PREMIJERSKI SAT

Marković: Nisam od onih što odrede pomoć, pa zovu građane da je ne uzmu. Ni D od DPS od mene i mojih saradnika ovih dana

Ni "D" od DPS-a ni "P" od politike nijeste čuli od mene svih ovih dana, a pisma podrške stižu i od najtvrdokornijih opozicionara", kazao je Marković
34722 pregleda 95 komentar(a)
Duško Marković, Foto: Savo Prelević
Duško Marković, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 29.04.2020. 18:02h

Predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković danas je na Premijerskom satu u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanja poslanika Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, poručio da nije od onih što će opredijeliti pomoć građanima, pa ih pozivati da je ne uzmu, jer bi to bio politički kviz, a ne ekonomsko- socijalna politika i po tome se Crna Gora razlikuje od drugih.

Mandić je pitao zašto nijesu prihvaćene mjere koje je predložio DF, zašto je iz pomoći isključen veliki broj ugroženih i koje restriktivne mjere su u budućnosti planirane. 

Milan Knežević, Andrija Mandić
Milan Knežević i Andrija Mandić(Foto: Savo Prelević)

Prije postavljanja pitanja, Mandić je odao počast preminulom svešteniku Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Momčilu Krivokapiću.

Marković je odgovorio da Zakon DF-a ne obezbjeđuje ništa, on je primjer površnosti i političke demagogije, "za razliku od Vladinog paketa koji obezbjeđuje milionsku podršku privredi i ugroženim građanima i to onu koja je realna i ostvariva".

"Nijesmo ih usvajali tako da smo ih prepisivali od drugih, pa dodavali kako to neki žele već smo pažljivo analizirali i pripremali. Nema istih država ni istih ekonomija, zato nije pametno prepisivati od drugih niti gledati u tuđe dvorište", kazao je Marković.

On je dodao da samo dvije mjere koje je DF predložio (isplata svim punoljetim građanima po 222 eura i maloljetnim 50 odsto od toga) podrazumijeva izdvajanje od 123 miliona eura, što je više nego cjelogodišnje zarade u zdravstvu ili 50 odsto više od izdvajanja za kapitalne projekte.

"Čak i da smo to prihvatili, rekli biste da plaćamo svojim glasačima jer ih DPS ima najviše. Ni "D" od DPS-a ni "P" od politike nijeste čuli od mene i mojih saradnika svih ovih dana, a pisma podrške stižu i od najtvrdokornijih opozicionara", kazao je Marković.

On je Mandiću poručio da je istrajao samo na jednom da mjere  Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) nijesu ustavne i da je Crna Gora trebalo da ide drugim putem.

"Kojim putem? Odavno se Crna Gora oslobodila tuđih puteva i putokaza koji ne vode nikuda", kazao je Marković.

Mandić je, komenatrišući odgovor, podsjetio da  je Olegu Deripaski dato 135 miliona eura, a da za građane Crne Gore nema 125 miliona.

"Naš koncept je prirodan, održiv i za svakog čovjeka, kao što je bio i Zakon za majke sa troje i više djece. Ali, naravno, vi ste i taj koncept srušili i to poslije izbora", rekao je Mandić.

On je poručio da će ovo proći i kada se konstatuje da nije bilo potrebe za svim mjerama, moraće vlast da odgovori na mnoga pitanja.

"Zabranili ste vjerujućim ljudima da odu u crkvu, zabranili sahrane. Još se nije desilo negdje da je postupio neko kao vi prema mitroplitu MCP. To su neka neobjašnjiva ponašanja za ljude sa strane, a mi ovdje znamo da se radi o kampanji DPS-a gdje želite da se obračunate sa najutemeljenijom snagom u Crnoj Gori tako što ćete da je pokušate da je ponizite", rekao je Mandić.

Mandić je kazao da kad dođe do smanjenja plata, imaće podršku DF-a i da se oduzmu najskuplji "Majbasi", svi da pređu na "Škode fabije".

"Zašto Vi ne možete da vas vozi Škoda fabija nego Majbah?", pitao je Mandić Markovića.

Konjević: Tek smo na pola koraka u krizi

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević ocijenio je da Crna Gora još nije ušla u krizu, tek je pola koraka u krizi.

"Tek ćemo u junu i julu vidjeti gdje su nam javne finansije i kakva nam je turistička sezona", rekao je Konjević.

On je pitao Markovića kako Vlada planira da pomogne 36.000 nezaposlenih, koliko ih je sada na Zavodu za zapošljavanje, i skoro 40.000 penzionera sa primanjima ispod 200 eura jer su u pitanju dvije najugroženije kategorije.

Raško Konjević
Raško Konjević(Foto: Printscreen/Skupština Crne Gore)

"Mislite li da bi učestali pozivi na solidarnost mogli da dovedu do političke volje da se uvedu posebna poreska opterećenja prema svim građanima (ne bi bilo prvi put da imamo krizni porez) koji ne mogu svojim legalnim prihodima da dokažu porijeklo imovine? Da li je vrijeme da tu solidarnost iskažemo snažnom reakcijom države i posebno i pravično oporezujemo sve koji su imovinu stekli bez mogućnosti da njeno porijeklo dokažu legalno prijavljenim prihodima kod nadležnih poreskih organa?", pitao je Konjević.

On je poručio da se ekonomski izazovi ne mogu prevazići bez podjele tereta.

Marković je Konjeviću poručio da bi trebalo da bude objektivniji i odmjereniji u pristupu.

"Jasno sam saopštio da je u Crnoj Gori danas prisutna snaga institucija, a najveća zahvalnost i poštovanje zdravstvenim radnicima, ali da li bi zdravstvo odgovorilo izazovu da ostale institucije i službe nijesu radile svoj dio posla?", pitao je Marković i dodao da je briga o najranjivijima u vrhu prioriteta ove Vlade i prije pandemije.

On je kazao da je predloge Konjevića proslijedio kolegama koji rade na mjerama ekonomske pomoći i one će biti predmet detaljne analize.

Marković je naveo da Vlada u ovom trenutku daje podsticaj za nova zapošljavanja za šest mjeseci, što ne radi ni jedna druga vlada.

To što se, kako je dodao, povećao broj nezaposlenih, ne dešava se samo u Crnoj Gori, to bilježi svaka ekonomija svijeta, usljed više sile.

On je rekao da je Vlada u prethodne tri godine značajno smanjila broj nezaposlenih.  

"U krizi se ne donose sistemska rješenja jer ste vrlo blizu da pogriješite", kazao je Marković.

Marković: Poriv da na neprimjeran način oponirate političkim protivnicima, ponekkad vam guši kreativnost

Marković je kazao da širok odziv građana, kada je moratorijum na kredite u pitanju, govori o velikom izazovu, ali i postojanju balansa koji se nudi korisnicima kredita.

"Kreditna aktivnost u martu veća je za 129 miliona plasiranih sredstava nego u istom periodu prošle godine", naveo je Marković i dodao da banke na primjer u Hrvatskoj nijesu obavezne da daju moratorijum, dok u Crnoj Gori jesu.

Konjević je kazao da bi, na mjestu Markovića, bio oprezniji kada se govori o kreditima, "provjerite jesu li reprogrami ili novi krediti".

"Hajde da pokažemo zahvalnost zdravstvenim radnicima povećanjem plata. Isto tako se zahvalimo i još jednoj strukturi - policiji i vojsci", naveo je Konjević.

On je podsjetio na oko 200 oglasa za nova zapošljavanja u državnoj upravi i pozvao da DPS da glasa za povećanje plata zdravstvenim radnicima i policajcima.

"Ja sam Vam uputio otvoren poziv, ne morate da odgovorite znam da ćete ovo da podržite. Volio bih da ste u pravu kada kažete da će bankarski sektor da podrži naš mali, srednji i mikro biznis. Većina država formirala je garantne šeme sa bankama. Nerealno je očekivati da sada banke bez podrške u smislu ovakvih šema  i garancija pohrle u kreditiranje privrede koja je dobrim dijelom uzdrmana jer bismo onda doveli finansijski sistem u problem, što ne treba raditi", kazao je Konjević.

On je upozorio da se pomogne najugroženijima jer će ih kasnije biti više.

"Ostaćemo bez 750 miliona samo u julu i avgustu, nas kriza tek očekuje i pomozimo dok još možemo", poručio je Konjević.

Marković je rekao da ga uopšte ne interesuje predlog Konjevića "da se sve potroši za jedan dan, pa da gledamo u nebo".

"Lako Vam je reći odatle dajte ovomo ovoliko, onome onoliko, a mi moramo da spremimo te pare. Imate potencijal da budete realni, ali Vam nekada poriv da na neprimjeran način oponirate političkim protivnicima, guši kreativnost", rekao je Marković.

Kada je u pitanju zapošljavanje, poručio je da može dobiti spisak.

Marković tvrdi da je sam bio na meti kritika zbog ranijeg povećanja zarada u zdravstvu.

"Slažem se da treba dodatno povećati zarade u zdravstvu. Predlažem da se smanje izdvajanja političkim partijama, a da se povećaju zarade u zdravstvu. A vi se u parlamentu dogovorite da li isti procenat treba da imaju stranke koje bojkotuju četiri godine parlament. Evo vam predlog, napišite zakon", poručio je Marković.

Mugoša: Izazov redovna isplata penzija, socijalnih davanja, plata u zdravstvu... 

Boris Mugoša je, u ime Kluba SD-LP, pitao premijera kada se očekuje definisanje paketa dugoročnih mjera za podršku privredi.

“Da li je urađena projekcija neophodnih sredstava u ovoj godini za realizaciju svih mjera, uključujući dugoročne, kao i izvora iz kojih će se ta sredstva obezbijediti”, pitao je Mugoša.

On je dodao da je najveći izazov da isplatimo redovno penzije, socijalna davanja, plate u zdravstvu... za šta treba milijardu eura, koje je ne moguće ostvariti od poreza i doprinosa u ovoj situaciji.

Marković je podsjetio da su do sada donijeta dva paketa mjera za očuvanje uslova za rast ekonomije i očuvanje radnih mjesta.

"Već se radi na trećem paketu i podrška države će biti nesporna. U narednoj fazi ključnu ulogu će imati finansijski sektor. Država ne može i ne treba da bude sama na očuvanju privrede, što je i interes banaka", kazao je Marković.

On očekuje da će poslovna zajednica prepoznati šansu za veća ulaganja u relani sektor i proizvdone kapacitete.

Pozvao sve partnere da iskorite menadžerska znanja i predlože projekte koji mogu da se pokrenu uz pomoć Vlade.

"Zašto ne mogu crnogorske kompanije da naprave konzorcijum za otvaranje Cementare u Pljevljima, da ne uvozimo ciglu, kreč..da zaposlimo ljude? Ili zašto da farmaceutske kompanije ili veliki dobavljači ne zatraže podršku za pokretanju potrebne proizvodnje medicinske opreme. Zašto moramu na putevima sve što je galanterija moramo da uvozimo iz inostranstva a možemo da ih proizvodimo na primjer u Metalcu? Takve incijative i ekonomski elaborati su potrebni, a Vlada će naći način da ih isfinansira", poručio je Marković.

Sva gradilišta na sjeveru koja su u zimskom periodu bila konzervirana nastavljaju da rade

Ervin Ibrahimović je, u ime Kluba manjinskih stranaka, pitao Markovića da li Vlada planira da nastavi kapitalne projekte na sjeveru Crne Gore.

Ervin Ibrahimović
Ibrahimović(Foto: Printscreen/Skupština Crne Gore)

Marković je odgovorio da je neophodno uložiti dodatne napore da se, u ovoj situaciji, ne zaustave osnovni pokretači privrede.

"Od prvog dana propisivanja mjera, bili smo svjesni da ne smijemo dozvoliti da kapitalni projekti stanu.Danas svjedočimo da njihova realizacija teče u kontinuitetu", kazao je Marković i dodao da se radi sve da se na gradilištima poštuju mjere i preporuke.

On je rekao da uprkos izazovima, sva gradilišta na sjeveru koja su u zimskom periodu bila konzervirana nastavljaju da rade i otvaraju se brojna nova, koja će u narednim mjesecima obezbijediti nove škole i vrtiće.

"Možemo svjedočiti konitunurianim radovima na sva tri skijališta gdje je vrijednost ulaganja blizu 70 miliona eura", podsjetio je Marković.

Dodao je da radovi na sjeveru nijesu obustavljeni, niti je to razmatrano kao opciju.

"Pokušali smo da idemo i korak dalje i zadržimo interesovanje invistitora za sjever", rekao je Marković i dodao da je  program sticanja ekonomskog državljanstva počeo da daje rezultat iz kojeg će se pet projekata realizovati na sjeveru.

Najavio je i da će Crna Gora do kraja godine, vjerovatno u septembru ili oktobru, prva u Evropi dobiti hotel One&Only.

Očekivano smanjenje budžetskih prihoda

Marković je kazao da će očekivano smanjenje budžetskih prihoda i finansiranje mjera podrške privredi povećati deficit budžeta, što će zahtijevati dodatna sredstva finansiranja.

Podsjetio je da će garancija Svjetske banke od 80 miliona, dobijena prije krize, obezbijediti povoljno zaduživanje u iznosu od 250 miliona što će olakšati pristup međunarodnim tržištima i kod međunarodnih kreditora obezbijediti najznačajniji iznos neophodnih sredstava.

"Pored navedenog, dio sredstava biće obezbijeđeno od MMF-a i Evropske komisije. Konkretno, u ovom trenutku trenutku se pregovara o obezbjeđenju sredstava u iznosu od 508 miliona eura, od čega 455 miliona kroz kreditne aranžmane, a 53 miliona iz donacija EU. Ministarstvo finansija je u svakodnevnoj komunikaciji sa MMF-om, SB, EK, EIB, EBRD i Razvojnom bankom Savjeta Evrope. kod svih njih postoji spremnost za definisanje paketa podrške Crnoj Gori za smanjivanje posljedica pandemije", rekao je Marković.

Nikada teže za turističku privredu, stvorićemo pretpostavke za njen razvoj

Marković je na Premijerskom satu rekao da iako turističku privredu očekuje težak period, Vlada će stvoriti pretpostavke za njen razvoj kada se kriza sa koronavirusom završi.

"Biće teško, nikada teže za turističku privredu, ali sam siguran da ćemo stvoriti pretpostavke za njen razvoj kada se ova kriza završi. Turistička privreda nije pogođena mjerama Vlade, već je epidemija zaključala vrata", rekao je Marković u parlamentu odgovorajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Branimira Gvozdenovića.

Gvozdenović je pitao premijera do kada će epidemija koronavirusa biti prijetnja za svakodnevno funkcionisanje crnogorskog društva, koliko je građana, a koliko privrednih subjekata obuhvaćeno dosadašnjim mjerama za dio socio-ekonomske sanacije projektovanih posljedica koronavirusa u Crnoj Gori, kao i koje su mjere podrške predviđene za turizam

Marković je podsjetio da se, u konsultacijama sa Svjetskom turističkom organizacijom, priprema sveobuhvatan paket mjera za turističku privredu.

"Ne treba pasti na koljena i predavati se. Ovo nas je sve zadesilo, pa i turističku privredu. Vrijeme treba da iskoristimo da, kada prođe epidemija, omogućimo turistima da dođe u ovu zemlju koja će biti sa najmanje posljedica ove epidemije”, rekao je Marković.

On je ocijenio da i u uslovima koji su vladali i koji su još prisutni, država i Vlada u cjelini pokazali su visok stepen znanja, odlučnosti, odgovornosti i solidarnosti.

Marković je podsjetio na mjere koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i da je Crna Gora jedina u Evropi koja je donijela odluku da donosi mjere i prije prvog registrovanog slučaja koronavirusa.

“Ove i odluke koje su uslijedije daju vidljive rezultate. Imamo najmanju stopu smrtnosti i nisku stopu obolijevanja” istakao je Marković.

Prema njegovim riječima, jasno koordinsane aktivnosti dale su rezultat kojeg nema u regionu i šire.

"Primjer smo zemlje sa najviše prava i sloboda u doba pandemije", tvrdi Marković.

On je podsjetio da je Vlada donijela dva paketa ekonomskih mjera kako bi pomogla građanima i privredi.

"Siguran sam da ćemo dati adekvatna rješenja za sve socio-ekonomske izazove", kazao je Marković.