Premijer Duško Marković saopštio je na Premijerskom satu da će sjutra na sjednici Vlade prezentirati rezultate razgovora u okviru njegove inicijative Savez za Evropu.
On je kazao da će predložiti akcioni plan učesnicima dijaloga za dalji rad na važnim pitanjima koja su pokrenuta, kojima će se baviti ova i vjerovatno sljedeća Vlada i da zajedništva u Crnoj Gori ne može biti osim na temeljima antifašizma.
Marković je odgovarao na pitanje poslanika Demosa, Miodraga Lekića, da li je “tzv. reformska inicijativa ambiciozno nazvana Savez za Evropu, koja je medijski bila promovisana razgovorima sa društvenim subjektima, bila još jedna politikantska priredba“ i da li može da građanima saopšti njene rezultate u interesu demokratskog preobražaja društva.
Marković je podsjetio da je inicijativu Savez za Evropu pokrenuo početkom februara, kada je sve relevantne političke i društvene činioce pozvao na dijalog o svim pitanjima koja će pomoći da se, kako je naveo, iznađe zajednički miritelj u interesu građana i zajedničke evropske perspektive.
“U periodu od 19. februara do 11. marta imao sam razgovore sa predstavnicima NVO, medijima, društvenim organizacijama koje su bile voljne da se uključe u dijalog. Dijalog je morao biti prekinut zbog pandemije koronavirusa i nastavljen je krajem maja sa predstavnicima političkih partija”, rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, svrha inicijative je bila “bez dlake na jeziku govoriti o našoj stvarnosti”, kako bi zajedničkim snagama ubrzali put ka Evropskoj uniji.
“Riječ je o iskrenoj namjeri da našu evropsku perspektivu učinimo još izglednijom, da unaprijedimo politički dijalog i kulturu u Crnoj Gori”, kazao je Marković.
On je rekao da je zahvalan svima onima koji su se odazvali njegovom pozivu i da se zalaže za zajedništvo u Crnoj Gori, ali da ono mora biti na temeljima antifašizma i poštovanja institucija Crne Gore.
“To će biti platforma u cilju demokratskog napretka našeg društva. U mom odnosu prema rezultatima dijaloga već ću sjutra obavijestiti Vladu, koja mi je dala mandate da ga otpočnem”, kazao je Marković.
On je kazao da se Crna Gora danas i prije tri i po godine i te kako razlikuju, i da su pozitivni pomaci očigledni.
Marković je odgovarao na pitanje Lekića da li je lično svjestan poraznog bilansa u kojem je, umjesto građenja evropskih standarda, zajedništva u zemlji, održive ekonomije i demokratskih institucija na bazi podjele vlasti - sve to sistematski razgrađivao, i da li smatra da je “politički pogrešno, i nemoralno, gurati građane u raskole na ivici unutrašnjih sukoba i žrtava”.
„Na koju vrstu zajedništva vi mislite? Da li je to zajedništvo na antifašističkom temelju Crne Gore? Ili vi taj dio zajedništva vidite kao reviziju naše antifašističke borbe, kao izjednačavanje oslobodilačke borbe i kolaboracije sa okupatorima? Da li vi to zajedništvo vidite kao prekrajanje naše istorije, i to onih najsvjetlijih stranica?“, upitao je Marković.
On je kazao da nema zajedništva na toj temi.
„Da li vi to zajedništvo vidite na pristajanju na negiranje crnogorskog identiteta, na našem prihvatanju osporavanja crnogorske državnosti, na tezama da smo svi mi ovdje Srbi, a da su Crnogorci izmišljena nacija? Da li je Crna Gora kao srpsko-ruska prćija, a ne kao članica NATO i EU, to Vaše zajedništvo čiji mi izostanak spočitavate?", upitao je Marković.
On je pitao Lekića da li porušen multinacionalni i multivjerski sklad u Crnoj Gori doživljava kao put u zajedništvo, i kazao da je Lekić imao priliku da to stanovište brani u Parlamentu prethodnih dana.
„Ali vas nigdje nije bilo, pa i na razuman govor i obraćanje potpredsjednika Skupštine prije par minuta imali ste upadicu u tom smislu“, rekao je Marković.
Kako je kazao, nema zajedništva ni na ovoj temi, niti će ga ikada biti.
„Da li je vaša tačka zajedništva besprizorno nepoštovanje institucija države Crne Gore? Nepoštovanje zakona koje je donio ovaj Parlament u bilo kojoj atmosferi? Nepoštovanje zdravstvenih preporuka struke i nauke, i drastično ugrožavanje života naših građana o čemu svjedočimo ovih dana? Da li je naše pristajanje na takvo ponašanje mjera Vašeg zajedništva?“, upitao je Marković.
On je rekao da se može govoriti o zajedništvu u Crnoj Gori „kada se oko ovih krucijalnih tema shvatimo i dogovorimo“.
„Ne guramo, dakle, mi građane u sukobe, poslaniče Lekiću, mi ih guramo, ako tako mogu reći, i u sigurniju i stabilniju budućnost, koju neće opterećivati naši istorijski raskoli. Ali, ne zavisi sve samo od nas kao što znate, uvijek postoji i druga strana“, kazao je Marković.
Marković je danas u Skupštini odgovarao na pitanje predstavnika Kluba poslanika manjinskih partija Gencija Nimanbegua, kako je zadovoljan radom i rezultatima Vlade od formiranja 28. novembra 2016. u vezi sa unapređenjem prava i položaja manjinsklh naroda u sprovođenju Ustava.
Nimanbegu je pitao Markovića da li ocjenjuje da je napravljen iskorak u ispunjenju tih Ustavom zagarantovanih prava, i koja su ključna područja djelovanja na koja se mora svaka buduća vlada fokusirati da bi unaprijedila položaj manjinskih naroda.
Marković je kazao da je društvo jako onoliko koliko je snažna veza između svih njegovih djelova i vrijednosti.
“Polazeći od iste osnove da, bez obzira na razlike, jedni drugima budemo oslonac, obnovili smo državnu nezavisnost i sačuvali vjekovni sklad različitih nacija i vjera koje žive u našoj zemlji. To nas obavezuje da snažimo kariku multikulturalizma”, rekao je Marković.
On je rekao da je unapređenje i zaštita prava manjinskih naroda stalni zadatak na planu očuvanja i razvijanja njihove kulture i posebnosti.
“I ne samo zadatak, već i privilegija našeg društva, koju moramo da njegujemo. To je amanet koji ostavljamo budućim generacijama”, zaključio je Marković.
On je naveo da, iako je Crna Gora primjer suživota i sklada, treba razgovarati o mogućnosti unapređenja uslova za još snažnije ostvarivanje prava manjinskih naroda i zajednica u Crnoj Gori.
Kako je kazao, Vlada se dosljedno zalaže za njihovu punu afirmaciju, a institucije su garant uživanja manjinskih prava utvrđenih Ustavom i zakonima.
“Ostvaren je vidan napredak u donošenje savremenog zakonodavnog i institucionalnog sistema za ostvarivanje, zaštitu i unapređenje prava manjina i drugih manjinskih nacionalnih zajednica”, naveo je Marković.
On je rekao da je izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, koji je usvojen u aprilu 2017. godine, izvršena reforma fonda za zaštitu manjinskih prava, usmjerena ka eliminaciji potencijalnog konflikta interesa u odlučivanju.
“Značajno je unaprijeđeno funkcionisanje sistema za očuvanje i razvoj kulture manjina, kao i Savjeta manjinskih naroda. Kroz izmjene i dopune pomenutog Zakona, u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskih naroda čine većinu ili pet odsto stanovništva, definisano je da u službenoj upotrebi bude jezik tih manjinskih naroda”, kazao je Marković.
On je podsjetio da je krajem prošle godine donijet Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju navcionalnih simbola, kojim se, kako je naveo, to važno pitanje uređuje po mjeri potreba svih građana koji žive u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, funkcionalna nezavisnost trebala je biti ojačana finansijskom sposobnošću i potencijalom institucija koje se bave afirmacijom manjinskih naroda, što je, kako je kazao, i učinjeno.
“Zato se budžetom Crne Gore za funkcionisanje Fonda opredjeljuje najmanje 0,15 odsto tekućeg budžeta. Samo u mandatu ove Vlade za finansiranje projekata Fond je raspodijelio skoro četiri miliona EUR, dok je u tekućoj godini za podršku projektima raspodijeljeno više od milion EUR”, naveo je Marković.
On je kazao da se za realizaciju programskih sadržaja manjinskih savjeta obezbjeđuju budžetska sredstva, koja su od 2018. godine udvostručena, i ukupno iznose 600 hiljada EUR, odnosno 100 hiljada EUR za svaki manjinski savjet na godišnjem nivou.
“Za rad Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina opredijeljeno je oko 300 hiljada EUR na godišnjem nivou. Njegov zadatak je zaštita i promocija manjisnkih prava”, rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je za poslednje tri godine opredijelilo u pet prioritetnih oblasti preko 3,5 miliona EUR za projekte nevladinih organizacija, od čega više od milion EUR za unapređenje, zaštitu i promovisanje manjinskih prava.
“Vlada je u ovom mandatu donijela i strategiju manjinske politike 2019-2023. kao dokument kojim su definisane mjere za dalje unapređenje položaja manjina u Crnoj Gori”, naveo je Marković.
On je poručio da država ostaje garant poštovanja manjinskih prava kao temeljnih vrijednosti demokratske i evropske Crne Gore.
Bonus video:
