izvjestilac Evropskog parlamenta TONINO PICULA za “Vijesti”

EU očekuje slobodne izbore, bojkot nije rješenje

U Preporukama Odbora za spoljne poslove EP govori se o “potrebi nadvladavanja jalovih političkih polarizacija, odustajanja od forsiranih bojkota parlamenta i jačanju kontrolne uloge parlamenta”. Motiviše i prijedlog da zemlje kandidatkinje mogu učestvovati u različitim programima kako bi građani što ranije sasvim opipljivo osjetili što znači članstvo u EU, rekao je izvjestilac EP Tonino Picula za “Vijesti”
5470 pregleda 9 komentar(a)
“Politička poruka EP-a je da se EU neće zatvoriti unutar postoječih granica”: Picula sa Duškom Markovićem i Aivom Oravom, Foto: Bojana Ćupić
“Politička poruka EP-a je da se EU neće zatvoriti unutar postoječih granica”: Picula sa Duškom Markovićem i Aivom Oravom, Foto: Bojana Ćupić

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonino Picula poručio je da proces proširenja zavisi od stepena demokratije i poštovanja pravne države, u kome je važno jačanje kontrolne uloge parlamenta.

Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta je početkom sedmice usvojio Izvještaj o preporukama za proširenje izvjestioca u EP Tonina Picule. Dokument predstavlja preporuke Evropskog parlamenta Savjetu, Komisiji i potpredsjedniku Komisije za spoljnu politiku i sigurnost za zapadni Balkan, pred Samit za ZB koji je bio planiran za početak maja. Vladajuća struktura u Crnoj Gori smatra da je usvajanje Izvještaja jasna poruka podrške državama Zapadnog Balkana i ohrabrenje za nastavak reformi, dok dio opozicije ne dijeli optimizam smatrajući da država nije odmakla u ključnim reformama, da nema govora o vladavini prava ili slobodnim izborima.

Šta usvojene Preporuke za članstvo zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji znače za Crnu Goru?

Prije svega, treba podsjetiti kako je politika proširenja još krajem prošle godine bila u slijepoj ulici nakon blokade otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Početkom ove godine dogodila se i istorijska premijera kada je jedna država članica napustila EU.

Dakle, i prije izbijanja pandemije koronavirusa koja je, poput potresa, uzdrmala strukturu Unije politika proširenja gubila je na zamahu. Ipak, već je u februaru Evropska komisija predložila novu metodologiju za pregovarački proces da bi Evropsko vijeće u martu dalo zeleno svjetlo za početak pregovora sa Skopljem i Tiranom. Ove sedmice je i Evropski parlament, uprkos krajnje redukovanim uslovima rada, preko svog vanjskopolitičkog odbora poslao vrlo snažnu podršku nastavku politike proširenja EU na Zapadni Balkan. Usvojene Preporuke su politička poruka EP-a da se EU neće zatvoriti iza postojećih vanjskih granica i da ne smije limitirati svoju istorijsku misiju u postojećim okvirima.

Kada je riječ o Crnoj Gori, iako Preporuke nisu pisane za jednu zemlju nego za cijelu regiju, ona u njima može na puno mjesta prepoznati podršku nastavku reformskog napora, ali i jasne podsticaje što sve još treba rješavati ili mijenjati. Mislim da Podgorici odgovara stajalište kako se procesi unutrašnjeg reformisanja EU i njenog novog proširenja mogu i moraju odvijati paralelno, kao i to da svaka kandidatkinja mora biti ocjenjivana samo na temelju vlastitih rezultata.

Motiviše i prijedlog da zemlje kandidatkinje i prije ulaska u punopravno članstvo mogu, uz finansijsku podršku, sudjelovati u različitim programima i politikama kako bi građani što ranije sasvim opipljivo osjetili što znači članstvo u EU.

Očekuje se reforma izbornog zakonodavstva koja bi garantovala slobodne, poštene i transparentne izbore u skladu s međunarodnim standardima. Ne treba preskočiti ni dio Preporuka gdje se osuđuju prijetnje novinarima i raznorazni pokušaji ograničavanja slobodnog rada medija 

Kako komentarišete ponovne zamjerke opozicije u Crnoj Gori (nakon usvajanja Preporuka) da nema napretka, već nazadovanja u vladavini prava i stvaranju uslova za slobodne izbore?

Nije ni sporno ni neočekivano što su Preporuke odmah ušle u prostor stranačkih konfrontacija. To je, naravno, politički dokument i traži političke interpretacije. To ne čudi pogotovo zbog situacije u kojoj se danas nalazi Crna Gora. U izbornoj godini tradicionalno snažna politička polarizacija biće očito još izraženija.

Nezavisno od bilo koje stranačke pozicije, Preporuke potcrtavaju kako će uvidi o funkcionisanju demokratije i poštovanju pravne države biti srž ocjene o održivosti procesa proširenja. Jednako tako govori se o potrebi nadvladavanja jalovih političkih polarizacija, odustajanja od forsiranih bojkota parlamenta i jačanju kontrolne uloge parlamenta. Uz to se očekuju reforme izbornog zakonodavstva koje bi garantovale slobodne, poštene i transparentne izbore u skladu s međunarodnim standardima. Ne treba preskočiti ni dio Preporuka gdje se osuđuju prijetnje novinarima i raznorazni pokušaji ograničavanja slobodnog rada medija.

Kada procjenjujete da bi mogao biti održan Samit lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji je bio zakazan početkom maja?

Hrvatsko predsjedavanje Evropskim vijećem označilo je podršku procesu daljeg proširenja EU jednim od svojih prioriteta. Skup u Zagrebu, planiran za početak maja, trebalo je ne samo politički da deklariše tu podršku na najvišem nivou, nego i da predstavi modalitete ekonomsko - finansijske podrške procesu. Samit je, nažalost, odgođen. Nadam se da će, u nekom zamjenskom obliku, skup ipak biti održan tokom juna, do kraja hrvatskog predsjedavanja.