RADITI NA VRAĆANJU POVJERENJA GRAĐANA

Bešić: Pad povjerenja u državne institucije treba da bude alarm za odgovorne

"Podaci koji se ponavljaju godinama treba da budu alarm odgovornima u svim institucijama za koje se bilježi pad, da analiziraju uzroke i preduzmu aktivnosti u pravcu vraćanja povjerenja građana. U prvom redu mislim na državne institucije i javne organe, jer je njihov zadatak primarno da rade u službi i interesu građana koji ih plaćaju", kaže za "Vijesti" Bešić

19235 pregleda 169 reakcija 13 komentar(a)
Milena Bešić, Foto: CEDEM
Milena Bešić, Foto: CEDEM

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić rekla je da trend pada povjerenja u državne institucije treba da bude alarm za odgovorne u njima, kako bi počeli da rade na vraćanju povjerenja građana.

Prema podacima istraživanja koje je objavljeno prije dva dana, građani sve manje vjeruju institucijama, kao i u proces evropskih integracija i to je nešto što se učestalo ponavlja.

“Povjerenje građana u institucije jedno je od ključnih pitanja našeg istraživanja i među institucijama koje se nalaze na listi su i ključne državne institucije. Već u nekoliko istraživanja bilježi se pad povjerenja u gotovo sve institucije za koje mjerimo, koje govori o jednom opštem nepovjerenju građana, što mene lično brine, a mislim da bi trebalo i svakoga ko se bavi stanjem društva,” navela je ona za “Vijesti”.

Prema posljednjim podacima u sistem obrazovanja vjeruje 52 odsto ispitanika, SPC 46,4 odsto, zdravstveni sistem 43,4 odsto, policiji 40,9, sudstvu 39,7, Vojsci 38,3, tužilaštvu 36,9, predsjedniku države 33,8, Vladi 31,8, Skupštini 29,4, partijama 22.

U poređenju s julom prošle godine, obrazovanje je ostalo na istom procentu povjerenja (52 odsto), SPC je neznatno pala sa 47,8 odsto, zdravstvo takođe sa 44,7.

Povjerenje u policiju je palo sa 41,7 odsto, dok je sudstvo nezantno bolje (prije izbora Vesne Medenice za treći mandat na čelu Vrhovnog suda prošle godine, njemu je vjerovalo 40,8 odsto građana).

Građani manje vjeruju i vojsci koja je u julu 2019. imala 39, 6 odsto a sada 38 procenta.

Koordinator CEDEM Marko Pejović je prije dva dana rekao da se i dalje smanjuje povjerenje građana u političke institucije (Vlada, Predsjednik, Skupština, Policija, Vojska, sudstvo i partije), pa se prvi put može govoriti o istorijskom minimumu. Građani većinski podržavaju članstvo Crne Gore u EU (54 odsto). Stabilan je trend pada podrške članstvu koje je nekad iznosilo i preko 76 odsto.

Komentarišući zašto je to tako, Bešić kaže da su razlozi brojni, ali da je najviše doprinijela blokada političkog života u Crnoj Gori koja je bila prisutna gotovo čitavog mandata aktuelnog skupštinskog saziva.

“Mislim naravno, na bojkot parlamenta od strane većeg dijela opozicije, a tu su i veliki antagonizmi među partijama, građanski protesti praćeni neuspješnim pokušajima dogovora među opozicijom, generalno svjedočimo nestabilnim političkim prilikama u zemlji. Uporedo s tim, ekonomski problemi s kojima se suočavaju građani su evidentni, jer u proteklom periodu nije došlo do očekivanog napretka u smislu rasta životnog standarda, novih radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti, te visokog stepena zaduženosti zemlje itd. Osim toga, svakako nije došlo ni do najavljenih rezultata na polju EU integracija, a tu je i pitanje dogovora Vlade i SPC koje je praćeno masovnim litijama, kao izrazom nezadovoljstva dijela građana, na šta se nadovezala, u ovoj godini, i situacija s COVID–19 virusom,” kaže ona za “Vijesti”.

Upitana da li je taj trend zabrinjavajaći jer nije primjetno da ga Vlada ne doživljava ozbiljno, pošto je sve više primjera kršenja i kreativnog tumačnje zakona i Ustava, sagovornica navodi:

“Zabrinjavajuće je i kad se dogodi pad povjerenja koji se očituje na jednom istraživanju, u određenom trenutku, a kamoli kad imamo trend pada povjerenja. Zapravo, ovakvi podaci bi trebalo da budu alarm odgovornima u svim institucijama za koje se bilježi pad, da analiziraju uzroke i preduzmu aktivnosti u pravcu vraćanja povjerenja građana. U prvom redu mislim na državne institucije i javne organe, jer je njihov zadatak primarno da rade u službi građana, u interesu građana i na kraju krajeva, plaćeni su novcem koji građani izdvajaju.”

Dodaje da je vladavina prava jedan od nosećih stubova demokratije i da svaka slika u javnosti, kako kaže, koja doprinosi mišljenju da postoji selektivna primjena zakona, različita tumačenja Ustava, afere koje se povezuju s predstavnicima institucija, takozvana v.d. stanja u pravosudnim institucijama - dovode do produbljivanja nepovjerenja građana.

Komentarišući to što su partije negativno reagovale na najnovije istraživanje, koje je predstavljeno prije dva dana, ona je rekla da je to očekivano jer je predizborna kampanja u jeku.”

Sa druge strane, nama je kao organizaciji koja duže od dvije decenije aktivno djeluje na polju demokratizacije i razvoja društva, u fokusu pravo javnosti da zna. Stoga ćemo nastaviti da radimo istraživanja društvenih i političkih kretanja i o tome informišemo javnost i sve zainteresovane subjekte”, rekla je ona.

Pad povjerenja u EU integracije povezan s vjerom građana da idemo dobrim putem

Bešić navodi da je smanjivanje broja građana koji smatraju da Crna Gora ide pravim putem povezano s padom povjerenja u EU integracije.

“Ova dva pitanja su vrlo povezana, jer je evropski put Crne Gore nesporno pitanje oko kojeg postoji opšti konsenzus i koji nema alternativu. Samim tim, usporeni put integracija i nedostizanje očekivanih ciljeva u tom pravcu, što se očituje i u izvještajima Evropske komisije, za rezultat ima ovakve stavove građana. Pad podrške građana članstvu u EU, možemo tražiti i u stanju u kome se sama Unija nalazi u posljednje vrijeme, te u činjenici da članice nemaju jedinstven stav po pitanju proširenja na Zapadni Balkan”, kaže ona.