LACMANOVIĆ kaže da DIK nije dobro odlučio o softveru za provjeru podrške potpisa birača

Nije isto ako se unosi samo JMB, ili još i ime

Iz DIK su objasnili da su odluku donijeli jer je rješenje Perišića “brže” i za provjeru zahtijeva unos jednog podatka - matičnog broja (JMB)

31064 pregleda 39 reakcija 21 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Savo Prelević
Ilustracija, Foto: Savo Prelević

Državna izborna komisija (DIK) za provjeru potpisa podrške birača na parlamentarnim izborima koji su zakazani za 30. avgust, izabrala je softversko rješenje koje je manje bezbjedno, a nejasna je i svrha te opcije – da li se njime provjerava tačnost podataka ili autentičnost samih potpisa.

To je “Vijestima” kazao Radenko Lacmanović, dugogodišnji član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) i kandidat za poslanika Koalicije “Mir je naša nacija” komentarišući odluku DIK da umjesto softvera koji je lani kao donaciju dobila od Misije OEBS-a u Crnoj Gori, za provjeru potpisa koristi rješenje Vuka Perišića, bivšeg odbornika DPS-a na Cetinju i rukovodioca Odsjeka za informaciono-komunikacione tehnologije u Skupštini Crne Gore.

Iz DIK su objasnili da su odluku donijeli jer je rješenje Perišića “brže” i za provjeru zahtijeva unos jednog podatka - matičnog broja (JMB). Softver OEBS-a zahtijeva da se, uz JMB, unesu još ime, prezime i datum rođenja.

“Ukoliko se provjerava tačnost ličnih podataka, to je najčešće nesporno, jer je podnosiocima izbornih lista JMB lako dostupan, jer je prilično kompromitovan. Rješenje OEBS-a je garantovalo veću sigurnost, jer nije tako lako da budu dostupni podaci kao što su ime, prezime... Ti podaci nisu dostupni kao što je JMB”, rekao je on.

Nejasno je, kaže Lacmanović, na koji način rješenje koje je izabrao DIK, provjerava validnost potpisa, ali i odakle autoru softvera podaci koje je unio u samo rješenje, kako bi te podatke i provjerio.

Na stranici potpisi.dik.co.me svaki birač može da unese JMB i dobije podatke da li je podržao i koju listu koja učestvuje na izborima 30. avgusta. Servis nakon unos JMB vraća ime i prezime birača i naziv liste.

Lacmanović
Lacmanovićfoto: Savo Prelević

Lacmanović pita da li je sve te podatke Perišić dobio iz evidencije biračkog spiska Ministarstva untrašnjih poslova ili ih je pribavio od DIK sa kojim je posao sklopljen. Dodaje i da DIK, prema zakonu, svakako ima pristup i neprestani uvid u birački spisak i podatke u njemu.

“Pitanje je da li je postojao zakonski osnov za tako nešto. Prema zakonu, lični podaci se obrađuju isključivo na pošten zakonit način ili uz saglasnost lica na koje se ti podaci odnose. O kojem god da se slučaju radi, nikako u većem obimu nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha, odnosno namjena za koju su prikupljeni. Očigledno je da autor projekta nije imao zakonski osnov, još manje je dobio saglasnost lica na koje se ti podaci odnose, a jasno je da podaci iz biračkog spiska, a vjerovatno je iste te koristio, nisu prikupljeni u svrhu i namjenu za izradu softvera koji je DIK koristio u provjeri tačnosti podataka sadržanih u podnijetim izbornim listama”, smatra Lacmanović.

Dodaje i da zbirke podataka moraju biti prijavljene AZLP i da bi ta institucija podatke koji su prikupljeni na taj način trebala da ima u registru kao jednu od zbirki.

Problematizuje to što AZLP ne reaguje na slične situacije kada je u pitanju obrada ličnih podataka.

“AZLP će saopštiti da ako je jedan podatak utvrđen netačnim, da je softversko rješenje imalo opravdanje, kao što su konstatovali da je obrada ličnih podataka posredstvom objavljivanja spiska lica u samoizolaciji bila u skladu sa zakonom i da je to ostvarilo punu svrhu, ako je zdravlje barem jednog čovjeka sačuvano”, kaže Lacmanović, dodajući da u AZLP i dalje stoje iza takve tvrdnje, iako je Ustavni sud nedavno konstatovao da je odluka Nacionalnog tijela za zarazne bolesti da objavi imena lica u samoizolaciji protivustavna.

Lacmanović očekuje da AZLP konstatuje da je i ovo bilo u javnom interesu, “pa makar to ne bila situacija”.

Javnost, dodaje on, ostaje uskraćena i za pitanje ko ima pristup samim podacima i provjeri - da li je to samo DIK, čija je to nadležnost ili je to i autor softvera “koji je istaknuti član DPS-a”.

“Ukoliko je u pitanju jedan i drugi slučaj, to znatno ugrožava regularnost izbornog procesa i krši zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Ako je samo DIK, u šta sumnjam, to bi značilo određen stepen zaštite, ali opet zahtijeva odgovore na pitanja koja sam postavio i koje očekujem od predsjednika DIK, koji se 10 godina bavio zaštitom ličnih podataka”, poručio je Lacmanović.

Predsjednik DIK-a Aleksa Ivanović bio je član Savjeta AZLP od 2009. do decembra prošle godine.

Preporučujemo za Vas