"predsjednik države i parlamenta odgovorni za neviđeni skandal"

Đukanović i Brajović bi otišli uz izvinjenje u demokratskoj državi

Pravnik i član Predsjedništva Demokrata Neven Gošović ocijenio da je neviđeni skandal to što predsjednik Đukanović nije potpisao izmjene zakona, niti ga vratio Skupštini na ponovno razmatranje

37202 pregleda 152 reakcija 35 komentar(a)
Đukanović i Brajović, Foto: Filip Roganović
Đukanović i Brajović, Foto: Filip Roganović

Predsjednici države i Skupštine, Milo Đukanović i Ivan Brajović, trebalo bi da se izvine javnosti i podnesu ostavke nakon što zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru nije stupio na snagu ni skoro pola godine od usvajanja, niti je vraćen parlamentu.

To je za “Vijesti” saopštio pravnik i član Predsjedništva Demokrata Neven Gošović, ocijenivši kao neviđeni skandal to što se zakon izgubio između dvaju predsjednika i što javnost nije obaviještena o tome.

Gošović je naglasio da bi u svakoj demokratskoj državi uslijedilo izvinjenje i podnošenje ostavke, ali da u Crnoj Gori to nije očekivani scenario.

Gošović
Gošovićfoto: Savo Prelević

Kazao je i da se teško može očekivati da u Skupštini prođe eventualni predlog - da se utvrdi da li je Đukanović prekršio Ustav jer nije potpisao izmjene i dopune zakona, niti ga vratio na ponovno razmatranje.

“Vijesti” su juče kontaktirale više uglednih pravnika iz Udruženja pravnika, ali niko nije želio da govori o postupanju Đukanovića i Brajovića, odnosno eventualnom kršenju Ustava.

Nije se oglasio niko od poslaničkih klubova, uprkos tome što je riječ o do sada nezabilježenom slučaju ignorisanja odluka Skupštine.

Izostala je i reakcija NVO sektora i druge stručne javnosti.

“Neće predstavljati nikakvo iznenađenje da se ispostavi da je odgovornost na nekom od službenika službe Skupštine, koji, gle čuda, uredno pripremljenu dokumentaciju sa tekstom usvojenog zakona nije proslijedio predsjedniku države na nadležno postupanje”, kazao je Gošović “Vijestima”.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Skupština je Đukanoviću proslijedila zakon usvojen 27. decembra prošle godine.

“Vijesti” su juče objavile da Đukanović nije potpisao ukaz o proglašenju izmjena i dopuna Zakona o javnom redu i miru, niti ga vratio Skupštini, kao i da Brajović o tome nije obavijestio javnost. Na sajtu parlamenta piše da je zakon i dalje “u proceduri”, iako je usvojen prije skoro pola godine glasovima vladajuće većine. Opozicija nije bila u Skupštini kada se glasalo.

Iz kabineta Đukanovića i Brajovića nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa sudbinom zakona.

Prema Ustavu (član 94), predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja, odnosno u roku od tri dana ako je usvojen po hitnom postupku, ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.

Ako to ne učini - krši Ustav.

Ako Skupština ponovo izglasa isti zakon, kako je definisano Ustavom, predsjednik države ga mora potpisati.

Prema proceduri, kad predsjednik potpiše ukaz o zakonu, vraća ga parlamentu koji ga šalje na objavu u Službenom listu, a stupa na snagu osmog dana. Izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru usvojene su po skraćenom postupku.

“Vijesti” su pretragom svih brojeva Službenog lista od 27. decembra do danas utvrdile da zakon nije objavljen.

Nema ga ni na sajtu paragraf.me na kojem se objavljuju usvojeni zakoni. To praktično znači da zakon nije na snazi i da niko nije mogao biti kažnjen za njegovo nepoštovanje.

Država je tim zakonom za neustajanje i druge oblike nepoštovanja državne himne predvidjela novčane kazne od 300 do 15.000 eura, ali i dva mjeseca zatvora ako se procijeni da je neko narušio teritorijalni integritet države... Zakon za građane predviđa kaznu od 300 do 1.500 eura, ili zatvorsku do dva mjeseca ako se na javnom mjestu, putem oglasa i reklamnih objekata i panoa, objavljuju neprimjereni i obmanjujući sadržaji koji izazivaju uznemirenost i negodovanje, a pod njima se podrazumijevaju oni koji narušavaju teritorijalni integritet države, ili se u njima zastupaju fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije....

Proceduru za smjenu pokreće 25 poslanika

Gošović je za “Vijesti” podsjetio na proceduru koju predviđa poslovnik Skupštine i Ustav (član 94) u vezi sa proglašenjem zakona.

Bivši poslanik pojašnjava da predsjednik odgovora za povredu Ustava i da na osnovu člana 98 predlog za utvrđivanje da li je povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika.

“Taj postupak je uređen skupštinskim Poslovnikom i Zakonom o Ustavnom sudu. Predlog za utvrđivanje toga da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, predsjednik Skupštine dostavlja poslanicima, ustavnom odboru i predsjedniku države. Taj predlog stavlja se na dnevni red sjednice Skupštine najkasnije 10 dana od dana podnošenja. Ustavni odbor je dužan da ga najkasnije u roku od osam dana razmotri i Skupštini podnese Izvještaj, koja odlučuje da li će ga usvojiti. Ako Skupština ne usvoji predlog, ne teče dalji postupak utvrđivanja o tome da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav. Usvojeni predlog o pokretanju postupka za utvrđivanje toga da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, predsjednik Skupštine dostavlja Ustavnom sudu i određuje osobu koje će predstavljati Skupštinu u postupku pred Ustavnim sudom. Ustavni sud obavještava predsjednika Crne Gore o prijemu predloga Skupštine i dostavlja mu primjerak predloga na izjašnje u roku od tri dana od dana prijema”, objasnio je Gošović.

Dalja procedura, navodi Gošović, jeste da se predsjednik države može izjasniti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja, a Ustavni sud je dužan da u roku od 45 dana odluči da li je povrijedio Ustav i da je odmah dostavi parlamentu, predsjedniku države i da je objavi.

“Saglasno članu 98 stav 6 Ustava Skupština može razriješiti predsjednika države kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav. Dakle, čak i u slučaju kada Ustavni sud utvrdi da je predsjednik države prekršio Ustav, parlament može, ali ne mora, donijeti odluku o njegovom razrješenju. Imajući u vidu dostignuti stepen demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, nije teško pretpostaviti da eventualno podneseni predlog za utvrđivanje toga da li je Đukanović povrijedio Ustav, ne bi ni dobio prohodnost u Skupštini, čime bi bilo i onemogućeno da Ustavni sud o tom odlučuje”, naglasio je Gošović. On pojašnjava da odgovornost predsjednika države proističe iz Ustava, dok je predsjednik Skupštine za svoj rad odgovoran Skupštini.

Sekulović: Očigledno su probijeni ustavni rokovi

Procedura razrješenja predsjednika ima čudna rješenja: Sekulović -
Procedura razrješenja predsjednika ima čudna rješenja: Sekulović -foto: Boris Pejović

Potpredsjednik Udruženja pravnika Sergej Sekulović za “Vijesti” je kazao da je očigledno da su probijeni ustavni rokovi, te da nije dato potrebno obrazloženje.

“U rukama predsjednika je da zakon vrati na ponovno glasanje ako procjenjuje da za to postoje razlozi. Ustanovljena je praksa da se ovaj osnov koristi samo u slučajevima eventualne unutrašnje kolizije normi. Mišljenja sam da možda ovu odluku da ne potpiše zakon predsjednik crpi iz legitimiteta iz neposrednih izbora koji bi mogao koristiti u kontekstu opravdanosti/cjelishodnosti određenjih rješenja i tako koristiti politički autoritet. Ali, svakako je trebalo da poštuje rokove”, istakao je Sekulović, dodajući da se na ovaj način zbunjuje javnost i narušava legitimitet Skupštine.

On objašnjava da procedura razrješenja predsjednika ima čudna rješenja.

“Odluka Ustavnog suda kojom se utvrđuje da je predsjednik povrijedio Ustav ne obavezuje skupštinsku većinu. Smatram da je ovo rješenje sistemski paradoksalno. Neko je u proceduri višak - Skupština koja odobrava odluku Ustavnog suda, ili Ustavni sud”.

Sekulović je dodao da je ovo još jedan primjer koliko našem pravnom sistemu trebaju organski zakoni (zakon o Skupštini) koji će na jasan način urediti odnos između organa vlasti.