IZVJEŠTAJ "ZEMLJE U TRANZICIJI"

Fridom haus: Crna Gora prvi put od 2003. nije demokratska država, vlast zasnovana u autoritarizmu

Kada je o Crnoj Gori riječ, Majkl Smelcer, istraživač Fridom hausa, kaže za Glas Amerike da su problemi najočigledniji u pravosuđu.
50326 pregleda 108 komentar(a)
Ažurirano: 06.05.2020. 21:40h

Crna Gora i Srbija, prvi put od 2003, nisu demokratske države, zaključak je izvještaja "Zemlje u tranziciji" nevladine organizacije Fridom haus, dokumenta u kojem je istražen i opisan način upravljanja u 29 država bivšeg Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope, prenosi Glas Amerike.

Crna Gora i Srbija su u izvještaju za 2020. godinu svrstane u kategoriju vlada u tranziciji ili hibridnih režima – u kojima je vlast zasnovana u autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene. 

Takva vlast, u jednoj državi, istovremeno može da sprovodi političku represiju i raspisuje izbore.

Problemi crnogorskog pravosuđa i parlamentarne debate

Kada je o Crnoj Gori riječ, Majkl Smelcer, istraživač Fridom hausa, kaže za Glas Amerike da su problemi najočigledniji u pravosuđu.

"U toj sferi zabilježeni su negativni trendovi i nedostaci u nezavisnom radu. U tom smislu su istraživači zabilježili zabrinjavajuće slučajeve skandala u pravosuđu i tužilaštvu. Brige dodatno intenzivira i to što članovima Pravosudnog savjeta ističe mandat", rekao je Smelcer.

Takođe, u izvještaju se analiziraju i problemi u crnogorskoj parlamentarnoj praksi.

"Članovi opozicije su još 2016. godine, odbijali da učestvuju u radu Skupštine, pošto je - nakon izbora, koje su označili kao nepoštene - po deseti put vlast preuzela vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS). Skupština u kojoj dominira vladajući DPS usporeno je sprovodio izborne reforme - što je otežavao bojkot opozicionih poslanika. Parlament u kojem dominira DPS polako je vodio izborne reforme, mada su ih takođe ometale i poteškoće u prikupljanju kvoruma tokom bojkota. Međutim, nije bilo velikih problema sa pridobijanjem glasova za usvajanje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti”, navedeno je, između ostalog, u dijelu izvještaja posvećenom Crnoj Gori.

Smelcer, stručnjak Fridom Hausa, nevladine organizacije iz Vašingtona, ukazuje da se mnogi lideri Centralne i Istočne Evrope više ne pretvaraju da mare o demokratiji i vladavini prava.

“Zaključci do kojih smo došli su krajnje obeshrabrujući. Utvrdili smo da se lideri i političari u tom području više ne kriju iza demokratskih fasada. Njihove maske su pale i oni se više ne prikrivaju iza poštovanja nominalnih vrijednosti i otvoreno napadaju demokratske institucije", podvlači Smelcer.

Srbija: SNS sistematski ograničavala mogućnosti opozicije da bude uključena u upravljanje državom

U Srbiji, negativne pokazatelje u demokratskim reformama i metodama vladavine, kako je navedeno u izvještaju, Fridom haus uzastopno bilježi tokom posljednjih pet godina. 

Crna Gora je grupu demokratskih država napustila poslije jedne decenije koju je, kao i Srbija, provela među polukonsolidovanim demokratijama.

"Albanija, Srbija i Crna Gora zabilježile su najveći pad - imajući u vidu sve zemlje Balkana. Srbija i Crna Gora nazadovale su u borbi protiv korupcije. Izostaje efikasna akcija kao odgovor na slučajeve povezane sa korupcijom na visokim nivoima, a postoje i slučajevi raspuštanja institucija i ustručavanje od djelovanja kojim bi se te države adekvatno suprotstavile korupciji”, rekao je Smelcer za albanski servis Glasa Amerike.

U izvještaju Fridom hausa obrazloženo je, između ostalog, da je od dolaska na vlast 2012. godine, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) sistematski ograničavala mogućnosti opozicije da bude uključena u upravljanje državom.

“Od 2016. do 2018. godine na dnevni red za glasanje u Skupštini uvršćuju se isključivo predlozi poslanika koji su prijateljski orijentisani prema vlasti.

Takođe, u 2019. probrana su svega dva predloga, van redova skupštinske vladajuće većine, koji su izglasani. Da bi ograničila nadzor nad sopstvenim predlozima, SNS isključuje opoziciju iz parlamentarnih odbora i predloge preplavljuje nepotrebnim amadmanima, koji bivaju uključeni u vrijeme odobreno za parlamentarnu debatu”, navedeno je u dijelu izveštaja Fridom hausa “Zemlje u tranziciji” posvećenom Srbiji.

Ukazano je i na praksu usvajanja zakona po hitnom postupku - procesa koji bi, podvlači Fridom haus, trebalo da bude primijenjen isključivo u vanrednim situacijama. 

Ta organizacija upozorava da je tokom 2019. više od polovine zakona u Srbiji usvojeno po hitnom postupku.

“Sporna legitimnost većine vladajuće stranke dodatno obeshrabruje poslanike opozicije. Parlamentarni izbori 2016. godine pokazali su da SNS koristi prednost koju ima kao vladajuća stranka ne iskazujući jasne razlike između državnih i partijskih aktivnosti. Vrši pritisak na birače, posebno one koji su zaposleni u javnom sektoru, privlačeći birače koristeći društvene inicijative – prema zaključcima istraživača i „zavodi birače kroz socijalne inicijative “, prema zaključcima posmatrača Savjeta Evrope i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS)”, navedeno je u izvještaju Fridom hausa.

Destabilizujući uticaji Kine

Raniji izveštaju Fridom hausa o državama u tranziciji dokumentovali su načine na koje Rusija upotrebljava diplomatiju u svrhe destabilizacije transatlantskog saveza i uspostavljanja sfere svog uticaja.

Međutim, tokom posljednjih nekoliko godina Kina nije bila ništa manje aktivna u pokušaju ostvarivanja svojih spoljnopolitičkih ciljeva. 

Fridom haus u izvještaju navodi da Kina u svojim međunarodnim angažmanom, ne koristi metode direktne konfrontacije - ali koristi prikrivene metode djelovanja na demokratske institucije, u regionu koje se protežu od centralne Evrope do centralne Azije, podvučeno je u izvještaju.

"Kina sve više koristi slabosti institucija uključujući se u korumpiranje političke i ekonomske strukture. U izvještaju smo ukazali na uvoz tehnologije za nadzor u državama poput Srbije, kao i kampanje medijskog uticaja u Češkoj Republici i drugim zemljama Centralne i Istočne Evrope – kao i takozvanu dužničku diplomatiju u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, u kojima Kina kontroliše značajne sume stranog duga tih država", kaže Majkl Smelcer.

Napredak Kosova i Sjeverne Makedonije

Zemlje Zapadnog Balkana koje su, prema izvještaju Fridom hausa, zabiležile napredak su Kosovo i Sjeverna Makedonija. 

Obje zemlje su, poput Srbije i Crne Gore, u kategoriji vlada u tranziciji ili hibridnih režima.

Kosovo je, kako je navedeno, jedina zemlja koja je pomake ostvarivala u svakoj od prethodnih pet godina.

“Obje zemlje zabilježile su napredak u oblasti nezavisnih medija. Naši stručnjaci utvrdili su dugoročni trend porasta objektivnog i vjerodostojnog izvještavanja, kao i povećanje broja raznovrsnih medija. Medijima na Kosovu uplaćena su i donatorska sredstva usmjerena unapređivanju rada elektronskih medija i suzbijanju dezinformacija”, ukazuje istraživač Fridom hausa Majk Smelcer.

Ipak, navodi se u dokumentu, nedavni događaji u obje zemlje dovode u pitanje budući napredak. 

U Sjevernoj Makedoniji zbog pandemije koronavirusa odloženo je održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 12. april, poslije ostavke premijera Zorana Zaeva, pošto toj zemlji nije dodijeljen datum za početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. 

Na Kosovu je, pak, izglasano nepovjerenje premijeru Aljbinu Kurtiju, što je posljedica političke krize zbog nesaglasja o načinu ukidanja carina na proizvode iz Srbije koje je uvela vlada bivšeg premijera Ramuša Haradinaja. 

U Sjevernoj Makedoniji vlast je trenutno u rukama prelazne, a na Kosovu tehničke vlade.

Kriza i među članicama Evropske unije

Poljska i Mađarska dvije su države Centralne Evrope koje su zabilježeile najdramatičniji pad. 

Poljska, članica Evropske unije prešla je iz kategorije konsolidovanih demokratskih država - među polukonsolidovane, ukazao je Fridom haus. 

Uzrok je, kako je navedeno, uzastopno petogodišnje nazadovanje u oblasti nezavisnosti pravosuđa.

Mađarska je, pak, država koja je najviše nazadovala od kada ta nevladina organizacija sastavlja izvještaj “Zemlje u tranziciji”. 

Bilježi pad demokratskih vrijednosti u posljednjih osam godina, koji je u najvećoj mjeri oličen u uslovima održavanja izbora, funkcionisanja lokalnih vlasti i borbe protiv korupcije, ukazano je u izvještaju.

Bojazni zbog Kovida 19

Uprkos tome što je analizom Fridom hausa obuhvaćen period od januara do decembra 2019, prije globalne pandemije Kovida 19 - Majkl Smelcer, istraživač te nevladine organizacije, podvlači da bi način na koji se države nose sa tim izazovom mogao biti svojevrsna prekretnica.

“Mogla bi da ubrza slom demokratije – ili pak doprinese potpuno suprotnom razvoju situacije. Pruža mogućnost za temeljnu, pozitivnu, promjenu. Nažalost, do sada smo bili svjedoci isključivo negativnih uticaja pandemije. Autokratama u regionu i širom svijeta da prigrabe moć i centralizuju je. Međutim, srednjoročno i dugoročno tokom ove krize, postoji nada za zagovornike demokratije. U smislu da će ukazati na područja u kojima manjka demokratije i ukazati šta je potrebno učiniti kako bi se situacija popravila”, zaključuje Smelcer.

Izvještaj “Zemlje u tranziciji", Fridom hausa je godišnji pregled o demokratskim reformama koje je sprovelo 29, nekada komunističkih država Centralne i Istočne Evrope. 

Ta nevladina organizacija sastavlja ga i objavljuje od 1995.