"SMANJENJE OTPADA NA MINIMUM"

Krivokapić: Kretanje ka kružnoj ekonomiji smanjiće pritisak na životnu sredinu

"Iako je Crna Gora prepoznata kao ekološka država već punih 29 godina, prema izviještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore, upravljanje otpadom je jedan od prioriteta. Najveći broj negativnih komentara turista koji posjete Crnu Goru obično se tiču smeća. Ne radi se samo o nesavršenom komunalnom sistemu cišćenja, već se nažalost radi i o nesvjesnoj masovnoj potrošnji i upotrebi plastike", istakao je Krivokapić

2937 pregleda 91 reakcija 0 komentar(a)
Krivokapić, Foto: Građanski pokret URA
Krivokapić, Foto: Građanski pokret URA

Kružna ekonomija podrazumijeva smanjenje otpada na minimum, kao i ponovno korištenje, obnovu i recikliranje postojećih materijala i proizvoda, a kretanje ka kružnoj ekonomiji smanjiće pritisak na životnu sredinu, povećaće sigurnost snabdijevanja sirovinama, povećaće konkurentnost, inovacije i rast i stvoriće radna mijesta, poručio je danas Igor Krivokapić, kandidat sa odbornika liste Građanskog pokreta URA u Budvi.

"Iako je Crna Gora prepoznata kao ekološka država već punih 29 godina, prema izviještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore, upravljanje otpadom je jedan od prioriteta. Najveći broj negativnih komentara turista koji posjete Crnu Goru obično se tiču smeća. Ne radi se samo o nesavršenom komunalnom sistemu cišćenja, već se nažalost radi i o nesvjesnoj masovnoj potrošnji i upotrebi plastike", istakao je Krivokapić.

On je dodao da je početak ljetnje turističke sezone 2020. godine umjesto turistima obilježen otpadom na plažama, a nesavjesnim zakupcima, zbog nesprovođenja bolje kontrole i oštrijih mjera sankcija, kao i komunalnim službama uglavnom pomažu razne nevladine organizacije i lokalne škole koje preduzmu inicijativu za čisćenje dijela obale.

"Prošlog ljeta smo otišli i korak dalje kada je kompanija Zero Waste pokrenula nacionalnu peticiju za zabranu upotrebe jednokratnih plastičnih kesa, ali taj zakon ni do danas nije ugledao svijetlost dana. Za istu stvar zalagali smo se iz URE. Infrastruktura za upravljanje otpadom u Crnoj Gori još uvijek nije razvijena. Trenutno se reciklira manje od 2-3 % otpada. Cilj koji je postavljen u Nacionalnom planu upravljanja čvrstim otpadom za 2017. godinu je 25%, a za 2020. godinu je 50%. Ni ovaj ambiciozni cilj Vlade Crne Gore se nije ostvario, a ugled Ministartstva održivog razvoja i turizma je dodatno srozan korupcionaškom aferom reketiranja", rekao je Krivokapić.

On je kazao da je problem upravljanja otpadom nešto sa čime se Evropa susrela još prije 30 godina, jer da nije, kako kaže, "udavila" bi se u smeću.

Krivokapić ističe da je najvažnija karika za uspjeh tog sistema, jake institucije i odgovorni građani, što predstavlja veliki izazov za Crnu Goru u ovom trenutku, a u suštini je veoma jednostavno.

On je poručio i da jednom kada se dobije adresa stanovanja, od opštine se dobiju četiri vrste kontejnera.

"Zeleni – koji služi za odlaganje hrane i baštanskog otpada, odnosno organskog otpada kakav je ljuska od jajeta, kora od banane, lišće, cvijeće. Otpad se odvozi 2 puta mječecno, gdje se dalje prodaje farmerima ili koristi za đubrenje. Plavi – koji služi za odlaganje staklene i metalne ambalaže kao sto su limenke, sprejevi, tetrapak od mlijeka. Odnosi se takođe dva puta mjesečno direktno u postrojenja za reciklažu gdje se nakon toga ponovo stavlja u upotrebu. Žuti – koji služi za odlaganje papira i kartona.Odnosi se jednom mjesečno, takodje direktno u postrojenja za reciklažu. Sivi – koji služi za odlaganje svega ostalog, odnosno u njemu se može naći sva vrsta otpada, pa je i najskuplji i košta oko 0.20 centi po kilogramu", rekao je Krivokapić.

Napominje da postoje parkovi sa kontejnerima gdje se otpad dovozi sa autom i tom prilikom se vaga težinu vozila prilikom dolasak i odlaska i plaća se razliku po kilogramu.

"Ovaj vid je preporučljiv za krupni otpad: kreveti, ormari, masine za veš, suđe i drugo. Naplata za zeleni kontejner se vrši jednom godišnje u zavisnosti od veličine kontejnera. Tako je mjesečna cijena za kontejner od 40L 25 eura, 120L 30 eura i 240L 40eura. Za plavi i sivi kontejner kupuju se kese u opštini, pa tako 10 kesa košta oko 12 eura, dok je žuti kontejner za odlaganje papira putpuno besplatan. Isti princip važi i za one koji žive u zgradi ili u kući", poručio je Krivokapić.

Napominje da se u nekim gradovima ili selima ne uzimaju kontejneri, već samo kese za smeće koje imaju barkod, tako da je nemoguće da se smeće baci u neki drugi grad.

"Jedan od izazova upravljanja otpadom u Crnoj Gori je nedostatak svijesti o odlaganju otpada. Svijest o tome razvija se kroz obrazovni sistem kod mlađih generacija, zbog čega teme reciklaže i odlaganja otpada mora biti ozbiljnije zastupljena i u školama, ali i kroz neformalne i informalne sisteme obrazovanja, kako bi se razvijao pozitivan odnos građana prema istom", zaključio je Krivokapić.