Ambasador Rusije “Vijesti”

Maslenikov: Odnosi se mogu poboljšati kad se pređe s riječi na djela

Tokom 30 godina ozbiljne promjene doživjela je i privreda Rusije, prešli smo na savremene tržišne odnose, sačuvavši uz to, na primjer, pravo na besplatno obrazovanje, medicinske usluge i niz socijalnih programa. Za ovo vrijeme dogodilo se višestruko povjećanje blagostanja zemlje: od 2000. godine privreda Rusije u prosjeku je godišnje bila u porastu za skoro 3,5 odsto (izuzev krizne 2008)

7901 pregleda 33 reakcija 9 komentar(a)
Vladimir Maslenikov, Foto: Ambasada Rusije
Vladimir Maslenikov, Foto: Ambasada Rusije
Ažurirano: 12.06.2020. 19:12h

Ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav V. Maslenikov rekao je da ta država očekuje konkretne poteze kojima bi vlasti u Podgorici potvrdile načelno opredeljenje za poboljšanje odnosa između dvije države.

“Više smo puta čuli poruke na raznim nivoima o tome da su u Podgorici željni poboljšavanja odnosa sa Moskvom. Uvijek sudimo po dijelima, a ne po riječima. Ako Podgorica bude pokazala političku volju, preuzevši konkretne aktivnosti usmjerene ka normalizaciji i daljem razvoju odnosa sa Rusijom, onda smo spremni da se krećemo u tom pravcu”, rekao je ambasador za “Vijesti”.

Povodom Dana Rusije koji se obilježava danas, on kaže: “Dan Rusije je jedan od najmlađih državnih praznika, ali on simboliše njenu hiljadugodišnju istoriju, patriotizam i međunacinalnu slogu, radne i ratne podvige i djela mnogih generacija naših predaka. Deklaracija o državnom suverenitetu Rusije, koja je usvojena na ovaj dan, 12. juna, prije 30 godina, definisala je istorijski izbor puteva mirovnog razvoja Rusije kao demokratske države, udarila je temelje novom periodu u istoriji naše zemlje, stvaranju novog političkog, privrednog i socijalnog uređenja, zasnovanog na građanskim slobodama i vladavini prava.

Tokom 30 godina ozbiljne promjene doživjela je i privreda Rusije, prešli smo na savremene tržišne odnose, sačuvavši uz to, na primjer, pravo na besplatno obrazovanje, medicinske usluge i niz socijalnih programa. Za ovo vrijeme dogodilo se višestruko povjećanje blagostanja zemlje: od 2000. godine privreda Rusije u prosjeku je godišnje bila u porastu za skoro 3,5 odsto (izuzev krizne 2008). Uspjeli smo da dođemo do visoke privredne proizvodnje, povećali smo izvozni potencijal, očuvali i multiplicirali znanja u strategijskim granama industrije: energetskoj, saobraćajnoj, odbrambenoj i drugima, smanjili smo na minimum spoljne zajmove, stvorili Fond za nacionalno blagostanje. Prilagodili smo se novim izazovima posljednjih godina, kao što su restriktivne mjere uvjedene od strana zemalja Zapada. Rusija je doprinjela unutrašnoj proizvodnji, obezbijedila je prehrambenu nezavisnost, te je izbila na pozicije lidera po ključnim pravcima poljoprivrednog izvoza, naime, žitarica”.

Možete li da definišete neuralgične tačke odnosa Podgorice i Moskve? Ima ocjena da se odnosi nalaze na najnižoj tački i ne treba očekivati njihovo poboljšanje. Da li ste saglasni sa takvim ocjenama? Postoje li preduslovi za oporavak odnosa?

Ako budemo sagledali više od 300 godina prijateljskih veza između naših naroda, ili prve godine najnovije istorije nezavisne Crne Gore, jasno je da su odnosi pali na veoma nizak nivo tokom pridruživanja Crne Gore antiruskim sankcijama EU i pristupanja NATO-u uz pratnju rusofobske kampanje u mnogim crnogorskim medijima. Ako su polazna tačka posljednjih pet šest godina, onda bih rekao da smo možda nedaleko od najniže tačke. U bilo kom slučaju, građani Rusije i Crne Gore bezuslovno zaslužuju mnogo bolji nivo odnosa. Uz to, kako pokazuje iskustvo mnogih zemalja, uključujući i vaše susjede iz regiona, da je moguće biti članica EU i NATO i uz to imati dobre odnose sa Rusijom.

Da skrenem vašu pažnju i na to da se više od polovine zemalja-kandidatkinja za pristupanje EU nije pridružilo sankcijama protiv Rusije i da ne planiraju da to urade.

Do čega su dovele crnogorske sankcije? Izgubili ste izlaz na rusko tržište hrane, a da ne pričamo o uticaju vaših restrikcija na rusku privredu. Drugo je pitanje - personalne sankcije. Ako se na „crnim spiskovima“ nalaze pojedini članovi vlade i mnogi poslanici oba doma ruskog parlamenta, onda to, nema sumnje, smeta razvoju bilateralnih odnosa.

Naši zvaničnici poručuju da su spremni na pobojašnje odnosa sa Moskvom?

Više smo puta čuli poruke na raznim nivoima o tome da su u Podgorici željni poboljšavanja odnosa sa Moskvom. Uvijek sudimo po dijelima, a ne po riječima. Ako Podgorica bude pokazala političku volju, preuzevši konkretne aktivnosti usmjerene ka normalizaciji i daljem razvoju odnosa sa Rusijom, onda smo spremni da se krećemo u tom pravcu. Preduslov za to moglo bi biti odricanje antiruske retorike, uključujući i u crnogorskim medijima. Dešava se da jedan crnogorski list ne objavljuje našu reakciju na tekstove, što je, koliko razumjemo, kršenje crnogorskog zakonodavstva.

Uz to, ne možemo a da ne ističemo da, na primjer, na kritiku od strane SAD-a na račun Crne Gore u Podgorici - uz rijedak izuzetak - ne reaguju. Istovremeno, bilo koja kritika od strane Rusije doživljava se kao miješanje u unutrašnja pitanja države-članice NATO-a i države-kandidatkinje za članstvo u EU.

Ali ni članstvo u NATO-u, niti najistaknutiji status kandidata na članstvo u EU nije imun od kritike. Ako konkretne aktivnosti jedne ili druge zemlje izazivaju kod nas zabrinutost, onda mi kritikujemo - uključujući članice EU i NATO-a. Tako, recimo, iznosimo i zamjerke na račun baltičkih zemalja zbog položaja ruskojezičnog stanovništva i zbog usvojenih zakona koji krše prava ruskojezičnih “nedržavljana”. Sposobnost prihvatanja kritike i mogućnost razmatranja, pa čak i osjetljvih tema, doprinosi razumijevanju među zemljama i jeste karakteristika normalnih, zrelih odnosa.

Često se čuju optužbe na račun Rusije da od nje proizilaze hibridne prijetnje, te se ona trudi da destabilizuje Crnu Goru. Ranije ste izjavili da stvari ne stoje baš tako?

Rusija, razumije se, ne vodi ni hibridni, niti bilo koji drugi rat protiv Crne Gore. Međutim, posljednjih godina čuli smo mnogo optužbi bez razloga. Nama se, bukvalno govoreći riječima ruskog pjesnika Josifa Brodskog, zamjeralo sve, osim lošeg vremena. Očigledno je nastojanje zapadnih zemalja da se nezgodne za njih činjenice, otpišu kao “dezinformacija”. Uz to, dezinformacija o Rusiji u zapadnim medijima „premašuje“, više od polovine informacija su negativnog karaktera. Izaziva žaljenje da crnogorske vlasti onda samo kopiraju takve materijale, često sa zakašnjenjem, kada je ova ili ona “loša” vijest o Rusiji već odigrala svoju ulogu u zapadnoj štampi. Ne može a da se ne istakne da kada napetost malo opada, onda temu „ruskog miješanja“ „brižno“ podmeću SAD - da li se radi o nekim stručnjacima ili našim kolegama-diplomatama.

Ruski gosti su među najbrojnijim na crnogrskom primorju. Međutim, Crna Gora nije otvorila granice prema Rusiji. Hoće li ruski turisti da se okrenu drugim destinacijama ili ih treba očekivati?

Jeste, Crna Gora je odavno popularno mjesto među ruskim turistima, pa 300-350 hiljada ljudi iz Rusije godišnje dolaze, što je veoma je ozbiljna brojka za crnogorsku turističku industriju. Čuo sam crnogorske ocjene da na godišnjem nivou to donosi Crnoj Gori više od 350 miliona eura prihoda. Što se tiče ove turističke sezone - da počnemo od toga da kada se u Podgorici donosila odluka o tome za koje zemlje treba otvoriti svoje granice, naše granice su bile zatvorene dok su se potencijalni ruski turisti nalazili u samoizolaciji. Pored toga i Vlada Rusije, i naše Ministarstvo inostranih poslova apelovali su da građani ne planiraju putovanja u inostranstvo da bi se izbjegli uvozni slučajevi koronavirusa. Prije nekoliko dana način ulaska u Rusiju i izlaska iz zemlje je ublažen. Sada Rusi mogu da idu u inostranstvo na posao, studiranje, liječenje i zbrinjavanje rođaka. Nadležnim ruskim organima naloženo je da se analiziruju moguće opcije za vraćanje međunarodnog avijacionog saobraćaja. Po ocjenama ruskog Ministarstva saobraćaja o rokovima za povratak međunarodnih letova može se pričati kasnije čim budu poznati preliminarni rezultati poslovanja saobraćajne i turistčke industrije po pitanju obezbjeđivanja sigurnosti dopremanja građana ka mjestima za odmor na području naše zemlje. Polazeći od ovih okolnosti, ja bih se zasad, barem danas, uzdržao od bilo kojih prognoza u domenu turizma, ali situacija se nalazi u stalnoj dinamici.

Da li loši odnosi između dvije države utiču na ruske građane u Crnoj Gori. Da li registrujete da sve više Rusa prodaju nekretnine u Crnoj Gori i, ako je to tako, kako možete to da objasnite? Kako stoji stvari sa ruskim investitorima?

Nisam čuo za ozbiljnije probleme, već obrnuto - često čujem pozitivne utiske o otvorenom i prijateljskom odnosu. Ali to jeste razumljivo - oni se nalaze u sredini sa običnim građanima, a ne tamo gdje su političari i mediji. A u narodu Crne Gore, na sreću, snažne su tradicije viševjekovnog prijateljstva. I to uliva nadu u to da će odgovarajući nivo odnosa među državama ranije ili kasnije biti obnovljen.

Na kulturnom, duhovnom planu Ruse i Crnogorce mnogo toga ujedinjuje. I ako pričamo o ruskom uticaju, onda je on upravo u tom domenu - naši filmovi su u bioskopima i na televiziji, u Crnogorskom narodnom pozorištu samo u proteklih pola godine posjetio dvije predstave po komadima Antona Pavloviča Čehova, ovdje se mogu pronaći ruske knjige - kako u prevodu, tako i u originalu. Veliki doprinos našoj kulturnoj saradnji daje Kulturno-informativni centar Moskve, veoma su traženi kursevi ruskog jezika. Upravo ovih dana smo ja i gradonačelnik Ivan Vuković razmatrali nastavak podrške Glavnog grada djelatnosti našeg Centra.

Što se tiče nekretnina u Crnoj Gori u vlasništvu Rusa, tačnu statistiku nemam, ali privatna svojina je lična stvar svakog konkretnog vlasnika.

Podržavamo napore SZO u borbi protiv koronavirusa

“Ove godine svijet se suočio sa ozbiljnim novim izazovom – pandemijom kovida-19. To je postalo ozbiljno iskušenje i za našu zemlju, još uvijek prolazimo kroz to, borba protiv koronavirusa se nastavlja. Međutim, već je sada jasno da rusko društvo savladava ovaj izazov. Uz to, kao što je ovih dana rekao predsjednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin nismo ni na jedan korak odstupili od univerzalnih moralnih normi: saosjećanja, međusobne pomoći i milosrđa, ove vrijednosti je u narodu formirala istorija Rusije i njih dijeli apsolutna većina građana naše zemlje.

Uz to, za vrijeme pandemije vidjeli smo realni porast jedinstva u društvu i jačanje građanskog društva. Rame uz rame sa našim ljekarima, sa saradnicima državnih i lokalnih ustanova u borbi protiv pandemije i u osiguranju socijalne pomoći samopožrtvovano su učestvovali nevladine organizacije, predstavnici tradicionalnih vjera Rusije, kao i volonteri. Sada se Rusija postepeno vraća normalnom životu, od 9. juna u Moskvi je ukinut režim samoizolacije i specijalnih dozvola za kretanje.

Rusija je pružila neophodnu pomoć u borbi protiv kovida-19 Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Srbiji, Republici Srpskoj Bosne i Hercegovine, nizu zemalja Zajednice nezavisnih država. U aprilu Rusija je dobrovoljno izdvojila namjensku uplatu od 1 milion dolara Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO). Naša zemlja podržava napore SZO u ovom pravcu, te se zalaže za jačanje koordinacione uloge ove organizacije u borbi protiv koronavirusa”, rekao je ambasador.

Nadam se da ćemo brzo uručiti medalje veteranima pobjede nad fašizmom

“Nažalost, pandemija nam nije omogučila da 9. maja održimo Paradu i svečanosti povodom 75. godišnjice pobjede u Velikom otađbinskom ratu 1941 – 1945. godine i oslobođenja zemalja Evrope od fašizma, nije se održao niz građanskih istorijsko-memorijalnih akcija. Međutim, Parada pobjede će se održati već 24. juna – tačno 75 godina poslije istorijske Parade pobjede 1945. godine, dok će 26. jula biti održana šetnja „Besmrtnog puka“. Naša Ambasada još ima počasnu obavezu da uruči crnogorskim veteranima 42 medalje „75 godina pobjede“. I mi ćemo to obavezno učiniti čim budemo mogli da dostavimo medalje u Podgoricu. Nadam se da će se to već uskoro dogoditi. Važan korak na putu prema razvoju i jačanju ruske državnosti je već 1. jula jer pred nama glasanje građana Rusije po pitanju odobrenja ispravka za Ustav zemlje. U glasanju će moći da učestvuju i svi građani Rusije koji su sada u Crnoj Gori, glasačko mjesto u Ambasadi je već stvoreno”, kaže Maslenikov.

Godišnje investicije oko 60 miliona, drugi smo na spisku

“Ruske investicije u Crnoj Gori danas iznose oko 60 miliona eura, Rusija zauzima drugo mjesto na spisku najvećih investitora u Crnu Goru. Mislim da su u poređenju sa 2000-im sada prisutni ozbiljni investitori sa dugoročnim interesima, koji su pronašli svoje mjesto na crnogorskom tržištu i dobro razumiju potencijal i specifičnosti ovoga tržišta. Što se tiče mogućnosti novijih investicija, onda, mislim, svaki konkretni investitor definiše svoje interese i moguće rizike, neko uzima u obzir stanje rusko-crnogorskih odnosa ili mogućnost arbitražnih aktivnosti, dok neko – ne. U bilo kom slučaju konkretnu odluku donosi sam investitor”.