjesec”.

Iz Skupštine je saopšteno da poslanici koji su članovi Kolegijuma predsjednika Skupštine, ostvaruju varijabilni dio zarade na mjesečnom nivou, ukoliko su u datom mjesecu učestvovali u radu Kolegijuma.

“Predsjednici odbora ostvaruju pravo na varijabilni dio zarade u mjesecima u kojima su imali sjednice odbora. Ako je Predsjednik odbora ujedno i član kolegijuma, varijabilni dio zarade ostvaruje samo po jednom osnovu”.

Poslanica Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak kazala je “Vijestima” da su više od godinu dana članovi kolegijuma i predsjednici radnih tijela Skupštine, izuzev predstavnika DF-a, primali mjesečno varijabile.

Branka Bošnjak
Redovne varijabile imali i privilegovani, lojalni službenici: Branka Bošnjak(Foto: Boris Pejović)

“I to predsjednik Skupštine 357,7 eura, članovi kolegijuma 306,60 eura, a predsjednici odbora po 204,40 eura. Izuzetak su januar i avgust kad nije bilo varijabile”, istakla je Bošnjak.

Ona je kazala da, kad se to saznalo i kad su tražili od Generalnog sekretara Skupštine da im dostavi tačne podatke, “on je, da ne bi ispalo da se selektivno dodjeljuju varijabile, insistirao da se retroaktivno, za cijeli period, uplate kompletan iznos i predstavnicima DF-a kako bi ‘ispeglali’ ove svoje postupke”. 

Istakla je da predstavnici DF-a nijesu željeli te varijabile, već su rekli da se ti iznosi uplate drugim subjektima kao donacija.

“Dakle, više od 10 mjeseci su oni članovi kolegijuma, pa čak i neki koji vrlo rijetko svraćaju u Skupštinu, primali redovno ove varijabile. Još sramnije je što je isti iznos varijabile od 306,60 eura mjesečno uplaćivan generalnom sekretaru Skupštine i šefici kabineta predsjednika Skupštine, kojima je kao službenicima u opisu posla to što prisustvuju radu Kolegijuma”, ocijenila je Bošnjak.

Ona je istakla da bi trebalo da pokrenu inicijativu za izmjenu Zakona o zaradama u javnom sektoru i predlože da su te pozicije sa nešto većim koeficijentom, ako smatraju da treba da budu izdvojeni od ostalih poslanika koji nijesu članovi kolegijuma, iako je to neformalno tijelo Skupštine koje ne donosi nikakve odluke.

“Ali, ovaj iznos koji su oni sebi odredili je pretjeran. A da ne kazem da predsjednik i potpredsjednici Skupštine po pomenutom Zakonu imaju nešto veći koeficijent od ostalih poslanika. Pa valjda je to zato što treba da održavaju i sjednice kolegijuma koje se odvijaju maksimum nekoliko puta mjesečno”, kazala je Bošnjak.

Brajovićev koeficijent zarade je 25,94, a potpredsjednicima Branimiru Gvozdenoviću i Genci Nimanbeguu - 23,34. Bošnjak je ocijenila da redovne varijabile imaju i neki privilegovani, bliski i lojalni službenici.

“Ovih dana su, iako to pokušavaju da sakriju…častili neke svoje službenike bez javnog oglašavanja kreditima, i to među njima pojedine koji su već jednom ili više puta dobijali stambeni kredit. Sve na kraju ispliva jer je mnogo nepravdi, pa ljudi više neće da ćute…”, kazala je Bošnjak.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je da je Zakon o zaradama funkcionera kojim je definisana plata poslanika, ministara i drugih funkcionera usvojila vladajuća većina, u martu 2016. godine.

“Tada je ta vladajuća većina odbila amandmane SDP da se povećaju zarade medicinskim radnicima, naročito ljekarima. Nakon toga, ista većina je u narednih tri godine još nekoliko puta odbijala naše predloge da se zarade ljekara povećaju. Navodili smo da je apsurdno da ljekar specijalista ima istu zaradu sa zamjenikom šefa kabineta predsjednika vlade.... Većina DPS/SD/BS/HGI je uporno to odbijala... “, kazao je Konjević.

Pitanje povišice za ljekare i prosvjetare nije ni došlo na dnevni red

Bošnjak i Konjević su prethodnih godina predlagali da se povećaju plate zdravstvenim radnicima, ali tvrde da njihovi predlozi nijesu bili ni uvršteni u dnevni red ili su bili optuživani za “populizam”.

Poslanica DF-a je kazala da je skoro godinu dana uporno predlagala da se povećaju plate ljekarima i profesorima, ali da predstavnici vlasti nijesu dozvolili ni da se to stavi na dnevni red Skupštine. Ona je istakla da “ljekari treba da su prezadovoljni sa 50 eura povećanja mjesečno, a “ovamo se sa nepodnošljivom lakoćom čašćavaju svi od raznih njihovih sekretarica do samog vrha, tako da nazidaju sebi primanja mnogostruko veća od osnovne koja im pripada”.

“Izgleda da je trebalo da nam se desi korona virus, pa da se opamete i da počnu da cijene, a ne da degradiraju i ponižavaju ljekarsku profesiju, od koje nam sad sve zavisi. Mnogo im je debeo obraz da bi osjetili stid, ali u strahu su velike oči, pa sad mogu jasno da vide šta znači ljekar”, kazala je Bošnjak.

Ističući da su inicijativama ukazivali da je status ljekara ispod svakog nivoa, Konjević je kazao da su, kada su to predlagali u Skupštini, bili optuživani za “populizam”.

“Ali, danas se vidi koliko su ljekari značajni u jednom društvu. Nažalost, nije bilo sluha vladajuće većine da se njihov status na vrijeme reguliše. Porazno je da je budžet zdravstva u zadnje tri godine povećan 100 miliona a da su plate ljekarima gotovo iste, a da se medicinska oprema danas nabavlja donacijama....”, kazao je Konjević.

Premijer Duško Marković je 2. aprila saopštio da je donijeta odluka da se zaposleni u zdravstvu koji su se nalazili u procesu rada od početka širenja koronavirusa, nagrade dodatkom na zaradu do 15 odsto.

Premijer je rekao da je Vlada takođe odlučila da se na zasposlene u zdravstvu ne primjenjuju već utvrđene mjere ograničenja, već da se svaki ostvareni prekovremeni rad zdravstvenim radnicima dodatno plati.