"Predstavnici EU bi više doprinijeli integraciji CG ako bi se ozbiljnije pozabavili poslom zbog kojeg su i došli

"Mjerljivi rezutati konstantno izostaju, pa je fraza koju briselske tehnokrate o "neophodnosti primjene usvojenih zakona" postala opšte mjesto u crnogorskom javnom diskursu, koje vremenom poprima i obilježja kulturnog stereotipa"

6963 pregleda 12 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Predstavnici Evropske unije (EU) u Crnoj Gori bi mnogo više doprinijeli procesu integracije Crne Gore ako bi se ozbiljnije pozabavili poslom zbog kojeg su i došli ovdje, saopšteno je danas iz Građanske alijansa (GA).

Iz te nevladine organizacije (NVO) su poručili da izražavaju veliku zabrinutost što ni nakon osam dugih godina od Međuvladine konferencije u Briselu, i netom započetih pregovora o članstvu sa EU ne nazire se kraj procesu koji je trebalo da transformiše crnogorsko društvo.

"Nakon osam godina, imamo otvorena 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je neotvoreno Poglavlje 8 – Konkurencija, čije otvaranje očekujuemo ovih dana, dok su svega tri poglavlja privremeno zatvorena, i to Poglavlje 25 -Nauka i istraživanje, Poglavlje 26 – Obrazovanje i kultura i Poglavlje 30 – Vanjski odnosi. Prva predviđanja, kojima se pridružio i tadašnji prvi pregovarač Aleksandar Pejović, pominjala su 2018. godinu kao krjnji rok. Danas vidimo da smo i dalje daleko od cilja, a iza sebe imamo veliki potrošeno vrijeme bez suštinskih reformi i nedovoljno odlučnosti u ispunjavanju obaveza", ističe se u saopštenju GA.

Oni su dodali da je Hrvatska pregovore završila za šest godina, da je Island poglavlja 23 i 24 otvorio i zatvorio za jedan dan.

"Nakon što je u startu usvojen strateški i zakonodavni okvir, Crna Gora je ušla u fazu bolnog suočavanja sa iluzijom da je usvajanje dobrih zakona – dovoljno. Mjerljivi rezutati konstantno izostaju, pa je fraza koju briselske tehnokrate o "neophodnosti primjene usvojenih zakona" postala opšte mjesto u crnogorskom javnom diskursu, koje vremenom poprima i obilježja kulturnog stereotipa. Činjenica je da se godinama suštinski ništa ne mijenja, i da stidljivi pomaci u osjetljivim oblastima poglavlja 23 i 24 nerijetko bivaju preplavljeni izuzetno lošim kadrovskim rješenjima i propustima u praksi koje je jedino moguće objasniti kroz prizmu apsolutne nezainteresovanosti za proces integracija", kazali su iz GA.

Iz te NVO su rekli da se pristupanje EU svodi na usvajanje evropskih vrijednosti i standarda, i njihovo deklarativno prihvatanje, te da to više jednostavno nije dovoljno.

"Štaviše, što se upornije ponavlja pirhvatanje tih standarda, a u praksi se djeluje suprotno – to sve više običnim građanima kompletan proces poprima elemente pozorišne predstave. Naime, neshvatljivo je da nakon toliko izjava sa najviših državnih adresa o EU vrijednostima – da uprkos preporukama Evropske komisije, predsjednica Vrhovnog suda obavlja svoj treći mandat, ključne institucije su nam u v.d. stanju, brojne afere nijesu rezultirate pravosnažnim presudama, ratni zločini su i dalje pod plaštom prošlosti. U poglavljima kao što su ekologija, sloboda medija, konkurencija, ribarstvo pravimo tek prve korake. Naprosto, svi do sad postignuti rezultati predstavljaju rezultat pritisaka od spolja, a ne i stvarne želje za promjenama na bolje", kazali su iz GA.

Navode i da je jedan od većih izazova sa kojima se suočava politička scena jeste svakako nedostatak političkog dijaloga između partija, naročito u izbornoj godini, pa će se, kako kažu iz GA, dozvoliti održavanje još jednog izbornog ciklusa prema zakonu kojeg je međunarodna zajednica označila kao neophodnog za remont.

"S druge strane, uprkos rastućem prisustvu predstavnika civilnog društva u pregovaračkim radnim grupama i drugim tijelima koja učestvuju u reformskim procesima, uticaj NVO se nerijetko svodi na promotivne svrhe. Nezadovoljstvo NVO predstavnika je u stalnom porastu i simuliranje dijaloga izmedju javnog i civilnog sektora postaje sve vidljivije", piše u saopštenju GA.

iz te NVO su rekli i da što se tiče građana, bombardovanje formama nimalo ne pomaže shvatanju da članstvo u EU nije nikakav magični štapić kojim se rješavaju svi društveni problemi, i da je njihov lični odnos prema tim problemima izuzetno važan, te da nerijetko odgovornost za sprovođenje evropskih standarda nerijetko počinje od njih samih.

"Makar se to svodilo na odnos prema onim političkim snagama čije vrijednosti, dejlovanja i kadrovska rješenja nisu u skladu sa tim standardima. I konačno, i sami predstavnici Evropske unije u Crnoj Gori bi mnogo više doprinijeli samom procesu ako bi se ozbiljnije pozabavili poslom zbog kojeg su i došli ovdje. Mnogo manje birokratskog izbjegavanja suštine problema, mnogo manje PR pristupa koji se svodi na ponavljanje novčanih iznosa koji su opredijeljeni za Crnu Goru, a mnogo više sposobnijih kadrova i principijelne kritike", zaključuje se u saopštenju GA.

Bonus video: