Bez rezultata EU koči pregovore

EU traži značajno poboljšanje rezultata u vladavini prava kako bi se mogli zatvoriti tehnički pregovori za druga poglavlja
53 pregleda 34 komentar(a)
JOhanes Han, Duško Marković
JOhanes Han, Duško Marković
Ažurirano: 06.02.2018. 06:42h

Evropska unija (EU) će u Strategiji za proširenje na zapadni Balkan tražiti od Crne Gore i Srbije značajno poboljšanje rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kako bi dvije države mogle privremeno zatvoriti tehničke pregovore za druga poglavlja.

Iz opozicije i nevladinog sektora poručuju da Brisel time jasno poručuje da bez konkretnih rezultata u oblasti vladavine prava ne možemo očekivati ni napredak u ostalim oblastima.

“Pregovarački okvir za Crnu Goru i Srbiju poseban naglasak stavljaju na potrebu da se reforme u vladavini prava sprovedu rano u pregovorima. Komisija preporučuje da se više koristi snaga uticaja koji daje pregovarački okvir. Potrebno je značajno poboljšanje u oblasti vladavine prava, posebno kada su u pitanju konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala prije nego što se tehnički pregovori u drugim poglavljima mogu zatvoriti”, navodi se u strategiji EU koji će danas predstaviti visoki evropski zvaničnici Federika Mogerini i Johanes Han.

Predsjednik Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović kaže da EU jasno poručuje da je najveći problem Crne Gore ali i ostalih zemalja u regionu, vladavina prava i borba protiv kriminala i korupcije. Dodaje da Crna Gora na tom polju stagnira i da je bitno da se EU drži ove strategije.

“Crna Gora nije ništa radila vezano za borbu protiv korupcije i kriminala iz razloga što se Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zarobilo slučajem državni udar. Ukoliko žele da nam pomognu i ukoliko žele da Crna Gora usvaja evropske vrijednosti takva praksa mora biti prekinuta. Konačno moramo uraditi nešto u tom pravcu”, kazao je Abazović za “Vijesti”.

Koordinatorka u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Ana Nenezić smatra da će se druga poglavlja, u formalnom smislu, privremeno zatvarati prije poglavlja u vezi sa vladavinom prava.

“Jasno je da bez konkretnih rezultata u oblasti vladavine prava ne možemo očekivati ni napredak u ostalim oblastima. To je Briselu poznato kroz prethodna iskustva i upravo to je razlog zbog kojeg se insistira na rezultatima u ovoj oblasti”, kazala je ona.

Abazović dodaje da je Evropska komisija (EK) u mnogim izvještajima o pitanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala naglašavala kao krucijalno, a da pri tom, kako kaže, Crna Gora nije postizala neke rezultate. On ističe da bi strategija u kojoj nema zatvaranja drugih poglavlja prije nego se riješe ključni problemi u vladavini prava i ne pokažu vidljivi rezultati u borbi protiv korupcije i kriminala, bila dobra za Crnu Goru.

“Vlast koristi dobru volju EK, kako bi šminkala ukupan proces, a da se suštinski ništa ne dešava, pričajući o statističkim dostignućima kao što je otvaranje tridesetak poglavlja i zatvaranje nekih poglavlja”, kaže Abazović.

Diplomata iz jedne od članica EU kazao je za “Vijesti” da Brisel ne želi da obeshrabri države u vezi sa tim da nikad neće ući u EU “ali da uslovljavanje treba gledati kao pozitivan pritisak a članstvo kao šargarepu”.

“U klub će ući ljudi koji ispunjavaju uslove, ali dok Srbija i Crna Gora ne budu u klubu, ne mogu određivati uslove”, tvrdi on.

Nenezić navodi da EU Crnoj Gori pruža jedinstvena istorijska prilika da, ukoliko ispuni jasno postavljene uslove, postane članica do 2025. “Sve isključivo zavisi od političke volje vlasti da se ovaj proces izvede valjano, a to podrazumijeva značajne promjene u odnosu na dosadašnju praksu. Do sada smo imali retoričku političku volju, a vrlo ograničene rezultate sa jednom negativnom spiralom u posljednjem periodu u oblastima koje se direktno ili indirektno odnose na vladavinu prava”, istakla je Nenezić.

Njemci umanjuju euforiju oko Strategije Brisela, EK tvrdi da su političke elite u vezi sa kriminalom

Prema najnovijoj i konačnoj verziji Strategije za proširenje na Balkan, Crna Gora i Srbija su jedine države koje će dobiti jasan kalendarski rok o mogućem pristupanju EU do 2025. dok se datumi za moguće učlanjenje ostale četiri zemlje regiona neće spominjati, navodi Radio Slobodna Evropa (RSE). Tekst strategije je juče usvojen na sastanku šefova kabineta u EK.

U dokumentu se kaže i da je politička elita u zemljama regiona povezana sa kriminalnim strukturama. “Zemlje pokazuju jasne elemente “zarobljene” države, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog interesa”, navodi se u dokumentu, dok savezni državni sekretar za štampu i portparol njemačke vlade Štefen Zajbert tvrdi da kandidati moraju da sprovedu još čitav niz reformi. “Tako nečeg poput automatskog ulaska u Evropsku uniju po prethodno definisanom datumu neće biti”, rekao je on.

Bonus video: