Zamjenik predsjednice SDP-a i šef poslaničkog kluba te partije Raško Konjević pozvao je kolege iz vladajuće koalicije da ne dozvole da se teret krize prebaci na građane.
SDP je u skupštinsku proceduru predala četiri predloga zakona - o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita, dopuni zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, dopuni zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i dopuni zakona o Prijestonici.
Premijer nije prihvatio raniji poziv SDP-a da čuje stavove partija oko trenutne situacije?
SDP je sredinom marta saopštio da “nam je potrebno jedinstvo, zajedničke snage i timski pristup kako bismo pokušali da ublažimo nastupajuće izazove, organizovali socio-ekonomski i politički život u novim okolnostima. Svaka društvena aktivnost u zemlji, pa i politička, mora biti u funkciji osnovnog cilja - zaštita zdravlja naših građana i pomoć onima kojima je danas najpotrebnija“.
Željeli smo ovakav pristup i pokazali inicijativu. Tek nakon mjesec dana ona je djelimično prihvaćena u dijelu dijaloga oko drugog paketa ekonomskih mjera. Naša namjera je bila dobronamjerna. Zašto nije imala pozitivan odgovor i ranije, ne znamo. Znamo da smo često slušali pozive na „solidarnost i zajedništvo u ovim teškim okolnostima“. Ali, do toga se dolazi otvorenošću i dijalogom, povjerenjem.
Da li Vlada kasni sa mjerama za spas ekonomije i treba li vjerovati u njenu dobru namjeru s obzirom na to da postoje sumnje u to kako NKT sarađuje sa pojedinim firmama u nabavci robe, te načina na koji je CBCG izašla u susret građanima?
SDP će danas u skupštinsku proceduru predati lex specialis kojim se neće dozvoliti obračun kamata u periodu odlaganja vraćanja kredita. Pa da provjerimo kako će predstavnici građana glasati - u interesu građana i privrede, ili za skoro 20 miliona novog prihoda bankama u uslovima epidemije. SDP je pisao premijeru (Dušku) Markoviću da se uključi u ovaj problem da bi se ispravila nepravda jer je očigledno da je guverner (Radoje) Žugić na strani banaka, a ne građana i privrede.
Mislimo da nije pošteno i u duhu solidarnosti, u uslovima epidemije, da građani i privreda zbog situacije koja ih je zadesila plaćaju bankama veće rate za kredite koje su ranije uzeli. Ne bi banke “propale” da ostanu bez te tromjesečne kamate. Imale su prošle godine profit od 50 miliona. Sada svaku kritiku doživljavaju kao udar na njihovu reputaciju i bankarski sistem.
“Uzbunjuje se javnost”, rekoše bankari prije neki dan. Nema “uzbunjivanja javnosti”, ima samo njihove zarade od skoro 20 miliona eura na “muci” građana i privrede.
Kažu da je to populizam?
Bankari se brane da je populizam ako neko kaže da će kroz moratorijum zaraditi dodatnih 20 miliona. Ako je to populizam šta li je onda profiterstvo? Upravo prije neki dan šef Hrvatske države gospodin (Zoran) Milanović snažno je kritikovao ponašanje banaka i njihov odnos prema privredi i građanima u uslovima krize indirektno ih nazvavši “profiterima”. Da je neko to rekao našim bankarima, imam utisak da bi neki od njih tražili od tužilaštva da hapsi poslanike zbog “uzbunjivanja javnosti”. A banke će zaraditi skoro onoliko koliko država pomaže zaposlene zbog epidemije.
Važno je da primjena mjera počne od aprila mjeseca kako bi se što prije sanirala šteta prema zaposlenima i privredi. Vlada je od početnog stava da nema prostora za subvencije za zarade zaposlenih ipak prihvatila sugestije i izašla sa načelnim prijedlogom drugog paketa mjera. SDP pozdravlja spremnost na dijalog i konsultacije. Crnoj Gori istinski treba novi politički i ekonomski model. Staro političko i ekonomsko ponašanje ne može da odgovori novim izazovima. Kada prodje epidemija tek ćemo se suočiti sa ekonomskim posljedicama. Bojim se da će biti bolna zabluda mnogih koji su godinama insistirali na modelu ekonomije gdje sve treba privatizovati i ukloniti snažniji uticaj države u ekonomskim tokovima.
Kako komentarišete nedostatak parlamentarnog nadzora nad mjerama NKT-a? Imate li saznanja da li je ona zakonito formirana?
Sami način formiranja NKT je nejasan. Nigdje nije objavljena odluka o formiranju, a shodno Zakonu na čelu tog tijela trebalo je da bude predstavnik Ministarstva zdravlja. Neko je, ipak, procijenio da je manja šteta prekršiti zakon nego da ministar (Kenan) Hrapović bude na čelu NKT.
NKT je donio dosta mjera koje utiču na osnovna ljudska prava i slobode. Najveći broj tih mjera je bio opravdan i pravovremen i mi se slažemo da je to dovelo do veoma dobre kontrole širenja epidemije. Ali, bilo je i nekih koje su izazvale dosta kontroverzi. Bilo bi primjerenije da je za neke od tih mjera konsultovan parlament. Sigurno bi se dala široka podrška, a time i jasna slika zajedništva u društvu u ovoj teškoj situaciji.
Imaćemo kada da analiziramo rad tog tijela nakon što prođe epidemija, sada je najvažnije da se sačuva zdravlje građana.
Strahujete li da bi vlast mogla zloupotrijebiti aktuelnu situaciju, odnosno pomoć penzionerima, siromašnima... za kupovinu glasova pred lokalne i parlamentarne izbore?
Ko kod ovu situaciju zloupotrebljavao u političke svrhe, vjerujem da mu to neće na izborima donijeti prednost. Danas ne treba da bude političke razlike među građanima. Politika treba da bude u drugom planu. Ima vremena za partijsku politiku nakon ovog “čuda” koje je snašlo i nas i cijeli svijet.
Da li očekujete odlaganje lokalnih i parlamentarnih izbora s obzirom na to da smo u vanrednom stanju?
Mora se otvoriti dijalog nakon izlaska iz zdravstvene krize. Valjda ćemo biti zreli da obezbijedimo politički dogovor. On je sada posebno potreban jer će ekonomska kriza i izazovi tražiti mnogo više zajedništva, a manje partijskih podjela.
Važno je da su građani shvatili ozbiljnost situacije
Zbog čega je izbjegnuto uvođenje vanrednog stanja?
Mi smo u vanrednom stanju, suštinski odluka samo formalno nije donijeta. Izbori u Tivtu su odloženi, a Ustav kaže da se izbori mogu odložiti samo tokom vanrednog stanja… Različita su i regionalna iskustva. Srbija i Sjeverna Makedonija su uvele, a Hrvatska i Slovenija nijesu. Važno je da su građani shvatli ozbiljnost situacije i da mjere nadležnih zdravstvenih institucija daju rezultate.
Crna Gora treba da uloži najmanje 500 miliona eura
“Hrvatska će u svoju ekonomiju ‘uložiti’ oko 10 milijardi eura, Srbija oko pet, a Slovenija tri milijarde. Kada grubo uporedite vrijednost mjera i broj stanovnika onda bi se moglo reći da Crna Gora treba da “uloži” najmanje 500 miliona eura. Ključno je očuvati zaposlenost. Moraju se pomoći radnici u mikro, malom i srednjem biznisu. Zato smatramo da je iznos subvencija nedovoljan. On je morao ići ili na 100 odsto minimalne zarade, ili 50 odsto prosječne bruto zarade kako bi se pomoglo radnicima i poslodavcima.
Poreske i druge obaveze za kompanije koje su “zatvorene” moraju se otpisati. SDP će to predložiti posebnim zakonom. Nije fer očekivati da kompanije izmire obaveze u mjesecima u kojima je zbog zdravstvenih mjera bile zatvorene. Jednako tako smanjiti obaveze onima koji su značajno pogodjeni mjerama. 2020. će vjerovatno biti jedna od najlošijih godina za turizam u novijoj istoriji. Zato se mora ići sa posebnim mjerama za taj sektor”.
Tražimo da parlamentarni odbor kontroliše podjelu socijale u izbornoj godini
Šta će SDP predložiti amandmanima na Vladin predlog zakona o finansiranju partija?
SDP će tražiti da odluke o izdvajanju socijalne pomoći iz budžetske rezerve donosi posebno tijelo u kojem će, pored predstavnika vlasti, participirati i predstavnici opozicije i civilnog sektora radi maksimalne transparentnosti davanja socijalnih pomoći iz budžetske rezerve u izbornoj godini.
Ukoliko postoji dobra namjera vlasti, neće biti problema da se izađe u susret ovom našem predlogu. Nesporno je da je u postojećim okolnostima potrebno aktivirati razne mehanizme pomoći našim građanima, ali ne smijemo dozvoliti bilo kakvu zloupotrebu kada je ova materija u pitanju čega je bilo u prethodnom periodu.
Bonus video:
