pokrenuće inicijativu za izmjenu izbornog zakonodavstva

Savjet: Dijaspori omogućiti ostvarivanje biračkog prava

Ocijenjeno je da je Zakon o crnogorskom državljanstvu prilično restriktivan u pogledu uslova za sticanje crnogorskog državljanstva za potomke iseljenika iz Crne Gore

7048 pregleda 494 reakcija 55 komentar(a)
Sa prošlogodišnje sjednice, Foto: Uprava za dijasporu
Sa prošlogodišnje sjednice, Foto: Uprava za dijasporu

Savjet za saradnju sa dijasporom-iseljenicima pokrenuće inicijativu za izmjenu izbornog zakonodavstva, kako bi se zainteresovanim pripadnicima dijaspore koji imaju crnogorsko državljanstvo omogućilo ostvarivanje biračkog prava, zaključeno je na sjednici tog tijela.

Kako je saopšteno, redovna godišnja sjednica Savjeta održana je od 20. do 30. jula elektronskim putem, zbog aktuelne epidemiološke situacije izazvane virusom COVID-19.

Na sjednici je zaključeno da je pitanje sticanja, ali i zadržavanja crnogorskog državljanstva, u vrhu interesovanja pripadnika crnogorske dijaspore i iseljenika.

Ocijenjeno je da je Zakon o crnogorskom državljanstvu prilično restriktivan u pogledu uslova za sticanje crnogorskog državljanstva za potomke iseljenika iz Crne Gore.

Kako se navodi, brojni iseljenici, rođeni u Crnoj Gori, po sili zakona izgubili su crnogorsko državljanstvo zbog sticanja državljanstva u zemljama u kojima žive i rade.

„Ovakvom politikom Crna Gora gubi šansu da očuva identitet svoje dijaspore, naročito druge i treće generacije, koja nije rođena u Crnoj Gori, a za koju je posjedovanje crnogorskog državljanstva najbitnija i najčvršća veza sa zemljom porijekla“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da takvom politikom Crna Gora gubi i svoju staru dijasporu u zemljama Latinske, ali i Sjeverne Amerike i Turske.

„Moramo biti svjesni da Crna Gora, kao samostalna i međunarodno priznata država, nije zemlja samo svojih građana, već je i matična zemlja njenih iseljenika. Zbog političkih implikacija često se zanemaruje činjenica da je državljanstvo najjača veza između dijaspore i matice, kao i najefikasnije sredstvo očuvanja identiteta naših zajednica u svijetu“, upozorili su iz Savjeta.

Kako su naveli, u cilju rješavanja tog pitanja, Savjet će uputiti Vladi inicijativu s prijedlogom za razmišljanje o liberalizaciji uslova za sticanje i omogućavanje dvojnog državljanstva za osobe koje su rođene ili vode porijeklo iz Crne Gore.

„Napominjemo da, u skladu s Ustavom Crne Gore, crnogorsko državljanstvo nije jedini uslov za ostvarivanje biračkog prava, koje najveći dio ljudi u dijaspori percipira kao pitanje od manjeg značaja u odnosu na samo državljanstvo“, dodaje se u saopštenju.

Savjet će, kako je saopšteno, pokrenuti inicijativu i za izmjenu izbornog zakonodavstva na način koji će omogućiti ostvarivanje biračkog prava zainteresovanim pripadnicima dijaspore.

Navodi se da u Savjetu vjeruju da će rješavanjetog pitanja zahtijevati vrijeme, ali smatraju da je njihova obaveza da ukažu da bi omogućavanja biračkog prava pripadnicima dijaspore ojačalo i osnažilo vezu dijaspore sa Crnom Gorom.

„Dijaspora nema ambiciju da kreira život onima koji žive u Crnoj Gori. Savjet je stoga i odlučio da se ova incijativa postavi na najširi način i da ostavi mogućnost onima koji su u poziciji da donose i mijenjaju ovaj zakon za iznalaženja modela glasanja dijaspore, a na osnovu komparativne prakse“, naglasili su iz Savjeta.

Iz tog tijela su ukazali i na značaj očuvanja identiteta, jezika, kulture i tradicije među pripadnicima crnogorske dijaspore širom svijeta i potrebu za aktivnijim odnosom nadležnih državnih organa i institucija prema pitanjima i potrebama dijaspore u tom dijelu.

„Od organizacije škola i kurseva crnogorskog jezika, osnivanja kulturnih centara u zemljama s većom koncentracijom naših iseljenika, realizacije kulturnih manifestacija u zemljama prijema kojima se promoviše Crna Gora, njena kultura i baština“, precizirali su iz Savjeta.

U tom smislu će se, kako su naveli, obratiti ministarstvima prosvjete, kulture i vanjskih poslova.

„Ove bi visoke adrese, u saradnji s Upravom za dijasporu, mogle na odlučijući način uticati na kreiranje jasne i provodive državne politike očuvanja identiteta i zaustavljanja asimilacije naših zajednica, posebno u zemljama regiona“, smatraju u Savjetu.

Oni su ukazali i na stručni, naučni i ekonomski potencijal koji dijaspora može imati za Crnu Goru.

„Nadležne državne institucije, moraju se ozbiljnije pozabaviti dijasporom kao kopčom sa stručnim i naučnim znanjima koje koriste razvijene zemlje, a koji su neminovno neophodne u budućem razvoju Crne Gore, ali i prepoznati ekonomski potencijal i mogućnost privredne saradnje sa dijasporom“, ocijenjeno je na sjednici.

Zaključeno je da crnogorska dijaspora-iseljenici snažno podržavaju generalni i aktuelni kurs državne politike koji je usmjeren prema daljnjem jačanju partnerstva sa prijateljskim državama u okviru punopravnog članstva u NATO i uspješnom nastavku procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju (EU).

Iz Savjeta su poručili da će crnogorska dijaspora-iseljenici, svojim aktivnim angažmanom u sredinama u kojima žive, posebno u državama članicama EU, zagovaranjem, lobiranjem i ostalim oblicima savremenog javnog i političkog djelovanja, nastaviti da pomažu Crnoj Gori na njenom evropskom putu.

„U pogledu unutrašnjih političkih i drugih pitanja na unutrašnjem planu Crne Gore, crnogorska dijaspora-iseljenici čvrsto podržava demokratske procese i reforme, kao i jačanje vladavine prava“, kaže se u saopštenju.

Iz Savjeta su podsjetili a je sloboda vjeroispovjesti u Crnoj Gori zaštićena Ustavom, pozitivnim pravnim propisima i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, i da predstavljaja neotuđivo pravo svih u Crnoj Gori.

Ističe se da lična i kolektivna vjerska uvjerenja građana ne oslobađaju od univerzalne obaveze poštovanja zakona Crne Gore, posebno onih koje se utemeljene na savremenim evropskim demokratskim tradicijama i standardima.

„Crnogorska dijaspora-iseljenici odlučno osuđuje sve velikodržavne ideologije umjerene na narušavanje stabilnosti, građanskog mira, sekularnosti, nezavisnosti, integriteta, međunarodnopravnog subjektiviteta i suvereniteta Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju Savjeta.