Državna izborna komisija (DIK) je pred izbore angažovala deset službenika Skupštine, kojima je za tri dana rada na provjeri potpisa podrške pristiglih izbornih listi isplatila 17.900 eura.
Ugovore o djelu službenika je, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, od DIK-a dobio Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Navodeći da ugovori “otvaraju nesumnjivo novu aferu u vezi sa radom ove institucije”, izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević kazala je da su ugovori o djelu zaključeni sa 10 službenika, “radi provjere potpisa podrške koje su predale izborne liste u susret parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta”.
Ona je navela da su bili angažovani u dijelu unosa, kontrole i uparivanja podataka koji se odnose na predate potpise podrške, dok se dio ugovora odnosi i na poslove numerisanja predatih lista, administracija, zatim izradu i održavanje web sajta, a u konačnom i na poslove koordinisanja, rada na aplikativnom rješenju i izvještavanja.
“Uvidom u dostavljene ugovore, ali i u Sporazum o stručno tehničkoj saradnji na koji se DIK poziva u tim ugovorima, očito je da se ni u jednom dijelu ne predviđaju bilo kakve obaveze za službenike Skupštine koje bi se odnosile na način obrade ličnih podataka građana i građanki. To su i kontrolori Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) bili obavezni notirati kada su, shodno inicijativi CGO-a,izvršili nadzor u DIK-u, i utvrdili da navodno ne postoje nikakve nepravilnosti u njihovom radu”, kazala je Uljarević. Ona je naglasila da su, shodno propisima i praksi u oblasti zaštite ličnih podataka, službenici Skupštine u ugovorima morali imati precizno definisane obaveze u vezi sa čuvanjem, obradom i uništavanjem ličnih podataka, kako bi se moglo reći da je provjera potpisa vršena na zakonit način.
“Potpuno je neshvatljivo kako je tako nešto kontrolorima AZLP-a moglo promaći”.
Uljarević je istakla da je AZLP u svom zapisniku naveo da je 11 službenika bilo angažovano na ovim poslovima, a DIK je dostavio CGO-u dokumentaciju za 10.
“To sve učvršćuje sumnje u nezavisnost i nepristrasnost AZLP-a, koji ovakim površnim pristupom više štiti državne organe i odgovorna lica u njima, nego građane i građanke Crne Gore, što im je dužnost”.
Uljarević je istakla da je 10 službenika Skupštine uoči izbora prihodovalo 17.900 eura i to za tri dana, sudeći po ugovorima koji su zaključeni 13. 8. 2020. a imajući u vidu činjenicu da su DIK-u već 16. 8. upućeni posljednji izvještaji o provjeri potpisa.
Uljarević je kazala da nije poznato ni po kojem osnovu je jedan dio službenika prihodovao 700 eura, a drugi 1.500 eura, jer je riječ o istovjetnim ugovorima u djelu obima posla i obaveza.
CGO će, kako je saopštila, shodno prikupljenoj dokumentaciji dostaviti dopunu ranije predate krivične prijave nadležnom Tužilaštvu u vezi sa takozvanom softverskom podrškom DIK-u.
Đokaj: Da ne bude kao sa spiskom za samoizolaciju
Nikakav ugovor o djelu ili sporazum između dvije strane ne može zamijeniti ugovor o obradi podataka između rukovaoca zbirke i obrađivača, kazao je “Vijestima” član Savjeta AZLP Muhamed Đokaj.
On podsjeća da se poslovi obrade ličnih podataka mogu povjeriti obrađivaču, ali da to mora biti uređeno ugovorom - u pisanoj formi. Pritom, kako je kazao, ugovor mora propisati sve faze obrade podataka, koje rukovalac zbirke povjerava obrađivaču - od načina dostavljanja, unosa podataka u aplikaciju, vrste podataka, svrha i namjena obrade podataka koje rukovalac povjerava obrađivaču, njihovo dalje korišćenje, čuvanje, vrijeme trajanja obrade, do njihovog uništavanja ili vraćanja rukovaocu zbirke.
Dodaje da obrađivač ne smije da odstupi od propisanih radnji i da je dužan da obezbijedi i da u log fajlu aplikacije ostanu tragovi, kao dokaz da obrada nije izvršena suprotno svrsi ili obavezama koje su propisane ugovorom.
Obrađivač, dodaje Đokaj, mora i da ispuni uslove za sprovođenje tehničkih, kadrovskih i organizacionih mjera za zaštitu ličnih podataka.
“Sve to trebalo je da bude predmet nadzora Agencije. Nadam se da ćemo na sjednici Savjeta pažljivo razmotriti sve detalje ugovora između DIK-a i službe Skupštine, donijeti na zakonu zasnovanu odluku, a ne kao što je bio slučaj kod sporne odluke o vršenju nadzora kod Codipixela, ili sporno mišljenje AZLP o objavljivanju imena lica u samoizolaciji, protiv kojih sam bio i ukazao na posljedice kršenja prava na zaštiti podataka o ličnosti zbog lošeg tumačenja i primjene Zakona”.
Predmet DIK-a još nije uvršten na razmatranje na sjednici Savjeta.
Bonus video:
