Vrh DPS spreman za zamjenu šefa tajne službe

I ANB čeka v.d. stanje Peruničić ostaje ili ide?

Direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost mandat ističe 20. avgusta, Vlada ima mogućnost da ga imenuje za vršioca dužnosti najduže na pola godine. Opozicioni poslanici Predrag Bulatović i Aleksandar Damjanović vjeruju da će šef tajne službe ostati do okončanja izbora

20777 pregleda 81 reakcija 15 komentar(a)
Predložio ga Đukanović, mandat mu ističe u Vladi Duška Markovića, Foto: Savo Prelević
Predložio ga Đukanović, mandat mu ističe u Vladi Duška Markovića, Foto: Savo Prelević

Za dva dana ističe mandat direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejanu Peruničiću, a kako sada stvari stoje, vrlo je vjerovatno da bi i ta institucija, ovaj put odlukom Vlade, mogla biti u v.d. stanju narednih šest mjeseci.

Sadašnjeg direktora Agencije Vlada je imenovala 20. 8. 2015. “nakon sprovedene skupštinske procedure”, kako je objavljeno tada na sajtu Vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović.

Po Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost Peruničića je tada predložio Đukanović, saglasnost je dao skupštinski Odbor za odbranu i bezbjednost, a zatim je Vlada “donijela Rješenje o imenovanju Dejana Peruničića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost”.

Ista procedura važila bi i ovaj put, a da li će premijer Duško Marković predložiti direktora ANB u naredna dva dana, a Odbor za bezbjednost većinskom odlukom vladajuće koalicije dati saglasnost, iz Vlade nijesu htjeli da odgovore na pitanja “Vijesti”. Takođe, nije stiglo ni objašnjenje o mogućem v.d. stanju na dužnosti. Zakonom o ANB i Zakonom o državnoj upravi propisano je da “u slučaju prestanka mandata starješini samostalnog organa uprave, Vlada može odrediti vršioca dužnosti do imenovanja, odnosno postavljenja u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci”.

Zakon o ANB ne predstavlja prepreku da Peruničić ostane na čelu ANB, jer nema ograničenja reizbora. Njemu bi faktički to bilo četvrto postavljenje jer je, kao penzionisani šef operative ANB-a, postavljen za koordinatora Agencije nakon što je tadašnji direktor Boro Vučinić dao ostavku.

Vlada ga je zatim 12. 3. 2015. imenovala za v.d. direktora, odnosno kako je objavljeno na njenom sajtu, “ donijela je rješenje kojim se za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost imenuje Dejan Peruničić, dosadašnji koordinator radom Agencije”. Nakon toga, imenovan je na mandat koji je pri kraju.

Posljednjih mjeseci u političkim krugovima spekulisalo se da bi Peruničića mogao zamijeniti neko od kadrova odanih lideru DPS-a Milu Đukanoviću, ali i ta mogućnost za sada ostaje nepoznanica do konačne odluke vrha DPS-a.

Član skupštinskog Odbora za bezbjednost i kandidat za poslanika na listi “Koalicije za budućnost” Predrag Bulatović rekao je “Vijestima” da bi “moguće v.d. stanje u ANB bilo samo prirodni nastavak urušavanja institucija s v.d. stanjima i takozvanim neustavnim mandatima”, rekao je on, izražavajući nadu da će se to promijeniti nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović je pri kraju skupštinskog zasijedanja podsjetio da se bliži kraj mandata direktora ANB. I on je juče za “Vijesti” iskazao sumnju da će ANB ostati u v.d. stanju.

“Imajući u vidu angažman dijela takozvane tajne službe u kontekstu izbornih aktivnosti, očekivano je da se nakon skorog isteka mandata, sadašnji direktor ANB-a, ponovo nađe u v.d. statusu. Ovo makar do formiranja nove Vlade, a možda i ranije, u zavisnosti od izbornih rezultata”, kaže poslanik.

Predrag Bulatović podsjeća da je usvajanjem Zakona o osnovama obavještajno-bezbjednosnog sektora prekršen Ustav u toj oblasti, jer je formirano, kako kaže, takozvano Vijeće za nacionalnu bezbjednost koje je pod okrilje Vlade i vladajuće partije stavilo sve tajne, policijske, bezbjednosne i špijunske službe.

“Poništena je suštinska mogućnost parlamentarnog nadzora policijskog, bezbjednosnog i odbrambenog sektora, kao i poslova i zadataka u toj oblasti. Ostala je samo tehnička procedura rutinskog stavljanja izvještaja o radu. Ukinuta su kontrolna saslušanja rukovodilaca u tom sektoru, kao i hitno reagovanje Odbora na konkretne pojave i događaje koji se tiču borbe protiv terorizma, organizovanog kriminala, zaštite ustavnog poretka, hibridnog rata i svih drugih oblika potencijalnog specijalnog rata. Umjesto toga, mi smo u javnosti dobili konstatacije da se Vlada i DPS na dnevnoj osnovi bore pritiv unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja kako bi sačuvali nezavisnost CrneGore”, kaže poslanik Demokratskog fronta.

Iza tih kulisa, dodaje on, odvijao se proces jedinstveno podržan od strane svih klanova u vlasti, a to će sve službe koristiti za praćenje i kontrolu opozicije, istinskih NVO, nezavisnih medija i slobodnih, profesionalnih i istraživačkih novinara.

Bulatović: Služba podmeće aferu kad DPS osjeti da gubi izbore

Bulatović podsjeća da je u julu ove godine usvojen poseban zakon o vojno obavještajnim i bezbjednosnim poslovima, kojim se daju veća ovlašćenja Ministarstvu odbrane i Direktoratu za vojno bezjednosne poslove. Ona uključuju, navodi poslanik, i mogućnost prismotre svih građana i ulaska ove službe u državne organe i organe lokalne samouorave.”Praktično dobijaju i oni ovlašćenja kao i ANB, uključujući i ona koja su sporna s aspekta ugrožavanja ljudskih prava i sloboda. Ovdje je riječ ne o jačanju sistema bezbjednosti i odbrane, već o stvaranju paralelnih i suprotstavljenih službi u vlasti koje kontrolišu različite grupacije i pojedinci. Da je riječ o tome svjedoči i činjenica da donošenje ovog zakona nije pratila i izmjena takozvanog krovnog zakona (o obavještajnom sektoru), već je umjesto toga taj zakon na predlog DPS-a skinut s dnevnog reda,” kaže Bulatović.

On podsjeća da uz vojni Direktorat i ANB postoji i služba za tajna praćenja u Upravi policije. “Ona je takođe priča za sebe, što izaziva veliku zabrinutost da su ove službe ne samo van kontrole, već u funkciji partijskih interesa i privatnih interesa pojedinaca u vrhu države, naročito prva dva čovjeka DPS-a i države”, kaže sagovornik.

Bulatović dodaje tokom predizborne kampanje službe bezbjednosti u Crnoj Gori uvijek ostvare puno jedinstvo za ciljeve DPS-a: “Pored uključivanja u terenski rad, tu su i akcije podizanja tenzija i napetosti i širenja straha da opozicija može doći na vlast. Tako i sada imamo pojavljivanje raznih parola, grafita,... koji se podmeću opoziciji, a s ciljem homogenizacije određene nacionalne grupe da se zaštite od nasrtaja koji u stvari dolaze od tajne policije. Sve te akcije prate u željenom smjeru režimski mediji i politička saopštenja vladajućih partija.”

Član Predsjedništva DF-a tvrdi da je uoči parlamentranih izbora 2016. montiran “državni udar” koji je promovisan na dan izbora. “Time se smanjio stepen izlaznosti i direktno je omogućio DPS-u da s partnerima i s 35 mandata zadrži vlast. ANB zadužena za otkrivanje terorizma do danas nije dala ni jedan dokaz o tome. Ministar odbrane, tadašnji kontakt s NATO, saopštio je da o tome ništa ne zna. To je bilo u vrijeme kada je bila koliko-toliko parlamentarna kontrola službi. Šta nas danas očekuje, kada nje nema i kada se povećao broj nekontrolisanih tajnih službi?!”, zaključuje poslanik.