Aleksandar Drljević za “Vijesti”

Nema bojazni od klauzule balansa

U osam godina pregovora je stalo dosta aktivnosti i napretka, broj privremeno zatvorenih poglavlja možda nije impresivan, ali nije ni zanemarljiv, kaže glavni pregovarač sa EU Vjeruje da će svi odgovorni akteri, u godini koja je po svim parametrima veoma izazovna, uspostaviti politički dijalog i voditi ga tamo gdje mu je i mjesto

6200 pregleda 10 komentar(a)
Aleksandar Drljević, Foto: Luka Zeković
Aleksandar Drljević, Foto: Luka Zeković

Crna Gora bilježi kontinuirani napredak u reformi zakonodavstva i izgradnji institucija i država je koja je, sa trenutnim pregovaračkim statusom, najozbiljniji kandidat za članstvo, tako da bojazni od aktiviranja klauzule balansa nema, ocijenio je glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da se aktiviranje klauzule balansa u dijelu javnosti u kontinuitetu i bez osnova pominje kao mogućnost, a što se ipak nikada nije desilo.

“Iz Evropske komisije smo više puta čuli da se aktivacija klauzule balansa primjenjuje u slučajevima kada reforme u vladavini prava zaostaju za procesom usklađivanja sa Evropskom unijom u cjelini. To nije slučaj sa Crnom Gorom. Činjenice, ali i zvanične ocjene EK pokazuju suprotno”, kazao je Drljević.

EK je u novom Non pejperu navela da je zabrinuta zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu Crne Gore, a izazovi ostaju u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija.

Kritike koje je EK iznijela u novom Non pejperu dio javnosti je ocijenio kao neformalnu klauzulu balansa. Može li se to tako protumačiti, odnosno da li nam prijeti klauzula balansa ako se brzo ne pokrene politički dijalog i ne riješi problem trećih mandata u pravosuđu?

U ovogodišnjem Non pejperu je konstatovan nastavak sprovođenja akcionih planova za poglavlja 23 i 24 tokom izvještajnog perioda, kao i drugih strateških dokumenata u oblasti vladavine prava i prepoznat nesporan rad na prevazilaženju izazova koji su prepoznati u prethodnom Non pejperu, kao i Izvještaju EK za Crnu Goru. Rad na usklađivanju zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, izgradnji institucija i bilansu rezultata nastavljen je u mnogim oblastima, s određenim preostalim izazovima, uključujući i oblasti pravosudne reforme.

U Non pejperu je konstatovano da Skupština nije mogla da obezbijedi potrebnu dvotrećinsku većinu za važna pravosudna imenovanja zbog čega se ključne funkcije pravosudnog sistema popunjavaju privremenim rješenjima, a konstatovano je i da izbor visokih funkcija u pravosuđu na treći mandat dovodi u pitanje tumačenje ustavno-pravnog okvira u ovoj oblasti.

U Crnoj Gori je uloženo dosta truda u kreiranje zakonodavnog okvira, kroz inkorporiranje najviših evropskih standarda u naše propise, a potom i u izgradnju institucija koje treba da rade u skladu sa tim zakonima i za čije je puno funkcionisanje potrebno da imaju legitimno rukovodstvo i stanje koje nije v.d. U tom procesu svako mora da odradi svoj dio posla i očekujem da će se po ovom pitanju izjasniti nadležne institucije. Kad je u pitanju vođenje

političkog dijaloga u okviru institucija, to se svakako podrazumijeva i očekuje od države koja je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU. Međutim, za to je potrebna spremnost obje strane. Vjerujem da će svi odgovorni akteri, u godini koja je po svim parametrima veoma izazovna, uspostaviti politički dijalog i voditi ga tamo gdje mu je i mjesto.

Crna Gora je otvorila posljednje poglavlje u pregovorima sa EU, Poglavlje 8. Međutim, ukazano je da državna pomoć Montenegro erlajnzu i KAP-u nije bila u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Da li će to otežati proces zatvaranja ovog poglavlja i da li ova primjedba znači da neusklađena pomoć više ne smije biti dodijeljena?

Otvaranje Poglavlja 8 – Konkurencija je potvrda uspješno sprovedenih reformskih aktivnosti u ovoj izuzetno zahtjevnoj oblasti. U narednom periodu, kao što i navodi Zajednička pozicija EU, Crna Gora će poseban fokus staviti na efikasnu primjenu pravila koja važe za oblast konkurencije i državne pomoći, a sve u cilju obezbjeđivanja funkcionalnog tržišta.

Kada govorimo o Montenegro erlajnzu i KAP-u, naglasio bih da Zajednička pozicija EU ne konstatuje kršenje SSP-a, ali ukazuje na važnost dokazivanja od strane nadležnog organa, odnosno Agencije za zaštitu konkurencije, da su dosadašnje ili predviđene mjere u skladu sa SSP-om.

Ukoliko postupak dokaže da mjere nijesu u skladu sa SSP-om, zakonodavstvo u ovoj oblasti podrazumijeva nalaganje povraćaja dodijeljenih sredstava. Riječ je o izuzetno zahtjevnom poglavlju koje se u prethodnim pregovaračkim procesima uvijek zatvaralo među posljednjima, što će vrlo moguće biti slučaj i u našem procesu pristupanja. Ono što je važno jeste da je Crna Gora uspostavila sve zakonodavne i institucionalne pretpostavke za efikasno sprovođenje obaveza u ovom poglavlju, te da se od nas očekuju konkretni rezultati u predstojećem periodu.

Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila samo tri poglavlja. Zašto je rezultat ovako slab za osam godina od početka pregovora i može li se u skorije vrijeme očekivati zatvaranje još nekog poglavlja (kojeg)?

Vjerujem da uvijek može bolje, ali se ipak ne bih saglasio u ocjeni da je ostvareni rezultat slab.

U osam godina pregovora je stalo dosta aktivnosti i napretka, koji vremenom postaje vidljiviji ne samo akterima procesa pristupanja već i građanima Crne Gore. U tom intervalu smo zaključili fazu ispunjenja početnih mjerila i otvorili sva 33 poglavlja pregovora. Takođe, prešli smo značajan put na planu reformi u oblasti vladavine prava, koja ostaje u fokusu naših daljih aktivnosti. Konačno, broj privremeno zatvorenih poglavlja možda nije impresivan, ali nije ni zanemarljiv, naročito s aspekta nove metodologije koja pored ispunjenja završnih mjerila zatvaranje pregovora u poglavljima uslovljava i napretkom u oblasti vladavine prava, čineći ovaj proces još zahtjevnijim. Mislim da je posebno važno ukazati na svakodnevne, kontinuirane aktivnosti koje nadležni organi na ovom planu realizuju, a koje našoj javnosti možda i nisu prisutne i vidljive u dovoljnoj mjeri. Govorimo o konstantnom učenju i razvoju koji za cilj ima prihvatanje i adekvatnu primjenu preuzetih pravila i normi EU u oblastima pregovora, kako bismo pristupni proces iskoristili na najbolji način i u EU ušli sasvim spremni.

U fokusu je kvalitet, a ne brzina. Potvrda zrelosti za članstvo u oblastima pregovora dolazi u onom trenutku kada na predlog EK, države članice daju svoju saglasnost da su svi uslovi ispunjeni. U ovom trenutku, Crna Gora procjenjuje da je ovaj vid spremnosti gotovo dostignut u nekoliko poglavlja (3, 6, 7, 10, 20, 28 i 31) i nada se da će podrška EU uslijediti u vidu skorog zatvaranja nekog od njih.

Njemačka je preuzela predsjedavanje EU i njeni zvaničnici kažu da će im prioritet biti proširenje i Zapadni Balkan. Može li Crna Gora očekivati pomoć od Njemačke na putu ka EU, s obzirom na to da je poznato da njemački zvaničnici znaju biti vrlo strogi kada je u pitanju poštovanje standarda i pravila?

Smatram da smo i u dosadašnjem toku procesa dokazali da ne bježimo od objektivne ocjene i konstruktivne kritike naših evropskih partnera. Štaviše, inpute ovog tipa smo uvijek smatrali dobronamjernim smjernicama uz nastojanje da iz njih naučimo što je više moguće.

U tom smislu, Njemačka je jedna od predvodnica i ključnih partnera koje Crna Gora ima u ovom procesu i nema razloga da tako ne ostane. Duboko sam uvjeren da će, nakon Hrvatske i Njemačka ostvariti uspješno predsjedavanje Savjetom EU, uprkos aktuelnim izazovima i poteškoćama. Posebno me raduje riješenost predsjedavajućih država, ali i EU u cjelini, da politici proširenja vrati stari sjaj i značaj koji je oduvijek imala među politikama EU, a na nama je da ih svojim radom i napretkom uvjerimo u opravdanost ovog postupka.

Važno je naglasiti da je ohrabrujući i program predsjedavajuće trojke, koji pored Njemačke podrazumijeva predsjedavanje Portugalije i Slovenije, imajući u vidu da će pitanje politike proširenja i Zapadnog Balkana biti jedan od prioriteta narednih godinu i po dana. Crna Gora će, kao najnaprednija država u oblasti evropske integracije na Zapadnom Balkanu, nastojati da svojim rezultatima dodatno demonstrira važnost evropske perspektive za suštinski razvoj društva i dostizanje punih demokratskih kapaciteta i evropskih standarda.

 Napredak u reformama biće nagrađivan tješnjom integracijom

S obzirom na to da je Crna Gora prihvatila novu metodologiju pregovaranja sa EU, koji su naredni koraci u tom procesu?

Novu metodologiju procesa pristupanja EU prije svega posmatramo kao dobru platformu za intenziviranje reformskih procesa. Ona sama po sebi, kao što je već poznato, ne donosi puno noviteta u odnosu na aktuelni model pregovaranja. Napredak u ključnim reformskim procesima, koji će biti otvarani prvi, a zatvarani posljednji i dalje će determinisati ukupan tok pregovora, što nije novina za našu državu, koja već pregovara po takvom modelu, koji poglavlja 23 i 24 stavlja u srž pregovaračkog procesa.

Sa druge strane, primjena nove metodologije će, u političkom smislu, omogućiti veću uključenost država članica i intenzivniju saradnju s državama Zapadnog Balkana, kroz održavanje redovnih samita, ministarskih sastanaka i međuvladinih konferencija prilikom predstavljanja godišnjih izvještaja. Napredak u reformama biće nagrađivan tješnjom integracijom zemalja kandidata u EU, njeno tržište i programe, kao i povećanjem fondova i investicija, dok se sa druge strane, predviđaju odlučnije mjere sankcionisanja u slučaju ozbiljne stagnacije ili nazadovanja u sprovođenju reformi.

Nova metodologija će stoga, predstavljati veoma efikasnu osnovu za intenziviranje reformskih procesa i intenzivniju komunikaciju sa zemljama članicama, što će doprinijeti da naš posao na sprovođenju reformi bude efikasniji i da ga privedemo kraju na što bolji način.

S tim u vezi, Vlada će, u okviru nove metodologije proširenja, nastaviti da jednakom posvećenošću sprovodi sve obaveze koje su definisane našom evropskom agendom, uz očekivanje da će napredak u reformama biti adekvatno vrednovan i nagrađivan u procesu pristupanja EU.

Imenovanje ambasadora u skladu sa procedurama

Kada stupate na dužnost ambasadora Crne Gore pri EU?

Kao što znate, imenovanje ambasadora se odvija u skladu sa propisanim procedurama. Takođe, diplomatska praksa nalaže da se sa imenima kandidata ne spekuliše dok se kompletna procedura ne završi. Nakon toga, nadležne institucije će pružiti javnosti sve potrebne informacije