ČETRNAEST GODINA OD OBNOVE NEZAVISNOSTI

Đukanović jaše i bez uzdi Beograda: Nezavisna, ali privatna država

Predvodnik Bloka za nezavisnost, Milo Đukanović, gotovo deceniju i po ima apsolutnu vlast, a režim i dalje vlada na talasu referendumskih podjela
40632 pregleda 103 komentar(a)
Tri decenije vlasti: Đukanović, Foto: Boris Pejović
Tri decenije vlasti: Đukanović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 24.05.2020. 15:21h

Crna Gora je preživjela bez Srbije, ali i dalje dobar dio populacije svoju prijestonicu traži u Beogradu, a ne na Cetinju.

Sagovornici “Vijesti” su ocijenili da se, nakon sticanja nezavisnosti prije 14 godina, ispostavilo da tadašnji predvodnik Bloka za nezavisnost - Milo Đukanović, gotovo deceniju i po ima apsolutnu vlast u privatnoj državi, te da režim i dalje vlada na talasu referendumskih podjela.

Unionisti - politička grupacija koja se zalagala za očuvanje zajedničke države sa Srbijom, na čijem čelu je bio tadašnji lider opozicione Socijalističke narodne partije (SNP) Predrag Bulatović, upozoravali su da će se to desiti...

Dva sukobljena fašizma

General u penziji i geopolitički analitičar Blagoje Grahovac ocijenio je da su samostalnošću Crne Gore postignute tri strategijske kategorije:

“Prvo, uzet je otklon od politike zločina koji je personifikovao Slobodan Milošević. Drugo - Crna Gora se okrenula, ili bolje rečeno izvukla iz ruske mitomanije i takozvanog panslavenizma... Treće - Crna Gora se okrenula smjeru gdje geografski i civilizacijski pripada, a to je Evropa i kroz Evropu dvije institucije - Evropska unija i NATO savez kao cilj”.

Blagoje Grahovac
Grahovac(Foto: Arhiva Vijesti)

Govoreći o onome što nije dobro urađeno, Grahovac napominje da je zanemareno da je upravo u političkim snagama koje su vodile sve procese od 1991. godine, došlo do mimoilaženja, u određenim političkim snagama.

“Došlo je do sukoba interesa i zato imamo profilisane, težišno, dvije političke snage u Crnoj Gori koje su u sukobu. Jedna je ona koja nasleđuje i uporno istrajava u srpskom klerofašizmu koji je u Crnoj Gori i te kako nikao i zaživio”.

Druga je, kako je pojasnio, profilisana kao “željna vlasti novca”.

“Takve snage nikad ne mogu ostati sterilne, takve snage uvijek vrše zaražavanje društva, i politički i društveno. Takve snage su u Crnoj Gori generisale jedan drugi fašizam. Onom prvom fašizmu geneza je nacionalizam i šovinizam, ali ovom drugom je u kriminalu”.

S obzirom da su, kako je ocijenio, “ta dva fašizma u dubokom sukobu”, ne zbog ideologije, nego zbog interesa, u Crnoj Gori postoji podjela društva koja seže izrazito do velikog stepena rizika.

“Ta dva fašizma se potpuno različito manifestuju i protiv njih se na različit način treba boriti. Dok je onom fašizmu generika u nacionalizmu i šovinizmu, on je oblikovan grupno ili kolektivno. Fašizam koji se generiše na kriminalu, je uvijek kapilaran i njega je vrlo teško demontirati”.

Proslava na podgoričkim ulicama nakon referenduma
Proslava na podgorickim ulicama nakon referenduma(Foto: Savo Prelević)

On je kazao da je rješenje u grupaciji i jednog i drugog, jer ima ljudi koji su nesvjesno u to ušli i grupisali se:

“Ima ljudi koji su potpuno časni i politički i moralno, ali i zavedeni. Političke snage koje mogu izvlačiti Crnu Goru iz ovih problema su građanske partije, okrenute prema evropskim i evropatlantskim integracijama, a čiji su pojedinci, politički i moralno, ostali časni”.

Deklarisani i stvarni cilj

Tadašnji funkcioner Narodne stranke Dragan Šoć kazao je da su u vrijeme referenduma upozoravali da Đukanović ne sprovodi projekat zbog deklarisanih ciljeva, nego zbog toga što želi da uspostavi na jednom prostoru apsolutnu vlast.

“Nama se čini da se to potvrdilo. Evo 14 godina živimo u privatnoj državi. To nije bio deklarisani cilj, nego je bio stvarni cilj. A to što smo mi prividno lideri nečega u nečemu i što smo navodno napravili velike iskorake, mislim da nismo, nego da smo u pogledu vladavine prava, nezavisnosti institucija, posebno pravosudnih, zagazili nekoliko koraka unazad u odnosu na situaciju u kojoj smo bili prije referenduma”, kazao je Šoć.

dragan šoć
Šoć(Foto: Savo Prelević)

S obzirom na sve negativnije izvještaje stranih organizacija o stanju u zemlji, Šoć smatra da bi građane trebalo pitati da li se danas osjećaju bezbjednije u odnosu na taj period, počevši od fizičke, pa do ekonomske, socijalne i svake druge bezbjednosti. Šoć navodi da bi i predstavnici nevladinih organizacija, koji su tada zdušno podržavali taj projekat, trebalo da saopšte “da li je ovo ono što su oni željeli“.

Đukanović je obećavao. Mi smo izgubili. Izgubili smo, srećno bilo. Da vidimo šta se ispunilo od njegovih obećanja, jer mi nismo bili u prilici da naša obećanja sprovodimo“, kazao je nekadašnji funkcioner Narodne stranke Dragan Šoć.

“Mislim da smo nazadovali i kao društvo i kao država u svakom pogledu. Podjeljeniji smo danas nego što smo tada bili, institucije su nam u gorem stanju nego što su tada bile…”. On je kazao da je sadašnja vlast najveći neprijatelj države, iako ona propagira tezu da Crna Gora ima neprijatelje:

“Sve više imamo neprijatelja, unutrašnjih i spoljašnjih, sa Istoka i sa Zapada. To je ono što vlast govori. Ja mislim da nemamo, nego smo ‘sami sebe’, što bi rekao Sveti Petar Cetinjski, odnosno najveći neprijatelj nam je vlast koja je u Crnoj Gori”.

Vlast produbila podjele među građanima

Tadašnji zamjenik glavnog i odgovornog, a danas glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, kazao je da je 14 godina od referenduma pravo pitanje šta je vlast uradila da se u zemlji niko ne osjeća kao gubitnik zbog svog stava o državno-pravnom pitanju i da je u potpunosti prihvati kao svoju državu:

“Nažalost, ništa. Šta više, učinila je sve da produbi podjele među građanima i to po svakoj osnovi. Jer kako god neko glasao i kakav god imao politički ili nacionalni stav, on je državljanin Crne Gore i ona bi trebalo da mu je matična država”.

On je naglasio da je, s obzirom na to da vlast ništa nije učinila kako bi građani živjeli bolje i bili ekonomski stabilniji i “pošto društvo svakim danom tone u blato korupcije i smanjenja ljudskih i demokratskih prava, režimu bilo najlakše i najoportunije da i dalje vlada na talasu referendumskih podjela”.

Nikola Marković
Marković(Foto: Boris Pejović)

Marković je ocijenio da je obaveza vlasti, a i svih onih čija je ideja pobijedila na referendumu, da učine sve kako bi se i oni drugi u Crnoj Gori osjećali kao u svojoj državi.

“Jer Crna Gora jeste otadžbina svih nas. I umjesto da učini sve da naša država bude građanska, DPS je u postreferendumskom dobu učinio sve da se oni koji su glasali za zajedničku državu osjećaju kao građani drugog reda. I kao što je početkom devedesetih zarad očuvanja vlasti DPS šikanirao liberale, Bošnjake i ostale, tako je nakon referenduma to počeo da radi sa građanima koji su se izjašnjavali kao Srbi. I zato je vlast dominantno kriva sto imamo dobar dio te populacije koji svoju prijestonicu traže u Beogradu, a ne na Cetinju”.

Marković je kazao da vjeruje da će vlast i na ovim izborima pokušati da to bude centralna tema umjesto pada životnog standarda, kriminala, korupcije i drugih životnih pitanja.

“Kada je u pitanju medijska scena, vidi se da su najuticajniji mediji pokazali više zrelosti od političkih elita. Kao neko ko dolazi iz Dana, nemam dilemu da je naša jedina domovina Crna Gora, i baš zato godinama ukazujemo na sve mane i nedostatke, zato tako oštro kritikujemo vlast”.